Rešenje Ustavnog suda o pokretanju postupka za ocenu ustavnosti Zakona

Kratak pregled

Ustavni sud je pokrenuo postupak za ocenu ustavnosti odredaba člana 128. Zakona o policiji. Postavlja se pitanje da li je ustavno da rok za pravni lek teče od dana donošenja akta, a ne od dostave, kao i isključivanje upravnog spora.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
IU-68/2006
12.03.2009.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: sudija mr Stanka Milanović, koja zamenjuje predsednika, i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, na osnovu člana 167. stav 1. tačka 1. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 12. marta 2009. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

1. Pokreće se postupak za ocenu ustavnosti odredaba člana 128. Zakona o policiji ("Službeni glasnik RS", broj 101/05).

2. Ovo rešenje dostaviti Narodnoj skupštini radi davanja odgovora povodom pokrenutog postupka iz tačke 1.

3. Rok za davanje odgovora iz tačke 2. ovog rešenja je 30 dana od dana prijema Rešenja.

O b r a z l o ž e nj e

Ustavnom sudu podneta je inicijativa za ocenu ustavnosti odredaba člana 128. Zakona o policiji ("Službeni glasnik RS", broj 101/05). U inicijativi se navodi da je odredba člana 128. stav 1. Zakona, kojom je propisano da se protiv akata o raspoređivanju i sticanju zvanja, vanrednom unapređenju, prevremenom i vanrednom sticanju višeg zvanja može podneti zahtev za preispitivanje odluke donosiocu akta u roku od 15 dana od dana donošenja, nesaglasna sa odredbama člana 22. stav 2. i člana 122. Ustava Republike Srbije, iz razloga što je osporenom odredbom povređeno pravo radnika na žalbu ili drugo pravno sredstvo, budući da radnik, po pravilu, dobija pojedinačni akt, kojim se odlučuje o njegovom pravu, po proteku roka od 15 dana, koji teče od dana donošenja akta. S tim u vezi, podnosilac inicijative smatra da rok za žalbu ili drugo pravno sredstvo treba da teče od dana dostavljanja pojedinačnog akta, jer zaposleni ne može izjaviti žalbu na određeni akt pre nego što mu bude uručen i pre nego što bude upoznat sa aktom kojim se rešava o njegovom pravu, obavezi ili pravnom interesu. Osim toga, u inicijativi se navodi da je i odredba člana 128. stav 2. Zakona, kojom je propisano da zahtev za preispitivanje odluke ne zadržava njeno izvršenje, kao i da se protiv akta donetog po zahtevu za preispitivanje ne može voditi upravni spor, nesaglasna sa Ustavom.

Odredbama člana 128. Zakona o policiji ("Službeni glasnik RS", broj 101/05) propisano je: da se protiv akata o raspoređivanju i sticanju zvanja, vanrednom unapređenju, prevremenom i vanrednom sticanju višeg zvanja može podneti zahtev za preispitivanje odluke donosiocu akta u roku od 15 dana od dana donošenja akta (stav 1.); da zahtev za preispitivanje odluke ne zadržava njeno izvršenje, a da se protiv akta donetog po zahtevu za preispitivanje odluke, ne može se voditi upravni spor (stav 2.).

Kako je inicijativa podneta pre stupanja na snagu Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", broj 109/07), Sud postupak u ovoj ustavnopravnoj stvari vodi u skladu sa odredbama člana 112. istog Zakona.

Takođe, budući da je inicijativa podneta u vreme važenja Ustava Republike Srbije od 1990. godine, koji je prestao da važi proglašenjem Ustava Republike Srbije 8. novembra 2006. godine, Sud, saglasno svojoj nadležnosti utvrđenoj članom 167. stav 1. tačka 1. Ustava, ocenu ustavnosti vrši u odnosu na važeći Ustav.

Ustavom Republike Srbije je utvrđeno: da se ljudska i manjinska prava zajemčena Ustavom neposredno primenjuju, te da se zakonom može propisati način ostvarivanja ovih prava samo ako je to Ustavom izričito predviđeno ili ako je to neophodno za ostvarivanje pojedinačnog prava zbog njegove prirode, pri čemu zakon ni u kom slučaju ne sme da utiče na suštinu zajemčenog prava (član 18. st. 1. i 2.); da su pred Ustavom i zakonom svi jednaki, da svako ima pravo na jednaku zakonsku zaštitu, bez diskriminacije, kao i da je zabranjena svaka diskriminacija, neposredna ili posredna, po bilo kom osnovu, a naročito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, društvenog porekla, rođenja, veroispovesti, političkog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti i psihičkog ili fizičkog invaliditeta (član 21. st. 1. do 3.); da svako ima pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu (član 36. stav 2.); da zakonitost konačnih pojedinačnih akata kojima se odlučuje o pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu podleže preispitivanju pred sudom u upravnom sporu, ako u određenom slučaju zakonom nije predviđena drugačija sudska zaštita (član 198. stav 2.).

Polazeći od navedenih odredaba Ustava, Ustavni sud je ocenio da se osnovano može postaviti pitanje ustavnosti osporene odredbe člana 128. stav 1. Zakona iz razloga što je svrha ustavnog jemstva prava na žalbu ili drugo pravno sredstvo da svako lice na koje se odnosi odluka, kojom se odlučuje o njegovom pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu, objektivno bude u mogućnosti da protiv takve odluke koristi propisano pravno sredstvo. Istovremeno, kako se odredbom člana 36. stav 1. Ustava svima jemči jednaka zaštita prava pred sudovima i drugim državnim organima, to znači i da sva lica o čijem je pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu odlučivano aktom državnog organa, imaju pravo da pod istim uslovima mogu izjaviti propisano pravno sredstvo protiv takvog akta. Kako od dana donošenja pojedinačnog akta koji se može osporavati podnošenjem propisanog pravnog sredstva, pa do dana njegovog dostavljanja licu na koje se odnosi, uvek mora da prođe određeno vreme koje je različito od slučaja do slučaja, osnovano se postavlja pitanje da li je propisivanjem da rok za podnošenje zahteva za preispitivanje akta kojim se odlučuje o određenim pravima zaposlenog iz radnog odnosa počinje da teče danom donošenja, a ne danom dostavljanja akta zaposlenom, obezbeđenja jednaka zaštita zaposlenih policijskih službenika pred državnim organom. S obzirom na to da protek vremena od dana donošenja do dana dostavljanja akta umnogome zavisi od samog donosioca akta, osnovano se, takođe, postavlja pitanje da li je osporena odredba Zakona u saglasnosti sa jednim od osnovnih ustavnih načela ljudskih i manjinskih prava i sloboda iz člana 18. stav 2. Ustava, a kojim je, između ostalog, predviđeno da se zakonom može propisati način ostvarivanja Ustavom zajemčenih prava, pri čemu zakon ni u kom slučaju ne sme da utiče na suštinu zajemčenog prava.

Kada je u pitanju ocena ustavnosti odredbe člana 128. stav 2. Zakona, kojom je isključeno vođenje upravnog spora protiv akta donetog po zahtevu za preispitivanje odluke, Ustavni sud je ocenio da se, takođe, osnovano može postaviti pitanje ustavnosti osporene odredbe Zakona sa aspekta odredbe člana 198. stav 2. Ustava, prema kojoj zakonitost konačnih pojedinačnih akata kojima se odlučuje o pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu podleže preispitivanju pred sudom u upravnom sporu, ako u određenom slučaju zakonom nije predviđena drugačija sudska zaštita. Analizom odredaba Zakona o policiji u celini, Ustavni sud je utvrdio da protiv ovih konačnih pojedinačnih akata nije predviđena drugačija sudska zaštita. Prilikom ocene ustavnosti osporene odredbe, dodatno treba imati u vidu da zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova imaju status državnih službenika, jer se prema odredbi člana 169. Zakona o policiji na njihov položaj, dužnosti, prava i odgovornosti primenjuju propisi o radnim odnosima u državnim organima, ako ovim Zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona nije drugačije određeno, a da je odredbom člana 143. stav 2. Zakona o državnim službenicima ("Službeni glasnik RS", br. 81/05, 83/05, 64/07, 67/07 i 116/08) propisano da se protiv odluke žalbene komisije, koja u skladu sa ovim zakonom odlučuje o žalbama državnih službenika na rešenja kojima se u upravnom postupku odlučuje o njihovim pravima i dužnostima, može pokrenuti upravni spor.

Iz navedenih razloga, Ustavni sud je ocenio da ima osnova za pokretanje postupka povodom podnete inicijative, a saglasno odredbi člana 53. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu.

Na osnovu izloženog i odredbe člana 46. tačka 1) Zakona o Ustavnom sudu, Sud je doneo Rešenje kao u izreci.

 

ZAMENjUJE PREDSEDNIKA

USTAVNOG SUDA

Sudija

mr Stanka Milanović

 

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.