Odbačen zahtev branioca za zaštitu zakonitosti podnet u sopstvenom interesu

Kratak pregled

Vrhovni sud je odbacio zahtev za zaštitu zakonitosti kao nedozvoljen, jer ga je branilac po službenoj dužnosti podneo u svoje ime radi naplate troškova postupka, a ne u korist okrivljenog, što je jedini zakonom dozvoljen osnov.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 1005/2025
10.09.2025. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Milene Rašić, predsednika veća, Gordane Kojić, Aleksandra Stepanovića, Tatjane Vuković i Dijane Janković, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog suda Vesnom Zarić, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela teška krađa iz člana 204. stav 1. tačka 1) Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA – advokata Milana Martinovića, podnetom protiv pravnosnažnih rešenja Osnovnog suda u Šapcu Kv 393/24 od 07.05.2025. godine i Višeg suda u Šapcu Kž2 162/25 od 05.06.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 10.09.2025. godine, doneo je

R E Š E Nj E

ODBACUJE SE kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA – advokata Milana Martinovića, podnet protiv pravnosnažnih rešenja Osnovnog suda u Šapcu Kv 393/24 od 07.05.2025. godine i Višeg suda u Šapcu Kž2 162/25 od 05.06.2025. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Osnovnog suda u Šapcu Kv 393/24 od 07.05.2025. godine, ispravljeno rešenjem Osnovnog suda u Šapcu Kv 393/24 od 27.05.2025. godine, odbijen je kao neosnovan zahtev za naknadu troškova branioca po službenoj dužnosti okrivljenog AA, advokata Milana Martinovića od 30.10.2024. godine.

Rešenjem Višeg suda u Šapcu Kž2 162/25 od 05.06.2025. godine odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljenog AA, advokata Milana Martinovića izjavljena protiv rešenja Osnovnog suda u Šapcu Kv 393/24 od 07.05.2025. godine, a koje je ispravljeno rešenjem Osnovnog suda u Šapcu Kv 393/24 od 27.05.2025. godine.

Branilac okrivljenog AA – advokat Milan Martinović podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti protiv navedenih pravnosnažnih rešenja, zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) i stav 2. ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji podneti zahtev, ukine pobijana rešenja i predmet vrati na ponovno odlučivanje, ili ih preinači i dosudi tražene troškove.

Vrhovni sud je u sednici veća razmotrio spise predmeta sa zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA – advokata Milana Martinovića, pa je našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti je nedozvoljen.

Odredbom člana 482. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku propisano je da protiv pravnosnažne odluke javnog tužioca ili suda ili zbog povrede odredaba postupka koji je prethodio njenom donošenju, ovlašćeno lice može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti pod uslovima propisanim u tom zakoniku.

Odredbom člana 483. stav 1. ZKP je propisano da zahtev za zaštitu zakonitosti mogu podneti Republički javni tužilac, okrivljeni i njegov branilac. Odredbom stava 2. istog člana propisano je da Republički javni tužilac može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti kako na štetu, tako i u korist okrivljenog, a odredbom stava 3. istog člana propisano je da zahtev za zaštitu zakonitosti okrivljeni može podneti isključivo preko branioca.

Odredbom člana 485. stav 4. ZKP je propisano da zbog povreda tog zakonika (član 74, član 438. stav 1. tačka 1) i 4) i tačka 7) do 10) i stav 2. tačka 1), član 439. tačka 1) do 3) i član 441. stav 3. i 4.) učinjenih u prvostepenom i postupku pred apelacionim (drugostepenim) sudom okrivljeni može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti u roku od 30 dana od dana kada mu je dostavljena pravnosnažna odluka, pod uslovom da je protiv te odluke koristio redovni pravni lek.

Prema odredbi člana 71. tačka 5) ZKP branilac ima pravo da u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje može preduzeti okrivljeni.

Kako su shodno citiranoj zakonskoj odredbi prava branioca ograničena pravima koja u postupku ima okrivljeni, to dakle branilac okrivljenog ima pravo, ali i dužnost, da procesne radnje preduzima samo u korist okrivljenog, te je saglasno tome ovlašćen da zahtev za zaštitu zakonitosti kao vanredni pravni lek podnese isključivo u korist okrivljenog, ukoliko je pravnosnažnom odlukom javnog tužioca ili suda učinjena povreda zakona navedena u članu 485. stav 4. ZKP na štetu okrivljenog.

U konkretnom slučaju, podnosilac zahteva advokat Milan Martinović je zahtev za zaštitu zakonitosti podneo jer je po njegovom mišljenju pravnosnažnim pobijanim rešenjima povređen zakon iz razloga što mu kao braniocu po službenoj dužnosti okrivljenog nisu priznati svi troškovi koje je imao i koje je zahtevom za naknadu troškova krivičnog postupka tražio, pri čemu branilac u zahtevu ne ukazuje ni jednom rečju na koji način je pobijanim rešenjima učinjena povreda zakona na štetu okrivljenog AA, već zahtev podnosi u svoje ime i za svoj račun.

Sa iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP u vezi članova 483. i 71. tačka 5) ZKP odlučio kao u izreci ovog rešenja.

Zapisničar-savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                      Predsednik veća-sudija

Vesna Zarić,s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                      Milena Rašić,s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković

Preuzmite dokument u PDF formatu

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.