Neprihvatanje inicijative za ocenu ustavnosti odredaba Zakona o obrazovanju

Kratak pregled

Ustavni sud nije prihvatio inicijativu za ocenu ustavnosti člana 163. Zakona o osnovama sistema obrazovanja. Sud je utvrdio da osporene odredbe o sticanju licence za nastavnike nisu diskriminatorne, nemaju povratno dejstvo i ne povređuju stečena prava.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
IU-243/2006
05.02.2009.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Stanka Milanović, mr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, na osnovu člana 167. stav 1. tačka 1. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 5. februara 2009. godine, doneo je

 

 

R E Š E Nj E

Ne prihvataju se inicijative za pokretanje postupka za utvrđivanje neustavnosti odredaba člana 163. st. 1. i 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Službeni glasnik RS", br. 62/03, 64/03, 58/04, 62/04, 79/05, 101/05).

 

O b r a z l o ž e nj e

 

Ustavnom sudu podnete su inicijative za ocenu ustavnosti odredaba člana 163. st. 1. i 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, kojima je uređen prelazni režim važenja Zakona u pogledu prava na sticanje licence za rad nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika. Neustavnost osporene odredbe člana 163. stav 1. Zakona, po mišljenju inicijatora, sastoji u tome što lica koja su po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu navedenog zakona položila stručni ispit, a nisu u trenutku stupanja na snagu Zakona u radnom odnosu, gube pravo na sticanje licence, odnosno što se od njih traži da ponovo polažu stručni ispit. U inicijativama se navodi da se licima koja su ''odradila'' pripravnički staž pre stupanja Zakona na snagu, osporenom odredbom člana 163. stav 2. Zakona ''poništavaju stečena prava'' da stručni ispit polažu prema Pravilniku koji je do tada važio. Inicijatori smatraju da se osporenim odredbama Zakona povređuju Ustavom utvrđeni principi zabrane diskriminacije (član 21.) i zabrane povratnog dejstva propisa (član 197.), te narušavaju stečena prava lica na koja se te zakonske odredbe odnose.

Odredbom člana 112. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07), propisano je da će se postupci pred Ustavnim sudom započeti pre dana stupanja na snagu ovog zakona okončati po odredbama ovog zakona.

Imajući u vidu da je 8. novembra 2006. godine stupio na snagu novi Ustav Republike Srbije, to je Sud ocenu ustavnosti osporenih odredaba Zakona izvršio u odnosu na ovaj Ustav kao važeći, saglasno odredbama člana 167. Ustava.

Osporenim odredbama člana 163. st. 1. i 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Službeni glasnik RS", br. 62/03, 64/03, 58/04, 62/04, 79/05, 101/05) propisano je da se smatra da nastavnik, vaspitač i stručni saradnik koji je do dana stupanja na snagu ovog zakona zasnovao radni odnos u ustanovi i ima položen stručni ispit ima licencu, od dana stupanja na snagu ovog zakona (stav 1.), kao i da nastavnik, vaspitač i stručni saradnik bez položenog stručnog ispita i pripravnik koji je do dana stupanja na snagu ovog zakona zasnovao radni odnos imaju pravo da polažu stručni ispit, po programu i na način propisan do dana stupanja na snagu ovog zakona, u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ovog zakona (stav 2.).

Ustavom je utvrđeno: da su pred Ustavom i zakonom svi jednaki i da je zabranjena svaka diskriminacija, neposredna ili posredna, po bilo kom osnovu (član 21. st. 1. i 3.); da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje sistem u oblasti obrazovanja (član 97. tačka 10.); da zakoni i svi drugi opšti akti ne mogu imati povratno dejstvo, a da izuzetno, samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno dejstvo, ako to nalaže opšti interes utvrđen pri donošenju zakona (član 197. st. 1. i 2.).

Polazeći od navedenih odredaba Ustava, Ustavni sud je utvrdio da je, uređujući, saglasno ustavnom nalogu, osnove sistema predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja u Republici Srbiji, zakonodavac uredio i pitanje uslova za rad nastavnog osoblja, propisujući u članu 112. stav 1. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja da poslove nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika može da obavlja lice koje ima dozvolu za rad – licencu. Uvodeći u obrazovno-vaspitni sistem Srbije sistem licenciranja nastavnika i vaspitača, zakonodavac je uredio i prelazni režim primene navedenih zakonskih odredaba, propisujući osporenom odredbom člana 163. stav 1. Zakona da se smatra da nastavnik, vaspitač i stručni saradnik koji je do dana stupanja na snagu ovog zakona zasnovao radni odnos u ustanovi i ima položen stručni ispit – ima licencu, od dana stupanja na snagu ovog zakona. Time se, po oceni Ustavnog suda, ne uskraćuje pravo na sticanje licence licima koja nisu u radnom odnosu u obrazovno – vaspitnom sistemu u momentu stupanja Zakona na snagu, jer ta lica pravo na licencu ostvaruju u Zakonom propisanom postupku. S obzirom na to da se lica koja jesu i koja nisu u radnom odnosu u obrazovno-vaspitnom sistemu u momentu stupanja Zakona na snagu, nalaze u različitim pravnim situacijama, Sud nalazi da nisu osnovani navodi inicijatora da se osporenom odredbom Zakona vrši diskriminacija između ovih lica u pogledu prava na sticanje licence za rad. Ustavni sud ocenjuje da nisu osnovani ni navodi inicijatora da osporena odredba člana 163. stav 1. Zakona ima povratno dejstvo, jer iz sadržine te odredbe sledi da se njome uređuju postojeće pravne situacije u kojima se lica obuhvaćena osporenim odredbama Zakona nalaze i pri tom utvrđuje dejstvo tih odredaba ubuduće.

Po oceni Ustavnog suda, neosnovani su i navodi inicijatora da se osporenom odredbom člana 163. stav 2. Zakona povređuju stečena prava nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika da ispit za licencu polažu prema Pravilniku koji je važio do stupanja na snagu Zakona. Ovo stoga što pravo na polaganje stručnog ispita nema karakter stečenog subjektivnog prava koje se normama objektivnog prava ne može menjati, već se radi o pravu koje se ostvaruje na osnovu i u skladu sa važećim zakonskim režimom koji to pitanje uređuje.

Iz navedenih razloga, Sud je ocenio da osporene odredbe člana 163. st. 1. i 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Službeni glasnik RS", br. 62/03, 64/03, 58/04, 62/04, 79/05, 101/05) nisu nesaglasne sa Ustavom, pa stoga, u smislu odredbe člana 53. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu, nije prihvatio inicijativu.

Imajući u vidu izneto, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 5) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić, s.r.

 

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Stanka Milanović, mr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, na osnovu člana 167. stav 1. tačka 1. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 5. februara 2009. godine, doneo je

R E Š E Nj E

Ne prihvataju se inicijative za pokretanje postupka za utvrđivanje neustavnosti odredaba člana 163. st. 1. i 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Službeni glasnik RS", br. 62/03, 64/03, 58/04, 62/04, 79/05, 101/05).

O b r a z l o ž e nj e

Ustavnom sudu podnete su inicijative za ocenu ustavnosti odredaba člana 163. st. 1. i 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, kojima je uređen prelazni režim važenja Zakona u pogledu prava na sticanje licence za rad nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika. Neustavnost osporene odredbe člana 163. stav 1. Zakona, po mišljenju inicijatora, sastoji u tome što lica koja su po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu navedenog zakona položila stručni ispit, a nisu u trenutku stupanja na snagu Zakona u radnom odnosu, gube pravo na sticanje licence, odnosno što se od njih traži da ponovo polažu stručni ispit. U inicijativama se navodi da se licima koja su ''odradila'' pripravnički staž pre stupanja Zakona na snagu, osporenom odredbom člana 163. stav 2. Zakona ''poništavaju stečena prava'' da stručni ispit polažu prema Pravilniku koji je do tada važio. Inicijatori smatraju da se osporenim odredbama Zakona povređuju Ustavom utvrđeni principi zabrane diskriminacije (član 21.) i zabrane povratnog dejstva propisa (član 197.), te narušavaju stečena prava lica na koja se te zakonske odredbe odnose.

Odredbom člana 112. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07), propisano je da će se postupci pred Ustavnim sudom započeti pre dana stupanja na snagu ovog zakona okončati po odredbama ovog zakona.

Imajući u vidu da je 8. novembra 2006. godine stupio na snagu novi Ustav Republike Srbije, to je Sud ocenu ustavnosti osporenih odredaba Zakona izvršio u odnosu na ovaj Ustav kao važeći, saglasno odredbama člana 167. Ustava.

Osporenim odredbama člana 163. st. 1. i 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Službeni glasnik RS", br. 62/03, 64/03, 58/04, 62/04, 79/05, 101/05) propisano je da se smatra da nastavnik, vaspitač i stručni saradnik koji je do dana stupanja na snagu ovog zakona zasnovao radni odnos u ustanovi i ima položen stručni ispit ima licencu, od dana stupanja na snagu ovog zakona (stav 1.), kao i da nastavnik, vaspitač i stručni saradnik bez položenog stručnog ispita i pripravnik koji je do dana stupanja na snagu ovog zakona zasnovao radni odnos imaju pravo da polažu stručni ispit, po programu i na način propisan do dana stupanja na snagu ovog zakona, u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ovog zakona (stav 2.).

Ustavom je utvrđeno: da su pred Ustavom i zakonom svi jednaki i da je zabranjena svaka diskriminacija, neposredna ili posredna, po bilo kom osnovu (član 21. st. 1. i 3.); da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje sistem u oblasti obrazovanja (član 97. tačka 10.); da zakoni i svi drugi opšti akti ne mogu imati povratno dejstvo, a da izuzetno, samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno dejstvo, ako to nalaže opšti interes utvrđen pri donošenju zakona (član 197. st. 1. i 2.).

Polazeći od navedenih odredaba Ustava, Ustavni sud je utvrdio da je, uređujući, saglasno ustavnom nalogu, osnove sistema predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja u Republici Srbiji, zakonodavac uredio i pitanje uslova za rad nastavnog osoblja, propisujući u članu 112. stav 1. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja da poslove nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika može da obavlja lice koje ima dozvolu za rad – licencu. Uvodeći u obrazovno-vaspitni sistem Srbije sistem licenciranja nastavnika i vaspitača, zakonodavac je uredio i prelazni režim primene navedenih zakonskih odredaba, propisujući osporenom odredbom člana 163. stav 1. Zakona da se smatra da nastavnik, vaspitač i stručni saradnik koji je do dana stupanja na snagu ovog zakona zasnovao radni odnos u ustanovi i ima položen stručni ispit – ima licencu, od dana stupanja na snagu ovog zakona. Time se, po oceni Ustavnog suda, ne uskraćuje pravo na sticanje licence licima koja nisu u radnom odnosu u obrazovno – vaspitnom sistemu u momentu stupanja Zakona na snagu, jer ta lica pravo na licencu ostvaruju u Zakonom propisanom postupku. S obzirom na to da se lica koja jesu i koja nisu u radnom odnosu u obrazovno-vaspitnom sistemu u momentu stupanja Zakona na snagu, nalaze u različitim pravnim situacijama, Sud nalazi da nisu osnovani navodi inicijatora da se osporenom odredbom Zakona vrši diskriminacija između ovih lica u pogledu prava na sticanje licence za rad. Ustavni sud ocenjuje da nisu osnovani ni navodi inicijatora da osporena odredba člana 163. stav 1. Zakona ima povratno dejstvo, jer iz sadržine te odredbe sledi da se njome uređuju postojeće pravne situacije u kojima se lica obuhvaćena osporenim odredbama Zakona nalaze i pri tom utvrđuje dejstvo tih odredaba ubuduće.

Po oceni Ustavnog suda, neosnovani su i navodi inicijatora da se osporenom odredbom člana 163. stav 2. Zakona povređuju stečena prava nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika da ispit za licencu polažu prema Pravilniku koji je važio do stupanja na snagu Zakona. Ovo stoga što pravo na polaganje stručnog ispita nema karakter stečenog subjektivnog prava koje se normama objektivnog prava ne može menjati, već se radi o pravu koje se ostvaruje na osnovu i u skladu sa važećim zakonskim režimom koji to pitanje uređuje.

Iz navedenih razloga, Sud je ocenio da osporene odredbe člana 163. st. 1. i 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Službeni glasnik RS", br. 62/03, 64/03, 58/04, 62/04, 79/05, 101/05) nisu nesaglasne sa Ustavom, pa stoga, u smislu odredbe člana 53. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu, nije prihvatio inicijativu.

Imajući u vidu izneto, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 5) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić, s.r.

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.