Tumačenje pojma člana porodice kod krivičnog dela nasilje u porodici
Kratak pregled
Vrhovni kasacioni sud odbio je zahtev za zaštitu zakonitosti, potvrdivši da je oštećena, kao supruga sina okrivljene (snaha), član porodice u smislu Krivičnog zakonika. Time su se u radnjama okrivljene stekla sva obeležja krivičnog dela nasilje u porodici.
Tekst originalne odluke
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 349/2022
19.04.2022. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Bate Cvetkovića, predsednika veća, Dragana Aćimovića, Miroljuba Tomića, Milene Rašić i Svetlane Tomić Jokić, članova veća, sa savetnikom Marijom Ribarić, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljene AA, zbog krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljene, advokata Nikole Stolića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Rumi 3K 518/20 od 03.02.2021. godine i Višeg suda u Sremskoj Mitrovici 2Kž1-114/21 od 23.02.2022. godine, u sednici veća održanoj dana 19.04.2022. godine, jednoglasno je doneo
P R E S U D U
ODBIJA SE, kao neosnovan, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljene AA, advokata Nikole Stolića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Rumi 3K 518/20 od 03.02.2021. godine i Višeg suda u Sremskoj Mitrovici 2Kž1-114/21 od 23.02.2022. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Rumi 3K 518/20 od 03.02.2021. godine, okrivljena AA oglašena je krivom da je izvršila krivično delo nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. Krivičnog zakonika, za koje joj je izrečena uslovna osuda tako što joj je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 4 meseca i istovremeno određeno da se utvrđena kazna zatvora neće izvršiti ukoliko okrivljena u vreme proveravanja od 1 godine od dana pravnosnažnosti presude ne učini novo krivično delo. Istom presudom prema okrivljenoj je izrečena mera bezbednosti zabrana prilaženja i komuniciranja sa oštećenom BB, te joj je zabranjeno da se približava oštećenoj i mestu stanovanja oštećene na udaljenosti ne manjoj od 100 metara, kao i svaka dalja komunikacija sa oštećenom u roku od jedne godine od dana pravnosnažnosti presude. Okrivljena AA je obavezana da snosi troškove krivičnog postupka i da plati sudu na ime paušala iznos od 5.000,00 dinara u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti presude, a o visini ostalih troškova sud će odlučiti naknadno posebnim rešenjem, dok je oštećena radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva upućena na parnični postupak.
Presudom Višeg suda u Sremskoj Mitrovici 2Kž1-114/21 od 23.02.2022. godine odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljene AA, advokata Nikole Stolića i presuda Osnovnog suda u Rumi 3K 518/20 od 03.02.2021. godine je potvrđena.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda, zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljene AA, advokat Nikola Stolić, zbog povrede krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) Zakonika o krivičnom postupku, sa predlogom da se podneti zahtev za zaštitu zakonitosti usvoji i pobijane presude preinače, tako da se okrivljena oslobodi od optužbe ili da se pobijane presude ukinu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
Vrhovni kasacioni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Republičkom javnom tužiocu, shodno odredbi člana 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), pa je u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštenja Republičkog javnog tužioca i branioca okrivljene, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, te nakon ocene navoda u zahtevu našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti je neosnovan.
Branilac u podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti ističe da su pobijane presude zahvaćene povredom zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, jer delo koje se okrivljenoj stavlja na teret i za koje je oglašena krivom nije krivično delo s obzirom da oštećena nema svojstvo člana porodice okrivljene, te nema bitnog elementa krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. Krivičnog zakonika (KZ).
Izneti navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljene se po oceni Vrhovnog kasacionog suda ne mogu prihvatiti kao osnovani.
Krivično delo nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. KZ vrši onaj ko primenom nasilja, pretnjom da će napasti na život ili telo, drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava spokojstvo, telesni integritet ili duševno stanje člana svoje porodice.
Članom 112. tačka 28. KZ propisano je da se članom porodice smatraju: supružnici, njihova deca, preci supružnika u pravoj liniji krvnog srodstva, vanbračni partneri i njihova deca, usvojilac i usvojenik, hranilac i hranjenik. Članovima porodice smatraju se i braća i sestre, njihovi supružnici i deca, bivši supružnici i njihova deca i roditelji bivših supružnika, ako žive u zajedničkom domaćinstvu, kao i lica koja imaju zajedničko dete ili je dete na putu da bude rođeno, iako nikada nisu živela u istom porodičnom domaćinstvu.
Iz spisa predmeta proizilazi da je oštećena BB u braku sa sinom okrivljene, dakle supruga sina okrivljene, odnosno da joj je okrivljena predak supružnika u pravoj liniji krvnog srodstva, te se okrivljena i oštećena uzajamno u smislu člana 112. tačka 28. Krivičnog zakonika smatraju članom porodice u smislu citirane zakonske odredbe.
Samim tim, Vrhovni kasacioni sud nalazi da se u radnjama okrivljene opisane u izreci prvostepene presude stiču sva zakonska obeležja krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. KZ, jer je oštećena, kao supruga sina okrivljene, član porodice okrivljene, zbog čega su suprotni navodi branioca kojima ukazuje na učinjenu povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP ocenjeni kao neosnovani.
Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 491. stav 1. ZKP, odlučio kao u izreci ove presude.
Zapisničar – savetnik Predsednik veća – sudija
Marija Ribarić, s.r. Bata Cvetković, s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić
Slični dokumenti
- Kzz 1/2018: Presuda Vrhovnog kasacionog suda o definiciji člana porodice
- Kzz 1104/2020: Presuda Vrhovnog kasacionog suda o pravnoj kvalifikaciji krivičnog dela nasilje u porodici
- Kzz 1228/2020: Odbijanje zahteva za zaštitu zakonitosti u predmetu krivičnog dela nasilja u porodici
- Kzz 1270/2019: Odbijanje zahteva za zaštitu zakonitosti u predmetu nasilja u porodici
- Kzz 696/2021: Presuda Vrhovnog kasacionog suda o elementima krivičnog dela nasilje u porodici
- Kzz 355/2022: Dopuštenost svedočenja policajaca o izjavi privilegovanog svedoka u krivičnom postupku
- Kzz 52/2025: Odbijanje zahteva za zaštitu zakonitosti zbog krivičnog dela nasilje u porodici