Odbijanje zahteva za zaštitu zakonitosti zbog navodnog nepostojanja ovlašćenog tužioca
Kratak pregled
Vrhovni kasacioni sud odbija zahtev za zaštitu zakonitosti, nalazeći da je sud pravilno postupio. Iako je postupak pokrenuo javni tužilac, a delo se goni po privatnoj tužbi, blagovremena krivična prijava oštećenih smatra se blagovremenom privatnom tužbom.
Tekst originalne odluke
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 910/2019
26.09.2019. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Bate Cvetkovića, predsednika veća, Dragana Aćimovića, Radoslava Petrovića, Miroljuba Tomića i Jasmine Vasović, članova veća, sa savetnikom Olgicom Kozlov, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljene AA, zbog dva krivična dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljene, advokata Aleksandra Jovića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Aleksincu Kn 31/2018 od 17.12.2018. godine i Višeg suda u Nišu Kž1 78/19 od 10.05.2019. godine, u sednici veća održanoj 26.09.2019. godine, jednoglasno je, doneo:
P R E S U D U
ODBIJA SE, kao neosnovan, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljene AA, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Aleksincu Kn 31/2018 od 17.12.2018. godine i Višeg suda u Nišu Kž1 78/19 od 10.05.2019. godine, u odnosu na povredu zakona iz člana 438. stav 1. tačka 7) Zakonika o krivičnom postupku, dok se u odnosu na preostale povrede zakona ODBACUJE, kao nedozvoljen.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Aleksincu Kn 31/2018 od 17.12.2018. godine, okrivljena AA oglašen je krivom zbog izvršena dva krivična dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 1. KZ, za koje joj je sud utvrdio kazne zatvora u trajanju od po četiri meseca i izrekao joj uslovnu osudu tako što joj je utvrdio jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od šest meseci koja se neće izvršiti ukoliko okrivljena u roku provere od dve godine, po pravnosnažnosti presude, ne učini novo krivično delo, te je obavezana da sudu naknadi troškove krivičnog postupka dok su oštećeni BB i VV upućeni na parnicu radi ostvarenja imovinskopravnog zahteva.
Presudom Višeg suda u Nišu Kž1 78/19 od 10.05.2019. godine, odbijena je, kao neosnovana, žalba branioca okrivljene AA i potvrđena presuda Osnovnog suda u Aleksincu Kn 31/2018 od 17.12.2018. godine.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda, na osnovu člana 482. stav 1. i člana 483. ZKP, branilac okrivljene, advokat Aleksandar Jović, podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti, „zbog povrede zakona na štetu okrivljene iz člana 438. stav 1. tačka 7) ZKP i člana 438. stav 2. tačka 3) ZKP u vezi člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP“, uz predlog Vrhovnom kasacionom sudu da usvoji kao osnovan podneti zahtev te da preinači drugostepenu presudu tako što će usvojiti žalbu branioca okrivljene i preinačiti prvostepenu presudu na taj način što će odbiti/odbaciti optužbu ili tako što će usvojiti žalbu branioca okrivljene i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.
Vrhovni kasacioni sud je, u smislu člana 488. stav 1. ZKP, dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Republičkom javnom tužiocu shodno odredbi člana 488. stav 1. ZKP, nakon čega je održao sednicu veća, u smislu člana 490. ZKP, o kojoj nije obavestio Republičkog javnog tužioca i branioca okrivljene, nalazeći da njihovo prisustvo sednici veća nije neophodno i da nije od značaja za donošenje odluke, na kojoj sednici je razmotrio spise predmeta sa presudama protiv kojih je zahtev podnet, te je po oceni navoda i predloga u zahtevu, našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti nije osnovan.
Podnetim zahtevom branioca okrivljene se ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 7) ZKP, uz obrazloženje da u redovnom krivičnom postupku nije postojao ovlašćeni privatni tužilac s`obzirom da je krivični postupak vođen po optužnom predlogu javnog tužioca a da je okrivljena osuđena za krivično delo koje se po zakonu goni isključivo po privatnoj tužbi.
Vrhovni kasacioni sud iznete navode ocenjuje kao neosnovane iz sledećih razloga:
Iz spisa predmeta proizlazi da je 12.12.2017. godine u 10.55 časova oštećeni VV telefonom pozvao MUP RS PS Aleksinac i prijavio snahu AA da ih fizički maltretira u kući, pa je po navedenoj prijavi postupila patrola policije odlaskom na lice mesta a zatim je ista patrola oštećene VV i oštećenu BB odvela radi ukazivanja lekarske pomoći na hirurško odeljenje Opšte bolnice Aleksinac kojom prilikom su kod istih konstatovane lake telesne povrede, nakon čega je Osnovni javni tužilac u Aleksincu Osnovnom sudu u Aleksincu podneo optužni predlog Kto 195/18 od 29.08.2018. godine vezano za predmetni događaj, pri čemu su predmetne radnje okrivljene AA pravno kvalifikovane kao dva krivična dela nasilje u porodici iz član 194. stav 1. Krivičnog zakonika.
Redovni krivični postupak pred Osnovnim sudom u Aleksincu je vođen po optužnom predlogu Osnovnog javnog tužioca u Aleksincu Kto broj 195/18 od 29.08.2018. godine, koji nije menjan do zaključenja glavnog pretresa, nakon čega je okrivljena AA prvostepenom presudom oglašena krivom zbog izvršena dva krivična dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 1. KZ, koja je nakon toga potvrđena presudom Višeg suda u Nišu Kž1 78/19 od 10.05.2019. godine.
Odredbom člana 65. stav 3. ZKP koja se odnosi na podnošenje privatne tužbe je propisano: „ako je oštećeni podneo krivičnu prijavu ili predlog za krivično gonjenje, a u toku postupka se utvrdi da se radi o krivičnom delu za koje se goni po privatnoj tužbi, prijava, odnosno predlog smatraće se blagovremenom privatnom tužbom ako su podneti u roku predviđenom za privatnu tužbu.“
Imajući u vidu navedenu zakonsku odredbu, te činjenice koje proizlaze iz spisa predmeta da se predmetni događaj koji je predmet krivičnog postupka odigrao 11.12.2017. godine, da je krivična prijava od strane oštećenih VV i BB policiji podneta 12.12.2017. godine, tj. sutradan, dakle da je ista podneta u roku od tri meseca od dana kada je oštećeni saznao za krivično delo i osumnjičenog, kako je to propisano odredbom člana 65. stav 2. ZKP to su suprotni navodi u zahtevu branioca okrivljenog da su pobijane pravnosnažne presude donete uz bitnu povredu odredaba krivčnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 7) ZKP, odnosno bez ovlašćenog tužioca, ocenjeni kao neosnovani.
Pored navedenog, zahtevom branioca se ukazuje i na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 3) ZKP, ali kako navedena povreda ne spada u krug povreda iz člana 485. stav 4. u vezi stava 1. ZKP, zbog kojih je branilac okrivljene ovlašćen za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti, to je u ovom delu zahtev odbačen, kao nedozvoljen.
Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu odredaba člana 30. stav 1. Zakona o uređenju sudova, primenom člana 491. stav 1. i člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP, odlučio kao u izreci ove presude.
Zapisničar-savetnik, Predsednik veća-sudija,
Olgica Kozlov, s.r. Bata Cvetković, s,r,
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić
Slični dokumenti
- Kzz 125/2020: VKS odbio zahtev za zaštitu zakonitosti; nije bilo nužne odbrane
- Kzz 1294/2019: Ukidanje pravnosnažnih presuda zbog prekoračenja optužbe i povrede identiteta presude
- Kzz 871/2021: Presuda Vrhovnog kasacionog suda o postojanju optužbe ovlašćenog tužioca
- Kzz 217/2019: Rešenje Vrhovnog kasacionog suda kojim se odbacuje zahtev za zaštitu zakonitosti
- Kzz 515/2021: Zakonitost iskaza svedoka koji u vreme svedočenja negira status privilegovanog svedoka
- Kzz 504/2018: Rešenje Vrhovnog kasacionog suda o odbacivanju zahteva za zaštitu zakonitosti
- Kzz 343/2019: Odbijanje zahteva za zaštitu zakonitosti zbog navodnog prekoračenja optužbe