Rešenje Vrhovnog kasacionog suda o odbacivanju zahteva za zaštitu zakonitosti

Kratak pregled

Vrhovni kasacioni sud odbacuje zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog. Zahtev je ocenjen kao nedozvoljen jer se njime osporava utvrđeno činjenično stanje, što nije predviđen razlog za ovaj vanredni pravni lek, a takođe nema zakonom propisan sadržaj.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 795/2018
27.09.2018. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Bate Cvetkovića, predsednika veća, Radoslava Petrovića, Miroljuba Tomića, Maje Kovačević Tomić i Milunke Cvetković, članova veća, sa savetnikom Marinom Pandurović, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog Lazara Đorđevića, zbog krivičnog dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 246. stav 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Lazara Đorđevića, advokata Stanislava Nikolića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Smederevu K 51/17 od 28.09.2017. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž1 1235/17 od 13.02.2018. godine, na sednici veća održanoj 27.09.2018. godine, doneo je

R E Š E Nj E

ODBACUJE SE zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Lazara Đorđevića, advokata Stanislava Nikolića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Smederevu K 51/17 od 28.09.2017. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž1 1235/17 od 13.02.2018. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Smederevu K 51/17 od 28.09.2017. godine, između ostalih, okrivljeni Lazar Đorđević, oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 246. stav 1. KZ, za koje je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine. Istom presudom, okrivljenom je izrečena mera bezbednosti oduzimanje predmeta, i to 11 metaka za pištolj kalibra ... mm, 3 metka za pištolj kalibra ... i 2 metka za automatsku pušku ... mm. Okrivljeni je obavezan da na ime troškova krivičnog postupka plati sudu iznos od 15.300,00 dinara i na ime paušala iznos od 5.000,00 dinara, sve u roku od 30 dana od dana pravnosnažnosti navedene presude, pod pretnjom prinudnog izvršenja.

Presudom Apelacionog suda u Beogradu Kž1 1235/17 od 13.02.2018. godine, odbijene su kao neosnovane žalba okrivljenog Lazara Đorđevića, žalba okrivljenog AA i žalba branioca okrivljenih Lazara Đorđevića i AA, advokata Božidara Grubovića, a presuda Višeg suda u Smederevu K 51/17 od 28.09.2017. godine, je potvrđena.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda, zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljenog Lazara Đorđevića, advokat Stanislav Nikolić, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud usvoji podneti zahtev, preinači pobijane presude i okrivljenog Lazara Đorđevića oslobodi od optužbe ili ih ukine i spise predmeta vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 488. stav 1. ZKP dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Republičkom javnom tužiocu, pa je na sednici veća koju je održao bez obaveštavanja Republičkog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo u smislu člana 488. stav 2. ZKP, nije od značaja za donošenje odluke, razmotrio spise predmeta sa pravnosnažnim presudama protiv kojih je podnet zahtev za zaštitu zakonitosti, te je nakon ocene navoda u zahtevu, našao:

U zahtevu za zaštitu zakonitosti branilac okrivljenog Lazara Đorđevića, iznosi sopstvenu analizu i ocenu izvedenih dokaza, i pritom naročito osporava stav suda u pogledu prihvatanja odbrane okrivljenog BB, zaključujući da priznanje ovog okrivljenog dato pred ovlašćenim službenim licem u policiji, nije u skladu sa materijalnim dokazima, i da se stoga isto nije moglo koristiti kao dokaz u ovom krivičnom predmetu. Takođe, zahtevom se ukazuje da sud nije na pravi način cenio nalaz i mišljenje sudskog veštaka, psihologa Dobrivoja Radovanovića, kao i da je inače sud pristrasno postupao, jer je prema stavu branioca, cenio samo dokaze koji potvrđuju navode optužbe, dok je dokaze koji potvrđuju navode odbrane, u potpunosti zanemario, tj. nije ih cenio.

Iznetim navodima, po nalaženju ovog suda, branilac osporava ocenu izvedenih dokaza, odnosno ukazuje da je u pobijanim presudama pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

Kako članom 485. stav 4. ZKP koji propisuje razloge zbog kojih okrivljeni, odnosno njegov branilac, shodno pravima koja u postupku ima u smislu člana 71. tačka 5) ZKP mogu podneti zahtev za zaštitu zakonitosti protiv pravnosnažne odluke i postupka koji je prethodio njenom donošenju, nije predviđena mogućnost podnošenja ovog vanrednog pravnog leka zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u pravnosnažnoj presudi, to je Vrhovni kasacioni sud zahtev branioca okrivljenog u ovom delu, ocenio kao nedozvoljen.

Pored toga, branilac okrivljenog u zahtevu ukazuje da je pobijanom presudom Apelacionog suda u Beogradu, povređeno pravo na pravično suđenje okrivljenog, zajemčeno članom 32. Ustava Republike Srbije.

Odredbom člana 485. stav 1. tačka 3) ZKP je propisano da se zahtev za zaštitu zakonitosti može podneti ako je pravnosnažnom odlukom ili odlukom u postupku koji je prethodio njenom donošenju povređeno ili uskraćeno ljudsko pravo i sloboda okrivljenog ili drugog učesnika u postupku koje je zajemčeno Ustavom ili Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i dodatnim protokolima, a to je utvrđeno odlukom Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava.

Odredbom člana 484. ZKP je propisano da se u zahtevu za zaštitu zakonitosti mora navesti razlog za podnošenje (član 485. stav 1.), a u slučaju iz člana 485. stav 1. tačka 2) i 3) ovog zakonika, mora se dostaviti i odluka Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava.

Dakle, iz citiranih zakonskih odredbi jasno proizilazi da u situaciji kada se zahtev za zaštitu zakonitosti podiže iz razloga propisanih u članu 485. stav 1. tačka 3) ZKP, odnosno zbog povrede ili uskraćivanja ljudskih prava i slobode okrivljenog ili drugog učesnika u postupku, uz zahtev se mora dostaviti odluka Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava kojom je utvrđeno da je u predmetnom postupku okrivljenom ili drugom učesniku u postupku povređeno ili uskraćeno neko od ljudskih prava i sloboda.

Kako branilac okrivljenog uz zahtev nije dostavio odluku Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava kojom je utvrđeno da je okrivljenom u predmetnom postupku koji se vodio pred Višim sudom u Smederevu i Apelacionim sudom u Beogradu, povređeno pravo na pravično suđenje zajemčeno Ustavom i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, to je Vrhovni kasacioni sud našao da zahtev branioca okrivljenog nema zakonom propisan sadržaj u smislu člana 484. ZKP.

Iz navedenih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi sa članom 485. stav 4. ZKP odbacio zahtev okrivljenog kao nedozvoljen, a na osnovu člana 487. stav 1. tačka 3) u vezi člana 484. ZKP je zahtev odbacio, jer nema zakonom propisan sadržaj, i odlučio kao u izreci ovog rešenja.

Zapisničar-savetnik                                                                                                                                   Predsednik veća-sudija

Marina Pandurović,s.r.                                                                                                                             Bata Cvetković,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić

Preuzmite dokument u PDF formatu

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.