Odluka Ustavnog suda o neustavnosti i nezakonitosti gradske odluke
Kratak pregled
Ustavni sud je utvrdio da odredba odluke grada Šapca, kojom se propisuje radno vreme objekata za priređivanje igara na sreću, nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom. Jedinici lokalne samouprave nije dato ovlašćenje da uređuje ovu oblast.
Tekst originalne odluke
Republika SrbijaUSTAVNI SUD
IUo-9/2013
19.02.2015.
Beograd
Ustavni sud, u sastavu: predsednik Vesna Ilić Prelić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, dr Goran P. Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, dr Dragiša B. Slijepčević, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković i Predrag Ćetković, na osnov u člana 167. stav 1. tačka 4 . Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 19. februara 2015. godine, doneo je
O D L U K U
1. Utvrđuje se da odredba člana 12. stav 2, posle reči „priređuju“, u delu koji glasi: „igre na sreću i“ Odluke o radnom vremenu u oblasti ugostiteljstva, zanatstva i trgovine na teritoriji grada Šapca („Službeni list grada Šapca i opština: Bogatić, Vladimirci i Koceljeva“, br. 13/09 i 28/10), nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom.
2. Odbacuje se zahtev za obustavu izvršenja pojedinačnog akata ili radnje koja je preduzeta na osnovu odredbe člana 12. stav 2. Odluke iz tačke 1.
O b r a z l o ž e nj e
Ustavnom sudu podneta je inicijativa za pokretanje postupka za ocenu ustavnosti i zakonitosti odredbe člana 12. stav 2. Odluke navedene u tački 1. izreke. U inicijativi se navodi: da je Odluka grada Šapca „u potpunoj suprotnosti sa odredbom člana 10. tačka 14) Zakona o igrama na sreću, u čijoj je isključivoj nadležnosti regulisanje rada i prava na rad privrednih društava koja su registrovana za priređivanje igara na sreću“, te da navedeni zakon samo „predviđa zabranu priređivanja posebnih igara na sreću duže od 18 sati dnevno“; da se osporenom Odlukom podnosiocu inicijative, koji ima „mrežu kladionica na teritoriji Republike Srbije“, ograničava pravo na rad; da je Ustavni sud „u potpuno identičnom slučaju vođenom u predmetu IU-291/2003 doneo, 13. januara 2005. godine, Odluku u kojoj je naveo da opštini, odnosno gradu, nije dato ovlašćenje da propisuje radno vreme objekata registrovanih za priređivanje igara na sreću, te da je Skupština grada Kragujevca prekoračila zakonom utvrđena ovlašćenja kada je osporenim aktom utvrdila početak i završetak radnog vremena objekata priređivača igara na sreću propisanih Zakonom o igrama na sreću“; da je u obrazloženju navedene odluke Ustavni sud konstatovao da priređivač igara na sreću reguliše svoje radno vreme „u okviru pravila igre koja donosi u skladu sa Zakonom o igrama na sreću“; da je jedino ograničenje koje Zakon o igrama na sreću predviđa propisano u članu 10. tačka 14) tog zakona, kojim se „zabranjuje klađenje i priređivanje igara na sreću duže od 18 sati dnevno, a da je raspored radnog vremena unutar 24 sata, prepušten priređivaču i predstavlja sastavni deo pravila igre koje on donosi, a koje odobrava Ministarstvo finansija“; da saglasno Ustavu Republike Srbije, „svaki propis i opšti akt mora biti u saglasnosti sa zakonom i ostalim republičkim propisima“. Podnosilac inicijative je takođe predložio da Ustavni sud, saglasno odredbi člana 56. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, obustavi izvršenje osporene odredbe člana 12. stav 2. Odluke, a „u cilju sprečavanja svakodnevne štete koju trpi na lokalnom nivou, jer komunalna policija grada svakodnevno podnosi prekršajne prijave protiv inicijatora zbog neminovnog rada posle 22,00 časa“.
Skupština grada Šapca je u odgovoru na inicijativu navela da je osporena Odluka doneta na osnovu odredaba člana 20. tačka 24) i člana 32. tačka 16) Zakona o lokalnoj samoupravi, ali se nije posebno izjašnjavala na navode koje je izneo podnosilac inicijative.
Polazeći od navoda i razloga koje je izneo podnosilac inicijative, Ustavni sud je utvrdio da se inicijativom dovodi u pitanje ustavnost i zakonitost odredbe člana 12. stav 2. Odluke, u delu u kome je propisano radno vreme objekata u kojima se priređuju igre na sreću, ali ne i kada se igre na sreću priređuju u ugostiteljskim objektima.
U sprovedenom postupku Ustavni sud je utvrdio da je osporenu Odluku o radnom vremenu u oblasti ugostiteljstva, zanatstva i trgovine na teritoriji grada Šapca („Službeni list grada Šapca i opština: Bogatić, Vladimirci i Koceljeva“, br. 13/09 i 28/10) donela, 26. juna 2009. godine , Skupština grada Šapca pozivajući se, pored ostalog, na odredbe člana 20. tačka 24) i člana 32. tačka 16) Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik RS“, broj 129/07). Odlukom je utvrđeno radno vreme ugostiteljskih, zanatskih i trgovinskih objekata na teritoriji grada Šapca, a pod radnim vremenom se smatra vreme u toku koga navedeni objekti mogu da obavljaju svoju delatnost (član 1.) i propisano je da se početak i završetak radnog vremena utvrđuje po delatnostima, odnosno poslovima (član 3.). Odredbom člana 12. stav 1. Odluke uređeno je radno vreme zanatskih objekata, dok je osporenom odredbom stava 2. ovog člana Odluke propisano da objekti u kojima se priređuju igre na sreću i zabavne igre mogu raditi od 08,00 do 22,00 časa, a ukoliko se igre na sreću i zabavne igre priređuju u ugostiteljskim objektima, mogu poslovati u radnom vremenu objekata.
Odredbom člana 195. stav 2. Ustava Republike Srbije, čija se povreda ističe inicijativom, utvrđeno je da statuti, odluke i svi drugi opšti akti autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave moraju biti saglasni sa zakonom.
Razmatrajući navode inicijatora da je odredbom člana 12. stav 2. Odluke, Skupština grada Šapca neovlašćeno propisala radno vreme objekata u kojima se priređuju igre na sreću, Ustavni sud je pošao od ovlašćenja jedinice lokalne samouprave iz odredbe člana 20. tačka 24) Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik RS“, broj 129/07), kojom je propisano da se opština, preko svojih organa, u skladu s Ustavom i zakonom, stara o razvoju i unapređenju ugostiteljstva, zanatstva i trgovine, uređuje radno vreme, mesta na kojima se mogu obavljati određene delatnosti i druge uslove za njihov rad, kao i od odredbe člana 32. tačka 16) Zakona prema kojoj skupština opštine, u skladu sa zakonom, pored ostalog, propisuje radno vreme ugostiteljskih, trgovinskih i zanatskih objekata. Zakonom je takođe propisano da se odredbe ovog zakona koje se odnose na opštinu primenjuju i na grad, ako ovim zakonom nije drukčije određeno (član 23. stav 4.) i da grad vrši nadležnosti opštine, kao i druge nadležnosti i poslove državne uprave, koji su mu zakonom povereni (član 24. stav 1.).
Imajući u vidu da su pitanja u vezi sa igrama na sreću i njihovim priređivanjem uređena odredbama Zakona o igrama na sreću („Službeni glasnik RS“, br. 88/11 i 93/12-dr. zakon), Ustavni sud smatra da je prilikom ispitivanja osnovanosti podnete inicijative potrebno imati u vidu i odredbe ovog zakona kojima je propisano: da se igrama na sreću, u smislu ovog zakona, smatraju igre u kojima se učesnicima, uz naplatu, pruža mogućnost da ostvare dobitak u novcu, stvarima, uslugama ili pravima, pri čemu dobitak ili gubitak ne zavisi od znanja ili veštine učesnika u igri, nego od slučaja ili nekog neizvesnog događaja (član 2. stav 1.); da se igrama na sreću, u smislu ovog zakona, ne smatraju igre na računarima, simulatorima, video-automatima, fliperima i drugim sličnim napravama, koje se stavljaju u pogon uz pomoć novca ili žetona, kao i pikado, bilijar i druge slične igre, u kojima se učestvuje uz naplatu, a u kojima učesnik ne može ostvariti dobitak u novcu, stvarima, uslugama ili pravima, već pravo na jednu ili više besplatnih igara iste vrste (zabavne igre) i da zabavne igre nisu predmet uređivanja ovog zakona (član 3.). Saglasno odredbi člana 4. stav 1. Zakona, u skladu sa ovim zakonom mogu se priređivati samo igre na sreću koje su upisane u katalog o vrstama igara na sreću i za čije priređivanje su doneta pravila igre, na koja je data saglasnost od strane ministra nadležnog za poslove finansija. Odredbama člana 9. Zakona propisano je, pored ostalog, značenje izraza „priređivač“ igre na sreću (tačka 1)), „klasične i posebne igre na sreću“ (tač. 3) i 4)), „igre na sreću u igračnicama“ (tačka 5)), na automatima (tačka 7)) i „igre na sreću – klađenje“ (tačka 8)) i određeno je da je igračnica uređen prostor za priređivanje posebnih igara na sreću na stolovima i automatima (tačka 10)), da je automat klub uređen prostor za priređivanje posebnih igara na sreću na automatima (tačka 11)) i da je „kladionica“ uređen prostor za priređivanje posebnih igara na sreću – klađenja u kome se nalazi jedno ili više uplatno-isplatnih mesta (tačka 12)). Saglasno odredbi člana 10. tačka 14) Zakona, zabranjeno je priređivanje igara na sreću suprotno odredbama ovog zakona, kao i, pored ostalog, priređivanje posebnih igara na sreću na automatima i posebnih igara na sreću – klađenje duže od 18 sati dnevno. Zakonom su kao vrste igara na sreću određene, pored ostalog, klasične i posebne igre na sreću (član 13. tač. 1) i 2)) i propisano je da su posebne igre na sreću: igre koje se priređuju u igračnicama (kazinima), u kojima igrači igraju protiv igračnice ili jedan protiv drugoga, na stolovima za igru; igre koje se priređuju na automatima i igre klađenja kod kojih su visina dobitka i kvote utvrđeni u trenutku uplate uloga i kasnije se ne mogu menjati, a učesnik igre se kladi na rezultate pojedinih ili grupnih sportskih takmičenja i određenih događaja u toku sportskog takmičenja ili druge događaje (član 15. tač. 1) do 3)). Prema Zakonu, pravo na priređivanje klasičnih igara na sreću ima jedino Državna lutrija Srbije (član 19. stav 1.) , pravo na priređivanje posebnih igara na sreću u igračnicama se prenosi dozvolom koju izdaje Vlada, a pravo na priređivanje posebnih igara na sreću na automatima i pravo na priređivanje klađenja na sportske i druge događaje prenose se odobrenjem , koje daje Uprava za igre na sreću (član 21. st. 1. i 2.) , igračnica se mora nalaziti u posebnom građevinskom objektu specijalno uređenom za tu svrhu ili u ugostiteljskom objektu vrste ili podvrste hotela koji je kategorisan sa 3 ili više zvezdica (član 53. stav 3.) , za svaku vrstu igre na sreću prilikom dostavljanja zahteva za priređivanje igre na sreću moraju se priložiti pravila igre, a ministar finansija propisuje bliže uslove koje pravila igre moraju da sadrže i daje saglasnost na dostavljena pravila igre (član 115. st. 1. i 2.). Pravilnikom o bližim uslovima, odnosno sadržini pravila igara na sreću („Službeni glasnik RS“, broj 129/04) propisano je da pravila igre, pored elemenata utvrđenih zakonom, sadrže naziv, opis i vreme trajanja igre na sreću, kao i mesto priređivanja igre, odnosno mesto primanja uplata (član 4. tač. 3) i 5)).
Kako iz navedenih zakonskih odredaba proizlazi da opštini, odnosno gradu, nije dato ovlašćenje da svojim aktom propiše radno vreme objekata u kojima se priređuju igre na sreću, tj. objekata koji su registrovani za priređivanje igara na sreću, Ustavni sud je utvrdio da je Skupština grada Šapca prekoračila svoja zakonska ovlašćenja kada je odredbom člana 12. stav 2. Odluke, u osporenom delu, odredila početak i završetak radnog vremena ovih objekata na svojoj teritoriji. Saglasno iznetom, Ustavni sud je ocenio da odredba člana 12. stav 2. Odluke, u delu koji glasi: „igre na sreću i“, nije u saglasnosti sa zakonom. Imajući u vidu da je članom 195. stav 2. Ustava utvrđeno da opšti akti jedinica lokalne samouprave moraju biti saglasni sa zakonom, to odredba člana 12. stav 2. Odluke, u delu za koji je utvrđeno da nije u saglasnosti sa zakonom, nije saglasna ni sa Ustavom.
S obzirom na utvrđenu neustavnost i nezakonitost odredbe člana 12. stav 2. Odluke sa aspekta ovlašćenja grada da svojim aktom propiše radno vreme objekata u kojima se priređuju igre na sreću, Ustavni sud nije posebno razmatrao materijalno-pravne razloge osporavanja ove odredbe Odluke u odnosu na odredbu člana 60. stav 1. Ustava, kojom se jemči pravo na rad i u odnosu na odredbu člana 10. tačka 14) Zakona o igrama na sreću, a na čiju se povredu pozvao podnosilac inicijative.
Budući da o spornom ustavno-pravnom pitanju nadležnosti opštine, odnosno grada da uredi radno vreme objekata u kojima se priređuju igre na sreću, Ustavni sud već ima zauzet stav izražen u Odluci IU-291/2003 od 13. januara 2005. godine („Službeni glasnik RS“, broj 21/05), to je, saglasno odredbi člana 53. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07, 99/11 i 18/13-Odluka US), odlučio kao u tački 1. izreke, bez donošenja rešenja o pokretanju postupka.
S obzirom na to da je Ustavni sud doneo konačnu odluku, zahtev za obustavu izvršenja pojedinačnog akta ili radnje koja je preduzeta na osnovu osporene odredbe člana 12. stav 2. Odluke, Sud j e odbacio, saglasno odredbi člana 56. stav 3. Z akona o Ustavnom sudu i rešio kao u tački 2. izreke.
Polazeći od izloženog, na osnovu odredaba člana 42a stav 1. tačka 2) i člana 45. tač . 1) i 4) Zakona o Ustavnom sudu , Ustavni sud je doneo Odluku kao u izreci.
Na osnovu člana 168. stav 3. Ustava, odredba člana 12. stav 2, posle reči „priređuju“, u delu koji glasi: „igre na sreću i“ Odluke o radnom vremenu u oblasti ugostiteljstva, zanatstva i trgovine na teritoriji grada Šapca navedene u tački 1. izreke, prestaje da važi danom objavljivanja Odluke Ustavnog suda u „Službenom glasniku Republike Srbije“.
PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA
Vesna Ilić Prelić
Slični dokumenti
- IUo 94/2025: Ocena zakonitosti odluke grada Kraljeva o držanju domaćih životinja
- IUo 213/2016: Odluka Ustavnog suda o nezakonitosti lokalne takse na aparate za igre na sreću
- IUo 32/2017: Utvrđivanje nezakonitosti odluke o lokalnoj komunalnoj taksi za igre na sreću
- IUz 131/2012: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju inicijative za ocenu ustavnosti zakona