Nedozvoljenost zahteva za zaštitu zakonitosti zbog ukazivanja na neodgovarajuće povrede
Kratak pregled
Vrhovni kasacioni sud odbacio je kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti. Većina istaknutih povreda nisu zakonom predviđeni razlozi za ovaj pravni lek, dok je navod o dozvoljenoj povredi suštinski predstavljao prigovor na nedostatak obrazloženja presude.
Tekst originalne odluke
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 708/2015
08.09.2015. godina
Beograd
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dragiše Đorđevića, predsednika veća, Zorana Tatalovića, Maje Kovačević-Tomić, Sonje Pavlović i Biljane Sinanović, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog kasacionog suda Draganom Vuksanović, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okr. V.R., zbog krivičnog dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 2. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljene adv. D.J., podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Kruševcu K 1163/13 od 06.03.2015. godine i Višeg suda u Kruševcu Kž1 109/15 od 03.06.2015. godine, u sednici veća održanoj 08.09.2015. godine, jednoglasno je doneo
R E Š E Nj E
ODBACUJE SE kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okr. V.R., podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Kruševcu K 1163/13 od 06.03.2015. godine i Višeg suda u Kruševcu Kž1 109/15 od 03.06.2015. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Kruševcu K 1163/13 od 06.03.2015. godine, okr. V.R. oglašena je krivom zbog krivičnog dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 2. u vezi stava 1. KZ za koje delo joj je izrečena uslovna osuda tako što joj je utvrđena kazna zatvora u trajanju od šest meseci i istovremeno određeno da se kazna neće izvršiti ukoliko okrivljena u roku od jedne godine ne učini novo krivično delo.
Odlučujući o žalbi okrivljene Viši sud u Kruševcu Kž1 109/15 od 03.06.2015. godine, uvaženjem žalbe okrivljene u odnosu na troškove krivičnog postupka ukinuo prvostepenu presudu i u tom delu predmet vratio prvostepenom sudu na povnovno odlučivanje dok je u preostalom delu žalbu okrivljene odbio kao neosnovanu i prvostepenu presudu u nepreinačenom delu potvrdio.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda branilac okrivljene adv. D.J., podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti zbog povrede zakona – član 485. stav 1. tačka 1. i stav 2. ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud zahtev za zaštitu zakonitosti usvoji, obe presude ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
Vrhovni kasacioni sud je u sednici veća razmotrio spise predmeta pa je našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okr. V.R., je nedozvoljen.
Odredbom člana 485. stav 1. tačka 1. ZKP, propisano je da se zahtev za zaštitu zakonitosti može podneti ako je pravnosnažnom odlukom ili odlukom u postupku koji je prethodio njenom donošenju povređen zakon, a stavom 4. navedenog člana predviđeni su uslovi pod kojima okrivljeni preko svog branioca može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti, a to je učinjeno pre svega taksativnim nabrajanjem povreda zakona koje mogu biti učinjene u postupku pred prvostepenim i žalbenim sudom – član 74, član 438. stav 1. tačka 1. i 4. i tačka 7. do 10. i stav 2. tačka 1. član 439. tačka 1. do 3. i član 441. stav 3. i 4. ZKP.
Branilac okrivljene u zahtevu navodi da su prvostepeni i drugostepeni sud donošenjem presuda učinili povrede odredaba 457, 458, 467, 460, 438. stav 2. tačka 2. i 3. , 428, 390. i člana 400. ZKP.
Navedene povrede odredaba krivičnog postupka, shodno odredbi člana 485. stav 4. ZKP ne predstavljaju zakonom dozvoljene razloge za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti.
Branilac okrivljene u obrazloženju zahteva navodi i povredu odredbe člana 439. stav 1. tačka 1. ZKP, koja povreda u smislu citirane odredbe člana 485. stav 4. ZKP predstavlja razlog iz koga je dozvoljeno podneti zahtev za zaštitu zakonitosti. Međutim, u obrazloženju navedene povrede branilac navodi da su i prvostepeni i drugostepeni sud propustili da daju jasne razloge o postojanju nužne odbrane, da prvostepeni sud uopšte ni ne spominje reči nužna odbrana niti o tome daje bilo kakve razloge i ocenu o postojanju ili nepostojanju nužne odbrane, a da drugostepeni sud „samo tumači obrazloženje prvostepenog suda i pridaje mu značaj koji nema“ i pri tome takođe ne daje zakonite i činjenično utemeljene razloge. Ovim navodima branilac u suštini ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2. ZKP, koja povreda, takođe, u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP ne predstavlja zakonom dozvoljen razlog za podnošenje zahtva za zaštitu zakonitosti.
Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljene V.R. ocenio nedozvoljenim i na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2. u vezi člana 485. stav 4. ZKP, odlučio kao u izreci ovog rešenja.
Zapisničar - savetnik Predsednik veća-sudija
Dragana Vuksanović,s.r. Dragiša Đorđević,s.r.
Slični dokumenti
- Kzz 166/2015: Nedozvoljenost zahteva koji suštinski osporava činjenice umesto prava
- Kzz 625/2015: Odbacivanje zahteva za zaštitu zakonitosti kao nedozvoljenog zbog nepostojanja propisanih razloga
- Kzz 331/2016: Rešenje o odbacivanju zahteva za zaštitu zakonitosti zbog nedozvoljenih razloga
- Kzz 455/2016: Odbacivanje zahteva za zaštitu zakonitosti u predmetu krijumčarenja ljudi
- Kzz 789/2015: Rešenje o nedozvoljenosti zahteva za zaštitu zakonitosti zbog osporavanja činjeničnog stanja
- Kzz 250/2016: Odbacivanje zahteva za zaštitu zakonitosti zbog nedozvoljenih razloga
- Kzz 88/2015: Odbačaj zahteva za zaštitu zakonitosti zbog pobijanja činjeničnog stanja