Odbijanje zahteva za zaštitu zakonitosti zbog navodno nezakonitih dokaza
Kratak pregled
Vrhovni kasacioni sud odbio je zahtev za zaštitu zakonitosti. Navodi da je presuda zasnovana na nezakonitim dokazima (iskazima svedoka datim tužiocu bez prisustva odbrane) odbijeni su, jer su svedoci ponovo saslušani na glavnom pretresu u kontradiktornom postupku.
Tekst originalne odluke
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 1481/2020
19.01.2021. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Bate Cvetkovića, predsednika veća, Dragana Aćimovića, Miroljuba Tomića, Jasmine Vasović i Veska Krstajića, članova veća, sa savetnikom Olgicom Kozlov, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 2. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, advokata Milutina Kostića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Aleksincu K 271/19 od 26.02.2020. godine i Višeg suda u Nišu Kž1 171/20 od 26.10.2020. godine, u sednici veća održanoj 19.01.2021. godine, jednoglasno je, doneo
P R E S U D U
ODBIJA SE, kao neosnovan, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Aleksincu K 271/19 od 26.02.2020. godine i Višeg suda u Nišu Kž1 171/20 od 26.10.2020. godine, u odnosu na povredu zakona iz člana 438. stav 2. tačka 1) Zakonika o krivičnom postupku, dok se u odnosu na preostale povrede zakona ODBACUJE, kao nedozvoljen.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Aleksincu K 271/19 od 26.02.2020. godine, okrivljeni AA oglašen je krivim zbog izvršenog krivičnog dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 2. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest meseci koju će izdržati u prostorijama u kojima stanuje, bez primene mere elektronskog nadzora, u skladu sa odredbama Zakona o izvršenju vanzavodskih sankcija i mera, te je obavezan da sudu naknadi paušal i troškove krivičnog postupka o kojima će biti odlučeno posebnim rešenjem, dok je oštećeni BB, radi ostvarenja imovinskopravnog zahteva, upućen na parnicu.
Presudom Višeg suda u Nišu Kž1 171/20 od 26.10.2020. godine delimičnim usvajanjem žalbe branioca okrivljenog AA preinačena je prvostepena presuda u delu odluke o kazni tako što je taj sud okrivljenog AA, zbog izvršenog krivičnog dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 2. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika, za koje je oglašen krivim prvostepenom presudom, osudio na kaznu zatvora u trajanju od tri meseca koju će izdržati u prostorijama u kojima stanuje, bez primene elektronskog nadzora na način kako je to propisano Zakonom o izvršenju vanzavodskih sankcija i mera, dok su žalba branioca okrivljenog AA, u preostalom delu, kao i žalba Osnovnog javnog tužioca u Aleksincu, odbijene kao neosnovane i prvostepena presuda u nepreinačenom delu potvrđena.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda, na osnovu člana 483. stav 1. ZKP, branilac okrivljenog AA, advokat Milutin Kostić, podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti, „zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) i stav 2. u vezi člana 407. i u vezi člana 438. stav 2. tačka 1) tačka 2) i tačka 3) u vezi člana 40. i člana 42. kao i člana 300, člana 428. stav 6. i stav 8, člana 439. tačka 2) u vezi člana 495. ZKP i člana 486. ZKP“, uz predlog Vrhovnom kasacionom sudu da usvoji podneti zahtev te da pobijane presude preinači tako što će okrivljenog osloboditi od optužbe ili da iste ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
Vrhovni kasacioni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Republičkom javnom tužiocu, shodno odredbi člana 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku i u sednici veća, koju je održao bez obaveštenja Republičkog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta sa odlukama protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je našao:
Podnetim zahtevom branioca okrivljenog se ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, uz obrazloženje da se pobijane pravnosnažne presude zasnivaju na „nedozvoljenom dokazu“ i to: iskazima svedoka koji su najbliži srodnici oštećenog; oštećenog i veštaka datim pred Osnovnim javnim tužiocem u Aleksincu, na čije ispitivanje nisu pozvani i istom nisu prisustvovali okrivljeni AA i njegov branilac.
Vrhovni kasacioni sud nalazi da se podnetim zahtevom osnovano ukazuje da se pobijane pravnosnažne presude zasnivaju na iskazima saslušanih svedoka, VV, GG, DD, svedoka oštećenog BB i veštaka medicinske struke dr. Gorana Vidića datim tokom predmetnog krivičnog postupka na glavnom pretresu i u prethodnom postupku pred Osnovnim javnim tužiocem u Aleksincu. Međutim, Vrhovni kasacioni sud nalazi, suprotno navodima u podnetom zahtevu branioca okrivljenog, da postupanjem javnog tužioca protivno odredbi člana 300. stav 1. ZKP nije učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP. Naime, kada se ima u vidu da su: svedok oštećeni BB, te svedoci VV, ĐĐ, GG i DD, pored saslušanja pred tužiocem saslušani i na glavnom pretresu, u prisustvu okrivljenog AA i njegovog branioca advokata Milutina Kostića, kojom prilikom su u celosti ponovili ranije iskaze i dali odgovore na postavljena pitanja okrivljenog i njegovog branioca na koji način je omogućeno okrivljenom pravo na ispitivanje svedoka u kontradiktornom postupku, očigledno je da su pobijane pravnosnažne presude zasnovane na iskazima saslušanih svedoka i oštećenog (datim na glavnom pretresu - čiji sastavni deo su i iskazi dati pred javnim tužiocem) koji predstavljaju jedinstvenu celinu pa se kao takvi i ocenjuju.
S`toga, Vrhovni kasacioni sud nalazi da nije učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, koja bi uticala na zakonitost prvostepene i drugostepene presude, a na koju se suprotnim navodima u zahtevu branioca okrivljenog neosnovano ukazuje.
Pored toga, podnetim zahtevom branioca okrivljenog se ukazuje na povrede krivičnog zakona iz člana 438. stav 2. tačka 2) i tačka 3) ZKP, zatim člana 428. stav 6. i stav 8. ZKP i na povredu člana 460. stav 1. ZKP, uz iznošenje razloga o učinjenim povredama.
Takođe, odbrana nalazi da izvedeni dokazi, iskazi svedoka, svedoka oštećenog i veštaka medicinske struke nisu pravilno ocenjeni, uz iznošenje sopstvene ocene istih, čime se ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, odnosno odredbu člana 440. ZKP.
Kako ukazivanje na povrede odredaba člana 438. stav 2. tačka 2) i tačka 3) ZKP, člana 428. stav 6. i stav 8. ZKP, člana 460. stav 1. ZKP i člana 440. ZKP, ne predstavljaju zakonske razloge za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti od strane branioca okrivljenog, u smislu člana 485. stav 4. u vezi stava 1. ZKP, to je zahtev u navedenom delu, ocenjen kao nedozvoljen.
Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu odredaba člana 30. stav 1. Zakona o uređenju sudova, primenom člana 491. stav 1. i člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP, odlučio kao u izreci ove presude.
Zapisničar-savetnik,
Olgica Kozlov, s.r.
Predsednik veća-sudija,
Bata Cvetković, s,r,
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić
Slični dokumenti
- Kzz 1234/2020: Odbijanje zahteva za zaštitu zakonitosti; zakonitost zapisnika o prepoznavanju lica
- Kzz 1092/2021: Odbijanje zahteva za zaštitu zakonitosti zbog pobijanja utvrđenog činjeničnog stanja
- Kzz 314/2021: Presuda Vrhovnog kasacionog suda o zahtevu za zaštitu zakonitosti okrivljenog
- Kzz 343/2019: Odbijanje zahteva za zaštitu zakonitosti zbog navodnog prekoračenja optužbe
- Kzz 15/2020: Presuda Vrhovnog kasacionog suda o zabrani preinačenja na štetu okrivljenog (reformatio in peius)
- Kzz 1501/2020: Odbijen zahtev za zaštitu zakonitosti protiv pravnosnažne osuđujuće presude
- Kzz 871/2021: Presuda Vrhovnog kasacionog suda o postojanju optužbe ovlašćenog tužioca