Odbacivanje zahteva zbog nedostatka suštinskog obrazloženja navedenog razloga

Kratak pregled

Vrhovni kasacioni sud odbacio je kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti. Iako je branilac formalno naveo dozvoljen razlog (povreda odluke o troškovima), suštinski je osporavao druge procesne radnje i činjenično stanje, što nije dozvoljeno.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 1188/2015
19.01.2016. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dragiše Đorđevića, predsednika veća, Zorana Tatalovića, Radmile Dragičević-Dičić, Maje Kovačević-Tomić i Milunke Cvetković, članova veća, sa savetnikom Jelenom Petković-Milojković, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog S.Č., zbog krivičnog dela ugrožavanje javnog saobraćaja iz člana 289. stav 3. u vezi stava 1. KZ, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog S.Č., advokata D.M., podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Novom Sadu K 2802/2013 od 15.09.2015. godine i Višeg suda u Novom Sadu Kž1 227/2015 od 09.10.2015. godine, u sednici veća održanoj dana 19.01.2016. godine, doneo je

R E Š E Nj E

ODBACUJE SE kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog S.Č., advokata D.M., podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Novom Sadu K 2802/2013 od 15.09.2015. godine i Višeg suda u Novom Sadu Kž1 227/2015 od 09.10.2015. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Novom Sadu K 2802/2013 od 15.09.2015. godine, okrivljeni S.Č. oglašen je krivim zbog krivičnog dela ugrožavanje javnog saobraćaja iz člana 289. stav 3. u vezi stava 1. KZ za koje je osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 50.000,00 dinara koju je dužan da plati u roku od tri meseca od dana pravnosnažnosti presude, a ukoliko okrivljeni novčanu kaznu ne plati u ostavljenom roku ista će biti zamenjena kaznom zatvora i to tako što će se za svakih započetih 1.000,00 dinara novčane kazne odrediti jedan dan kazne zatvora. Tom presudom konstatovano je da imovinskopravni zahtev nije istaknut, dok je okrivljeni na osnovu odredbe člana 264. stav 1. ZKP u vezi člana 261. ZKP obavezan da u korist budžetskih sredstava suda na ime troškova krivičnog postupka plati iznos od 29.500,00 dinara na ime izvršenog veštačenja i iznos od 3.000,00 dinara na ime paušala sve u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti presude pod pretnjom prinudnog izvršenja.

Presudom Višeg suda u Novom Sadu Kž1 227/2015 od 09.10.2015. godine, delimično je uvažena žalba branioca okrivljenog S.Č. i preinačena je presuda Osnovnog suda u Novom Sadu K 2802/2013 od 15.09.2015. godine samo u pogledu imena okrivljenog, tako što je umesto imena S.1 treba da stoji S.2, dok je u ostalom nepreinačenom delu žalba branioca okrivljenog odbijena kao neosnovana i prvostepena presuda potvrđena.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog S.Č., advokat D.M., zbog povrede zakona iz člana 485. stav 4. ZKP u vezi člana 441. stav 4. ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud navedene pravnosnažne presude ukine i predmet vrati ''na ponovnu odluku organu postupka ili preinači prvostepenu odluku, u delu u kome je zahtev branioca okrivljenog odbijen kao neosnovan kao i odluku donetu u postupku po redovnom pravnom leku''.

Nakon što je primerak zahteva za zaštitu zakonitosti dostavio Republičkom javnom tužiocu, Vrhovni kasacioni sud je održao sednicu veća u smislu odredbe člana 486. stav 1. i člana 487. stav 1. ZKP, na kojoj je razmotrio spise predmeta, pa je našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog S.Č., advokata D.M., je nedozvoljen.

Odredbom člana 485. ZKP propisani su razlozi za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti od strane ovlašćenih lica za podnošenje zahteva (član 483. stav 1. ZKP), pa je između ostalih, u članu 485. stav 1. tačka 1. ZKP kao razlog predviđena povreda zakona.

Odredbom člana 485. stav 4. ZKP propisano je da okrivljeni preko svog branioca može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti zbog taksativno nabrojanih povreda tog zakonika, učinjenih u prvostepenom postupku i postupku pred apelacionim sudom.

Shodno navedenoj odredbi člana 485. stav 4. ZKP pravo okrivljenog na podnošenje zahteva, preko svog branioca, zbog povrede zakona je, po stavu Vrhovnog kasacionog suda, ograničeno na povrede koje su taksativno navedene u stavu 4. člana 485. ZKP. Dakle, okrivljeni preko svog branioca može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti zbog povreda tog zakonika, propisanih u članu 74, članu 438. stav 1. tač. 1) i 4) i tač. 7) do 10) i stav 2. tačka 1), članu 439. tač. 1) do 3) i članu 441. st. 3. i 4. ZKP, učinjenih u prvostepenom i postupku pred apelacionim sudom.

U konkretnom slučaju branilac okrivljenog u zahtevu kao razlog podnošenja samo je formalno označio da je navedenim pravnosnažnom presudama učinjena povreda zakona iz člana 441. stav 4. ZKP, zbog koje povrede je podnošenje zahteva dozvoljeno okrivljenom, preko branioca, pri čemu nije ukazao koje zakonske odredbe je sud odlukom o troškovima krivičnog postupka na čije je plaćanje obavezao okrivljenog povredio, a iz obrazloženja zahteva i navoda da je prvostepena presuda doneta iako okrivljeni nije uredno pozvan na glavni pretres koji je održan dana 15.09.2015. godine, da je taj izostanak okrivljenog branilac opravdao dostavljanjem lekarske dokumentacije za okrivljenog, da okrivljenom nije dostavljena prvostepena presuda i da je u istoj pogrešno označeno ime okrivljenog, a da u obrazloženju drugostepene presude nisu ocenjeni žalbeni navodi koji se odnose na odluku o kazni, po nalaženju Vrhovnog kasacionog suda proizilazi da se zahtevom osporava činjenično stanje utvrđeno prvostepenom, a potvrđeno drugostepenom presudom.

Međutim, kako citiranom odredbom člana 485. stav 4. ZKP koja propisuje razloge zbog kojih okrivljeni preko svog branioca shodno ograničenju njegovih prava pravima koji u postupku ima okrivljeni (član 71. tačka 5. ZKP), mogu podneti zahtev za zaštitu zakonitosti protiv pravnosnažne odluke i postupka koji je prethodio njenom donošenju, nije predviđena mogućnost podnošenja ovog vanrednog pravnog leka po osnovu pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u pravnosnažnoj presudi, to je Vrhovni kasacioni sud zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog S.Č., advokata D.M., ocenio nedozvoljenim.

Sa iznetih razloga, a na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2. u vezi člana 485. stav 4. ZKP, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u izreci ovog rešenja.

Zapisničar-savetnik                                                                                                   Predsednik veća-sudija

Jelena Petković-Milojković,s.r.                                                                         Dragiša Đorđević,s.r.

Preuzmite dokument u PDF formatu

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.