VKS o zakonitosti službene beleške kao dokaza u krivičnom postupku
Kratak pregled
Vrhovni kasacioni sud odbio je zahtev za zaštitu zakonitosti, smatrajući da službena beleška policije nije nezakonit dokaz. Kada svedok potvrdi njen sadržaj na glavnom pretresu, ona postaje sastavni deo njegovog iskaza i može se koristiti kao dokaz.
Tekst originalne odluke
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 446/2019
15.05.2019. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Nevenke Važić, predsednika veća, Veska Krstajića, Biljane Sinanović, Milunke Cvetković i Sonje Pavlović, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog kasacionog suda Snežanom Lazin, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi iz člana 350. stav 2. u vezi člana 33. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Viktora Juhasa Đurića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Senti K.616/18 od 22.06.2018. godine i Višeg suda u Subotici Kž1 117/18 od 21.11.2018. godine, u sednici veća održanoj dana 15.05.2019. godine, jednoglasno, doneo je
P R E S U D U
ODBIJA SE kao neosnovan zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Viktora Juhasa Đurića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Senti K.616/18 od 22.06.2018. godine i Višeg suda u Subotici Kž1 117/18 od 21.11.2018. godine, u odnosu na bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 9) i člana 438. stav 2. tačka 1) Zakonika o krivičnom postupku, dok se u ostalom delu zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog ODBACUJE kao nedozvoljen.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Senti K.616/18 od 22.06.2018. godine ostavljena je na snazi presuda Osnovnog suda u Senti K.br.758/16 od 16.12.2016. godine, koja je postala pravnosnažna dana 16.12.2016. godine, a kojom je okrivljeni AA (kome je tada suđeno u odsustvu) oglašen krivim zbog izvršenja krivičnog dela nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi iz člana 350. stav 2. u vezi člana 33. KZ i izrečena mu je uslovna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) meseci koja se neće izvršiti ako okrivljeni za vreme od 3 (tri) godine ne učini novo krivično delo, te je određeno da troškovi postupka padaju na teret budžetskih sredstava.
Presudom Višeg suda u Subotici Kž1 117/18 od 21.11.2018. godine odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljenog AA i potvrđena je presuda Osnovnog suda u Senti K.616/18 od 22.06.2018. godine.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti je podneo branilac okrivljenog AA - advokat Viktor Juhas Đurić, zbog povreda zakona iz člana 438. stav 1. tačka 9), člana 438. stav 2. tačka 1) i člana 462. stav 3. ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud uvaži podneti zahtev, te da ukine prvostepenu i drugostepenu presudu i predmet vrati na ponovno suđenje.
Vrhovni kasacioni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Republičkom javnom tužiocu shodno odredbi člana 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku, te je u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštavanja Republičkog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je, nakon ocene navoda iznetih u zahtevu, uz primenu člana 604. stav 1. ZKP, našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti je neosnovan u delu koji se odnosi na bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 9) i člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, dok je u ostalom delu nedozvoljen.
Ukazujući na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, branilac okrivljenog AA u podnetom zahtevu ističe da se pobijana pravnosnažna presuda zasniva na dokazu na kome se ne može zasnivati i to na službenoj belešci broj 905/09 od 04.11.2009. godine koju je sačinio policijski službenik BB, a koji je tokom postupka ispitan u svojstvu svedoka na glavnom pretresu dana 11.05.2016. godine. Po stavu branioca ovaj dokaz je nezakonit iz razloga što službena beleška ne može biti zamena (substitut) za svedočenje svedoka koji u svom iskazu izjavi da se ne seća događaja i da o istom ništa ne može da izjavi, a sud je u konkretnom slučaju sadržaj ove službene beleške prikazao kao svedočenje svedoka BB i to na strani 5 pobijane prvostepene presude, pri čemu je ovaj svedok u svom iskazu datom na glavnom pretresu 11.05.2016. godine izjavio samo to da se ne seća predmetnog događaja, te da je o događaju sačinjena službena beleška i da se sigurno desilo onako kao što je u njoj navedeno.
Izneti navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog se, po oceni Vrhovnog kasacionog suda, ne mogu prihvatiti kao osnovani, iz sledećih razloga:
Naime, službena beleška broj 905/09 od 04.11.2009. godine koju je sačinio policijski službenik BB sama po sebi ne predstavlja nezakonit dokaz, te imajući u vidu da je svedoku BB prilikom njegovog ispitivanja na glavnom pretresu održanom pred Osnovnim sudom u Senti dana 11.05.2016. godine, s obzirom na protek vremena od kritičnog događaja, predočen sadržaj navedene službene beleške koju je sačinio povodom kritičnog događaja i on je izvršio uvid u istu, te je izjavio da je potpis na službenoj belešci njegov i da je sve bilo tako kao što je navedeno u službenoj belešci, pri čemu primedbi na iskaz svedoka od strane branioca okrivljenog nije bilo, a što proizilazi iz zapisnika o glavnom pretresu od 11.05.2016. godine, to stoga, po nalaženju Vrhovnog kasacionog suda, sadržaj službene beleške predstavlja sastavni deo iskaza svedoka BB i kao takav ne predstavlja nezakonit dokaz.
Pored toga, po oceni ovoga suda, neosnovani su i navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog u delu u kojem ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 9) ZKP, isticanjem da je presudom Osnovnog suda u Senti K.br.758/16 od 16.12.2016. godine, koja je ostavljena na snazi pobijanom pravnosnažnom presudom, optužba prekoračena, iz razloga jer činjenični opis krivičnog dela utvrđen u izreci presude sadrži navod „put kuda treba da skrene kako bi nedozvoljeno prešao državnu granicu, nakon čega je vozilo ...“, a koji navod je Osnovni javni tužilac u Senti, vršeći izmenu optužnog akta Kt.858/09 od 16.05.2012. godine, na glavnom pretresu održanom dana 23.05.2016. godine izostavio iz optužnog akta, pri čemu ovaj navod po mišljenju branioca okrivljenog predstavlja radnju izvršenja krivičnog dela nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi iz člana 350. stav 2. u vezi člana 33. KZ koje je okrivljenom stavljeno na teret i za koje je on pravnosnažno oglašen krivim.
Isti navodi istaknuti u žalbi branioca okrivljenog AA - advokata Viktora Juhasa Đurića bili su predmet razmatranja Višeg suda u Subotici koji je postupao u drugom stepenu po žalbi branioca okrivljenog izjavljenoj protiv prvostepene presude Osnovnog suda u Senti K.616/18 od 22.06.2018. godine. Viši sud u Subotici kao drugostepeni je ove navode ocenio neosnovanim i o tome na strani 2 drugostepene presude Kž1 117/18 od 21.11.2018. godine izneo jasne razloge, koje Vrhovni kasacioni sud prihvata kao pravilne, te u smislu odredbe člana 491. stav 2. ZKP na ove razloge i upućuje.
Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA u ostalom delu odbačen je kao nedozvoljen.
Naime, branilac okrivljenog u ostalom delu zahteva ukazuje na povredu odredbe člana 462. stav 3. ZKP, isticanjem da kako je drugostepeni sud u svom rešenju kojim je ukinuo raniju prvostepenu presudu ukazao da se sporna službena beleška ne sme koristiti kao dokaz u postupku, to je stoga sud u ponovljenom postupku istu morao izdvojiti iz spisa predmeta, a što on nije učinio. Imajući u vidu da navedena povreda ne predstavlja zakonski razlog zbog kojeg je u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP dozvoljeno podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti okrivljenom i njegovom braniocu zbog povrede zakona, to je Vrhovni kasacioni sud u ovom delu zahtev branioca okrivljenog ocenio nedozvoljenim.
Sa iznetih razloga, nalazeći da pobijanim presudama nisu učinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 9) i člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP na koje se neosnovano ukazuje zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Viktora Juhasa Đurića, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 491. stav 1. ZKP zahtev u odnosu na ove povrede odbio kao neosnovan, dok je u ostalom delu na osnovu člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP i člana 485. stav 4. ZKP zahtev odbacio kao nedozvoljen i odlučio kao u izreci presude.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Snežana Lazin,s.r. Nevenka Važić,s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić
Slični dokumenti
- Kzz 1164/2020: Odluka Vrhovnog kasacionog suda o zahtevu za zaštitu zakonitosti u krivičnom predmetu
- Kzz 462/2023: Odbijanje zahteva za zaštitu zakonitosti zbog neosnovane tvrdnje o nezakonitom dokazu
- Kzz 1122/2018: Odbijanje zahteva za zaštitu zakonitosti; zakonitost dokaza pribavljenih tajnim nadzorom
- Kzz 1152/2019: Presuda Vrhovnog kasacionog suda o zakonitosti dokaza u krivičnom postupku
- Kzz 684/2017: Odbijen zahtev za zaštitu zakonitosti zbog navodnog prekoračenja optužbe i nedozvoljenih dokaza
- Kzz 1274/2020: Odbijanje zahteva za zaštitu zakonitosti; ocena zakonitosti izvedenih dokaza
- Kzz 89/2017: Rešenje Vrhovnog kasacionog suda o odbacivanju zahteva za zaštitu zakonitosti