Odbacivanje zahteva za zaštitu zakonitosti u predmetu lake telesne povrede

Kratak pregled

Vrhovni sud je odbacio zahtev branioca kao nedozvoljen jer se suštinski osporava utvrđeno činjenično stanje i ocena dokaza. Pitanja nužne odbrane i mehanizma povređivanja su činjenična pitanja koja ne mogu biti predmet ovog leka.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 1404/2025
25.11.2025. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Miroljuba Tomića, predsednika veća, Tatjane Vuković, Slobodana Velisavljevića, Svetlane Tomić Jokić i Bojane Paunović, članova veća, sa savetnikom Marijom Ribarić, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 2. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, advokata Željka Devčića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Rumi 3 K 235/24 od 30.01.2025. godine i Višeg suda u Sremskoj Mitrovici 1Kž1 96/24 od 05.08.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 25.11.2025. godine, doneo je

R E Š E Nj E

ODBACUJE SE, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Željka Devčića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Rumi 3 K 235/24 od 30.01.2025. godine i Višeg suda u Sremskoj Mitrovici 1Kž1 96/24 od 05.08.2025. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Rumi 3K 235/24 od 30.01.2025. godine, delimično je stavljena van snage presuda Osnovnog suda u Rumi br.3K 120/23 od 26.09.2023. godine, koja je potvrđena presudom Višeg suda u Sremskoj Mitrovici br.1 Kž1-30/24 od 05.03.2024. godine, doneta protiv okrivljenog AA zbog krivičnog dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 2. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika, a koja se odnosi na krivičnu sankciju, pa je okrivljeni AA, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam meseci s tim da će se izrečena kazna izvršiti bez primene mere elektronskog nadzora na taj način što okrivljeni ne sme napuštati prostorije u kojima stanuje, osim u slučajevima propisanim Zakonom o izvršenju vansudskih sankcija i mera, a ukoliko okrivljeni jednom u trajanju preko šest časova ili dva puta u trajanju do šest časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, ostatak kazne zatvora će izdržati u Zavodu za izvršenje kazne zatvora. Istom presudom određeno je da se vreme koje je okrivljeni proveo u pritvoru počev od 03.10.2023. godine pa do 04.10.2023. godine, kao i vreme provedeno na izdržavanju kazne po presudi Osnovnog suda u Rumi br.3K 120/21 od 26.09.2023. godine, u periodu od 01.06.2024. godine do 15.10.2024. godine uračunava u izrečenu kaznu zatvora. Istom presudom okrivljeni je obavezan da snosi troškove krivičnog postupka u iznosu kako je to bliže navedeno u izreci prvostepene presude.

Presudom Višeg suda u Sremskoj Mitrovici 1Kž1 96/24 od 05.08.2025. godine, odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljenog AA, advokata Željka Delčića i presuda Osnovnog suda u Rumi br.3K br.235/24 od 30.01.2025. godine je potvrđena.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljenog advokat Željko Devčić, zbog povrede zakona iz člana 439. stav 1. tačka 1) i 2), člana 438. stav 1. tačka 11) ZKP i člana 438. stav 2. tačka 1), 2) i 3) Zakonika o krivičnom postupku, sa predlogom da Vrhovni sud podneti zahtev za zaštitu zakonitosti usvoji kao osnovan i pobijane presude preinači u oslobađajuću presudu, jer u radnjama okrivljenog nema krivičnog dela za koje je osuđen.

Vrhovni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Vrhovnom javnom tužiocu shodno odredbi člana 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) i u sednici veća koju je održao bez obaveštenja Vrhovnog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta sa pravnosnažnim presudama protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, te je nakon ocene navoda u zahtevu, našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti je nedozvoljen i nema zakonom propisan sadržaj.

Branilac okrivljenog u podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti navodi da je pobijanim presudama učinjena povreda zakona iz člana 439. stav 1. tačka 1) i 2) ZKP, koja predstavljaju zakonom propisan razlog za podnošenje ovog vanrednog pravnog leka. Međutim, prilikom obrazlaganja ovako istaknute povrede branilac navodi da je izvedenim dokazima u postupku a pre svega ispitivanjem svedoka oštećenog i BB, zatim okrivljenog i na osnovu dopunskog nalaza i mišljenja veštaka medicinske struke Radenka Vukovića jasno i nedvosmisleno utvrđeno, da je okrivljeni kritičnom prilikom oštećenog udario rukom – pesnicom, što sam oštećeni na glavnom pretresu na zapisniku potvrđuje svojim iskazom, pa je samim tim reč o krivičnom delu iz člana 122. stav 1. KZ, a kojim navodima branilac suštinski osporava utvrđeno činjenično stanje i na osnovu sopstvene ocene izvedenih dokaza i činjeničnih zaključaka drugačijih od onih utvrđenih u pobijanim presudama izvlači zaključak o nepostojanju ovog krivičnog dela, te suštinski ukazuje na povredu zakona iz člana 440. ZKP.

Osim toga, branilac ukazuje da u konkretnom slučaju nema protivpravnosti u radnjama okrivljenog jer je oštećeni prvi fizički napao okrivljenog kritičnom prilikom i da se okrivljeni udaljio od oštećenog, ali da je oštećeni došao kod okrivljenog i fizički ga napao šrafcigerom i uboo u leđa, koje radnje je preduzeo u nužnoj odbrani ili krajnjoj nuždi, kojim navodima branilac osporava utvrđeno činjenično stanje i na osnovu sopstvene analize izvedenih dokaza odnosno sopstvene ocene izvedenih dokaza drugačije od one koju je sud dao, izvlači zaključak o nepostojanju krivičnog dela i eventualnom postojanju blažeg krivičnog dela.

Branilac dalje u podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti označava da su pobijanim presudama učinjene i povrede zakona iz člana 438. stav 2. tačka 2) i 3) ZK i člana 438. stav 1. tačka 11) ZKP i iste obrazlaže.

Kako odredbom člana 485. stav 4. ZKP kojom su propisani razlozi zbog kojih okrivljeni, odnosno njegov branilac, shodno pravima koja ima u postupku u smislu člana 71. tačka 5. ZKP, mogu podneti zahtev za zaštitu zakonitosti protiv pravnosnažne odluke i postupka koji je prethodio njenom donošenju, nije predviđena mogućnost podnošenja ovog vanrednog pravnog leka zbog povrede zakona iz člana 438. stav 1. tačka 11) ZKP, člana 438. stav 2. tačka 2) i 3) ZKP i člana 440. ZKP to je Vrhovni sud zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog u ovim delovima ocenio kao nedozvoljen.

Branilac u podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti numeriše da je pobijanim presudama učinjena i povreda zakona iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, odnosno da se pobijane presude zasnivaju na dokazu na kome se ne mogu zasnivati, koja povreda predstavlja zakonom propisan razlog za podnošenje ovog vanrednog pravnog leka, međutim, u obrazloženju podnetog zahteva branilac ne pojašnjava o kom nezakonitom dokazu se radi i u čemu se ogleda nezakonitost.

Odredba člana 484. ZKP nalaže obavezu navođenja u zahtevu za zaštitu zakonitosti razloga za njegovo podnošenje, a to podrazumeva ne samo opredeljenje o kojoj povredi zakona je reč, već i obrazloženje u čemu se ta povreda konkretno sastoji, obzirom da Vrhovni sud nije ovlašćen da po službenoj dužnosti ispituje u čemu se konkretno ogleda povreda zakona na koju se zahtevom ukazuje, pa je shodno tome Vrhovni sud ocenio da zahtev za zaštitu zakonitosti u ovom delu nema propisan sadržaj.

Shodno iznetom, na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) i 3) ZKP, u vezi člana 484. i 485. stav 4. ZKP, Vrhovni sud je, odlučio kao u izreci ovog rešenja.

Zapisničar – savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                         Predsednik veća – sudija

Marija Ribarić, s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                        Miroljub Tomić, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković

Preuzmite dokument u PDF formatu

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.