Neprihvatanje inicijative za ocenu ustavnosti Zakona o dopunama Zakona o zadrugama

Kratak pregled

Ustavni sud nije prihvatio inicijativu za ocenu ustavnosti odredaba koje uslovljavaju raspolaganje društvenom imovinom u zadrugama saglasnošću Agencije za privatizaciju. Sud smatra da je ova mera u skladu sa ustavnim ovlašćenjem zakonodavca da uredi pretvaranje društvene svojine u privatnu.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
IUz-55/2009
25.06.2009.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Stanka Milanović, dr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, na osnovu člana 167. stav 1. tačka 1. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 25. juna 2009. godine, doneo je

R E Š E Nj E

Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za utvrđivanje neustavnosti Zakona o dopunama Zakona o zadrugama ("Službeni glasnik RS", broj 34/06).

O b r a z l o ž e nj e

Ustavnom sudu je podneta inicijativa za ocenu ustavnosti Zakona o dopunama Zakona o zadrugama ("Službeni glasnik RS", broj 34/06). U inicijativi se navodi da su odredbe osporenog Zakona, prema kojima zadruga koja koristi imovinu evidentiranu kao društvena svojina, odnosno društveni kapital, ne može bez prethodne saglasnosti agencije nadležne za poslove privatizacije da donosi odluke o raspolaganju tom imovinom, a naročito odluke o prodaji, poklonu, razmeni, korišćenju, poravnanju sa poveriocima, davanju zaloge, davanju hipoteke i davanju garancije, davanju u dugoročni zakup i ulaganju u druga pravna lica, nesaglasne sa članom 82. Ustava kojim je proklamovana ravnopravnost privatne i drugih oblika svojine, članom 84. stav 1. Ustava kojim je utvrđen jednak pravni položaj svih subjekata privređivanja na tržištu i članom 86. Ustava kojim je utvrđena ravnopravnost svih oblika svojine i jednaka pravna zaštita. Navodi da osporene odredbe Zakona u potpunosti onemogućavaju rad zadruga koje koriste imovinu koja je evidentirana kao društvena svojina.

Zakon o zadrugama ("Službeni list SRJ", br. 41/96 i 12/98 i "Službeni glasnik RS", broj 101/05) u članu 49; uređuje pojam imovine zadruge, prema kome imovinu zadruge čine pravo svojine na pokretnim i nepokretnim stvarima, novčanim sredstvima i hartijama od vrednosti (zadružna svojina) i druga imovinska prava, propisuje da se zadružna svojina obrazuje iz udela zadrugara koji su preneseni u svojinu zadruge ili članarine zadrugara, sredstava ostvarenih radom i poslovanjem zadruge i sredstava koja je zadruga stekla na drugi način, da u obavljanju delatnosti, zadruga koristi zadružnu svojinu, a na osnovu drugih imovinskih prava može koristiti i sredstva u svojini zadrugara, kao i sredstva drugih domaćih i stranih pravnih i fizičkih lica; te da zadruga raspolaže svojom imovinom na način određen zakonom, osnivačkim aktom, odnosno zadružnim pravilima.

Osporenim Zakonom o dopunama Zakona o zadrugama ("Službeni glasnik RS", broj 34/06), u članu 1. određeno je da se posle člana 49. dodaje član 49a, kojim je propisano: da zadruga koja koristi imovinu koja je evidentirana kao društvena svojina, odnosno kao društveni kapital, ne može bez prethodne saglasnosti agencije nadležne za poslove privatizacije da donosi odluke o raspolaganju tom imovinom, a naročito odluke o prodaji, poklonu, razmeni, korišćenju, poravnanju sa poveriocima, davanju zaloge, davanju hipoteke i davanju garancije, davanju u dugoročni zakup i ulaganju u druga pravna lica; da su ništave odluke donete suprotno stavu 1. ovog člana. U članu 2. osporenog Zakona, u okviru člana 88. stav 1. osnovnog Zakona, kojim se uređuju novčane kazne za privredni prestup zadruga, dodaje se nova tačka 1) prema kojoj će se novčanom kaznom od 50.000 do 3.000.000 dinara kazniti za privredni prestup zadruga ako donese odluku o raspolaganju imovinom bez prethodne saglasnosti agencije nadležne za poslove privatizacije (član 49a stav 1.). U članu 3. Zakona je utvrđeno da isti stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“.

Odredbama člana 82. st. 1. i 2. Ustava utvrđeno je: da ekonomsko uređenje u Republici Srbiji počiva na tržišnoj privredi, otvorenom i slobodnom tržištu, slobodi preduzetništva, samostalnosti privrednih subjekata i ravnopravnosti privatne i drugih oblika svojine; da je Republika Srbija jedinstveno privredno područje sa jedinstvenim tržištem roba, rada, kapitala i usluga. Odredbom člana 84. stav 1. Ustava utvrđeno je da svi imaju jednak pravni položaj na tržištu, a prema članu 86. Ustava, pored ostalog, jemče se privatna, zadružna i javna svojina i utvrđeno je da svi oblici svojine imaju jednaku pravnu zaštitu, kao i da se postojeća društvena svojina pretvara u privatnu svojinu pod uslovima, na način i u rokovima predviđenim zakonom. Odredbama člana 97. Ustava utvrđeno je da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje, između ostalog, jedinstveno tržište i pravni položaj privrednih subjekata, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, kao i kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih lica (tač. 6, 7. i 11.). Odredbom člana 58. stav 3. Ustava utvrđeno je da se zakonom može ograničiti način korišćenja imovine.

Odredbama Zakona o privatizaciji („Službeni glasnik RS“ br. 38/01, 18/03, 45/05, 123/07) propisano je: da se ovim zakonom uređuju uslovi i postupak promene vlasništva društvenog, odnosno državnog kapitala (u daljem tekstu: privatizacija) (član 1.); da je predmet privatizacije društveni, odnosno državni kapital (u daljem tekstu: kapital), u preduzećima i drugim pravnim licima (u daljem tekstu: subjekti privatizacije), ako posebnim propisima nije drugačije određeno (član 3.); da je subjekt nadležan za sprovođenje privatizacije, između ostalih subjekata i Agencija za privatizaciju (član 4. stav 1. tačka 1); da Agencija za privatizaciju jeste pravno lice koje prodaje kapital, odnosno imovinu i promoviše, inicira, sprovodi i kontroliše postupak privatizacije, u skladu sa zakonom (član 5.).

Zakonom o Agenciji za privatizaciju („Službeni glasnik RS“ br. 38/01 i 135/04) osnovana je Agencija za privatizaciju radi promovisanja, iniciranja, sprovođenja i kontrole postupka privatizacije (član 1.); utvrđeno da Agencija obavlja delatnost posredovanja u prodaji državnog i društvenog kapitala i imovine u postupku privatizacije, kao i poslove, između ostalog, sprovođenja privatizacije i kontrole postupka privatizacije (član 6. tač. 3) i 4)), te da u obavljanju poslova kontrole postupka privatizacije Agencija, između ostalog, proverava procenjenu vrednost kapitala ili imovine subjekta privatizacije i obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom (član 10. stav 1. tačka 1) i stav 2.).

Polazeći od navedenih odredaba Ustava i zakona, Ustavni sud je utvrdio da se osporenim odredbama Zakona ne povređuju ustavna načela o osnovama ekonomskog uređenja, slobodi preduzetništva, jednakom pravnom položaju na tržištu, ravnopravnosti svih oblika svojine i jednakoj pravnoj zaštiti svih oblika svojine. Naime, iz ustavnih odredaba kojima je utvrđeno da se u Republici Srbiji jemče privatna, zadružna i javna svojina, kao i da se postojeća društvena svojina pretvara u privatnu svojinu pod uslovima, na način i u rokovima predviđenim zakonom, proizlazi da društvena svojina u ustavnopravnom poretku Republike Srbije ne predstavlja Ustavom zajemčeni, već prelazni (tranzicioni) svojinski oblik. Zakonodavac je na osnovu izričitog ustavnog ovlašćenja i naloga da se postojeća društvena svojina ima pretvoriti u privatnu, poverio Agenciji za privatizaciju da posreduje u prodaji društvenog kapitala i imovine u postupku privatizacije, te da sprovodi i kontroliše postupak privatizacije. Stoga su, po oceni Ustavnog suda u skladu sa Ustavom i osporene odredbe Zakona kojima je dato ovlašćenje navedenoj Agenciji da, u cilju očuvanja vrednosti imovine koju koriste zadruge, a koja ja evidentirana kao društvena svojina, odnosno društveni kapital, te koja se nalazi u postupku privatizacije, ograničava akte otuđenja ili opterećenja te imovine kroz obavezno davanje prethodne saglasnosti.

Iz odredbe člana 97. tačka 7. Ustava proizlazi ovlašćenje zakonodavca da odredi sadržinu svojinskih ovlašćenja pojedinih oblika svojine, što podrazumeva i određivanje sadržine svojinskih prava i obaveza pravnog lica koje u svom poslovanju koristi društveni kapital, kao prelazni svojinski oblik. Osporene odredbe Zakona su, po oceni Ustavnog suda, u skladu sa ovlašćenjem zakonodavca da može ograničiti način korišćenja imovine i u funkciji su zaštite opšteg – javnog interesa u postupku pretvaranja preostalog društvenog kapitala u privatnu svojinu, te nemaju značenje protivustavnog ograničavanja slobode preduzetništva, niti jednakog pravnog položaja na tržištu. Takođe, osporenim odredbama se ni na koji način ne zadire u pravo zadruga, kao privrednih subjekata da u svom poslovanju bez ograničenja raspolažu imovinom koja predstavlja zadružnu svojinu, kao Ustavom zajemčeni svojinski oblik.

Odredbom člana 53. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu propisano je da kad Ustavni sud nađe da nema osnova za pokretanje postupka povodom inicijative, inicijativu neće prihvatiti.

Na osnovu navedenog, po oceni Ustavnog suda, uređivanje određenih aspekata svojinskih odnosa koji se odnose na korišćenje i raspolaganje društvenim kapitalom, na način kako je to učinjeno osporenim odredbama Zakona, nije nesaglasno sa ustavnim odredbama o ravnopravnosti svih oblika svojine i njihovoj jednakoj pravnoj zaštiti, tako da nema osnova za prihvatanje podnete inicijative. Stoga Sud, saglasno odredbi člana 53. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", broj 109/07), inicijativu za pokretanje postupka za utvrđivanje neustavnosti Zakona o dopunama Zakona o zadrugama nije prihvatio.

Na osnovu izloženog i odredbe člana 46. tačka 5) Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je odlučio kao u izreci.

 

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.