Odbačen zahtev za zaštitu zakonitosti podnet od strane neovlašćenog lica

Kratak pregled

Vrhovni sud je odbacio kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti koji je podneo punomoćnik privatne tužilje. Prema Zakoniku o krivičnom postupku, privatni tužilac i njegov punomoćnik nisu ovlašćeni za podnošenje ovog vanrednog pravnog leka, već samo javni tužilac i okrivljeni.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 724/2025
03.06.2025. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Miroljuba Tomića, predsednika veća, Tatjane Vuković, Slobodana Velisavljevića, Svetlane Tomić Jokić i Gordane Kojić, članova veća, sa savetnikom Marijom Ribarić, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela laka telesna povreda iz člana 122. Krivičnog zakonika i dr., odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti punomoćnika privatne tužilje BB, advokata Aleksandra Mileusnića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Leskovcu 12K br.496/24 od 31.01.2025. godine i Višeg suda u Leskovcu 3Kž1.br.67/25 od 15.04.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 03.06.2025. godine, doneo je

R E Š E Nj E

ODBACUJE SE, kao nedozvoljen, zahtev za zaštitu zakonitosti punomoćnika privatne tužilje BB, advokata Aleksandra Mileusnića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Leskovcu 12K br.496/24 od 31.01.2025. godine i Višeg suda u Leskovcu 3Kž1.br.67/25 od 15.04.2025. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Leskovcu 12K br.496/24 od 31.01.2025. godine, okrivljeni AA je, na osnovu člana 423. tačka 2) Zakonika o krivičnom postupku, oslobođen od optužbe da je izvršio krivično delo laka telesna povreda iz člana 122. Krivičnog zakonika i krivično delo uvreda iz člana 170. Krivičnog zakonika. Istom presudom privatna tužilja BB obavezana je da plati sudu na ime paušala iznos od 7.000,00 dinara kao i na ime ostalih troškova krivičnog postupka, sudske takse za tužbu i odluku suda iznos od 1.960,00 dinara, kao i da okrivljenom na ime troškova krivičnog postupka isplati novčani iznos od 108.000,00 dinara, sve u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti presude, pod pretnjom prinudnog izvršenja, dok je privatna tužilja, radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahteva, upućena na parnični postupak.

Presudom Višeg suda u Leskovcu 3Kž1.br.67/25 od 15.04.2025. godine, odbijena je kao neosnovana žalba punomoćnika privatne tužilje BB i presuda Osnovnog suda u Leskovcu 12K br.496/24 od 31.01.2025. godine je potvrđena.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je punomoćnik privatne tužilje BB, advokat Aleksandar Mileusnić zbog povrede zakona iz člana 438. Zakonika o krivičnom postupku, člana 439. tačka 1) i 2) Zakonika o krivičnom postupku, „kao i svih drugih zakonskih razloga, kao i povređenog ili uskraćenog ljudskog prava i slobode osuđenog u postupku koje je zajemčeno Ustavom i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i dodatnim protokolima, a to je utvrđeno opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava i potvrđenim međunarodnim ugovorima, a sve u vezi sa članom 4. Zakonika o krivičnom postupku“, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji podneti zahtev za zaštitu zakonitosti, pobijane presude ukine i spise predmeta vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

Vrhovni sud je na sednici veća, nakon razmatranja spisa predmeta i pravnosnažnih presuda protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti je nedozvoljen.

Odredbom člana 482. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) propisano je da protiv pravnosnažne odluke javnog tužioca ili suda ili zbog povrede odredaba postupka koji je prethodio njenom donošenju, ovlašćeno lice može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti pod uslovima propisanim u tom zakoniku.

Odredbom člana 483. stav 1. ZKP je propisano da zahtev za zaštitu zakonitosti mogu podneti Republički javni tužilac (sada Vrhovni javni tužilac), okrivljeni i njegov branilac, dok je u stavu 3. istog člana predviđeno da zahtev za zaštitu zakonitosti okrivljeni može podneti isključivo preko branioca.

Imajući u vidu navedeno i činjenicu da je u konkretnom slučaju zahtev za zaštitu zakonitosti podneo punomoćnik privatne tužilje BB, advokat Aleksandar Mileusnić, na šta po zakonu nije ovlašćen, to je Vrhovni sud našao da je zahtev za zaštitu zakonitosti nedozvoljen.

Iz navedenih razloga, Vrhovni sud je na osnovu člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi člana 483. ZKP, doneo odluku kao u izreci ovog rešenja.

Zapisničar – savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                Predsednik veća – sudija

Marija Ribarić, s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                           Miroljub Tomić, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković

Preuzmite dokument u PDF formatu

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.