Odbacivanje zahteva za zaštitu zakonitosti zbog neispunjenja formalnih uslova
Kratak pregled
Vrhovni sud je odbacio zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog zbog nasilja u porodici. Utvrđeno je da zahtev nije sadržao neophodno obrazloženje konkretnih povreda zakona, dok su ostali istaknuti razlozi zakonom proglašeni za nedozvoljene u ovom vanrednom postupku.
Tekst originalne odluke
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 1312/2025
06.11.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Svetlane Tomić Jokić, predsednika veća, Bojane Paunović, Dijane Janković, Aleksandra Stepanovića i Tatjane Vuković, članova veća, sa savetnikom Sanjom Živanović, zapisničarom, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. KZ, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Nikole Ilića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Nišu K 651/24 od 15.01.2025. godine i Višeg suda u Nišu Kž1 150/25 od 20.08.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 06.11.2025. godine, doneo je
R E Š E Nj E
ODBACUJE SE zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Nikole Ilića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Nišu K 651/24 od 15.01.2025. godine i Višeg suda u Nišu Kž1 150/25 od 20.08.2025. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Nišu K 651/24 od 15.01.2025. godine okrivljeni AA oglašen je krivim zbog krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. KZ i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i osam meseci. Okrivljeni je obavezan da sudu plati troškove krivičnog postupka određene u izreci presude.
Presudom Višeg suda u Nišu Kž1 150/25 od 20.08.2025. godine odbijena je kao neosnovana žalba branioca po službenoj dužnosti okrivljenog AA, advokata Nikole Ilića, i potvrđena presuda Osnovnog suda u Nišu K 651/24 od 15.01.2025. godine.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog AA, advokat Nikola Ilić, zbog povrede zakona, u smislu člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji zahtev za zaštitu zakonitosti i preinači pobijane presude tako što će okrivljenog osuditi na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, koju će izdržavati u prostorijama u kojima stanuje, ili ukine pobijane presude i predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostepenom sudu.
Vrhovni sud je u sednici veća, održanoj u smislu odredaba člana 486. stav 1. i člana 487. stav 1. ZKP, razmotrio spise predmeta sa zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Nikole Ilića, pa je našao:
Prema odredbi člana 484. ZKP, koja propisuje sadržaj zahteva za zaštitu zakonitosti, u zahtevu se mora navesti razlog za njegovo podnošenje (član 485. stav 1. ZKP), a u slučaju iz člana 485. stav 1. tačka 2) i 3) ovog zakonika mora se dostaviti i odluka Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava.
Odredbom člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP propisano je da se zahtev za zaštitu zakonitosti može podneti ako je pravnosnažnom odlukom ili odlukom u postupku koji je prethodio njenom donošenju povređen zakon, a stavom 4. istog člana, propisani uslovi pod kojima okrivljeni, preko svog branioca, može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti i to taksativnim nabrajanjem povreda zakona (član 74., član 438. stav 1. tačka 1) i 4) i tačka 7) do 10) i stav 2. tačka 1), člana 439. tačka 1) do 3) i člana 441. stav 3. i 4.), koje mogu biti učinjene u prvostepenom i postupku pred apelacionim odnosno drugostepenim sudom.
Obaveza navođenja razloga za podnošenje zahteva zbog povrede zakona (član 485. stav 1. tačka 1) ZKP), podrazumeva ne samo formalno označavanje o kojoj povredi zakona se radi, već i obrazloženje u čemu se konkretna povreda zakona sastoji.
Branilac okrivljenog AA, advokat Nikola Ilić, zahtev za zaštitu zakonitosti podnosi zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz „člana 438. stav 2. ZKP“ koju obrazlaže navodima da se pobijane presude zasnivaju na dokazu na kome se po odredabama Zakonika o krivičnom postupku ne mogu zasnivati, i tako ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, koja u smislu citirane odredbe člana 485 stav 4. ZKP, predstavlja zakonom dozvoljen razlog zbog kog okrivljeni preko branioca može podneti ovaj vanredni pravni lek. Međutim, branilac okrivljenog u zahtevu ne označava dokaz koji je, neposredno ili posredno, samo po sebi ili prema načinu pribavljanja u suprotnosti sa Ustavom, Zakonikom o krivičnom postupku, drugim zakonom ili opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava i potvrđenim međunarodnim ugovorima, pa Vrhovni sud nalazi da zahtev za zaštitu zakonitosti u ovom delu nema propisan sadržaj, u smislu odredbe člana 484. ZKP, koja nalaže navođenje konkretnog razloga za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti i njegovo obrazloženje.
Preostalim navodima zahteva, branilac okrivljenog AA, advokat Nikola Ilić, ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP, koju citira i obrazlaže osporavanjem razloga pobijanih presuda o odmeravanju kazne okrivljenom. S tim u vezi, branilac u zahtevu ističe i povredu zakona iz „člana 54. KZ“, a u suštini ukazuje na povredu zakona iz člana 441. stav 1. ZKP s obzirom da u zahtevu ističe da sud nije pravilno odmerio kaznu okrivljenom s obzirom na činjenice koje utiču da kazna bude veća ili manja.
Bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP i povreda zakona iz člana 441. stav 1. ZKP, na koje branilac okrivljenog ukazuje prethodno iznetim navodima zahteva, i bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 11) ZKP, zbog koje podnosi zahtev za zaštitu zakonitosti ističući da je izreka presude nerazumljiva, ne predstavljaju zakonske razloge propisane odredbom člana 485. stav 4. ZKP, zbog kojih okrivljeni preko branioca može podneti ovaj vanredni pravni lek.
Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je zahtev za zaštitu zakonitosti branioca AA, advokata Nikole Ilića, odbacio i na osnovu člana 487. stav 1. tačka 2) i 3) ZKP, člana 485. stav 4. ZKP i člana 484. ZKP, odlučio kao u izreci rešenja.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Sanja Živanović, s.r. Svetlana Tomić Jokić, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković