Odbijen zahtev za zaštitu zakonitosti zbog navodno nezakonitih dokaza

Kratak pregled

Vrhovni kasacioni sud odbio je kao neosnovan zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog. Sud je utvrdio da se pravnosnažna presuda za nasilje u porodici ne zasniva na nezakonitim dokazima, već na zakonito pribavljenim iskazima svedoka, uključujući policijske službenike i lekara.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 999/2020
30.09.2020. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Veska Krstajića, predsednika veća, Milunke Cvetković, Bate Cvetkovića, Dragana Aćimovića i Miroljuba Tomića, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog kasacionog suda Vesnom Zarić, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Dragana Dašića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Subotici K 470/19 od 31.10.2019. godine i Višeg suda u Subotici Kž1 10/20 od 10.02.2020. godine, u sednici veća održanoj dana 30.09.2020. godine, jednoglasno, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovan zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Dragana Dašića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Subotici K 470/19 od 31.10.2019. godine i Višeg suda u Subotici Kž1 10/20 od 10.02.2020. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Subotici K 470/19 od 31.10.2019. godine okrivljeni AA oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. Krivičnog zakonika, za koje delo mu je izrečena uslovna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od četiri meseca, za koju je određeno da se neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od jedne godine od dana pravnosnažnosti ne učini novo krivično delo.

Istom presudom na osnovu člana 89a. Krivičnog zakonika prema okrivljenom izrečena je mera zabrane prilaženja i komunikacije sa oštećenom u trajanju od jedne godine, tako što je okrivljenom zabranjeno približavanje i komunikacija sa oštećenom na udaljenosti od 200 metara, zabranjen mu je pristup oko mesta stanovanja i mesta rada i dalja komunikacija i uznemiravanje oštećene. Okrivljeni je obavezan na plaćanje troškova krivičnog postupka.

Presudom Višeg suda u Subotici Kž1 10/20 od 10.02.2020. godine odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljenog, a presuda Osnovnog suda u Subotici K 470/19 od 31.10.2019. godine, potvrđena, dok je žalba oštećene odbačena kao nedozvoljena.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog AA - advokat Dragan Dašić, zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud usvoji podneti zahtev, preinači pobijane presude i okrivljenog oslobodi od optužbe ili ih ukine i predmet vrati na ponovni postupak i odlučivanje.

Vrhovni kasacioni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Republičkom javnom tužiocu shodno odredbi člana 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku, te je u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštenja Republičkog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je, po oceni navoda iznetih u zahtevu, našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti je neosnovan.

Ukazujući na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, branilac okrivljenog AA u podnetom zahtevu ističe da se pobijane pravnosnažne presude zasnivaju na dokazima na kojima se po odredbama ZKP ne mogu zasnivati i to na:

- iskazu oštećene BB koji je dala u PU Subotica u svojstvu građanina dana 01.01.2019. godine;

- iskazu svedoka službenih lica PU Subotica, VV i GG, koji su svedočili ne samo o činjenicama o kojima imaju neposredna saznanja, već i o tome što je njima rekla oštećena u vreme preduzimanja intervencije, pa se na takvim njihovim iskazima nije mogla zasnivati sudska odluka;

- iskazu svedoka dr DD, koji prema navodima zahteva nije mogao biti saslušan na okolnost sadržaja razgovora sa oštećenom, već samo o stanju oštećene i njenim povredama, kao i o anamnestičkim podacima koji su navedeni u medicinskoj dokumenataciji, pa je po stavu branioca zbog navedenog, iskaz ovoga svedoka nezakonit i na njemu se ne može zasnivati sudska odluka.

Izneti navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog se, po oceni Vrhovnog kasacionog suda, ne mogu prihvatiti kao osnovani.

Naime, neosnovani su navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog da se pravnosnažna presuda zasniva na iskazu oštećene koji je dala u PU Subotica u svojstvu građanina dana 01.01.2019. godine, jer iz spisa predmeta proizilazi da službena beleška o obaveštenju primljenom od građanina BB koja je sastavljena pred ovlašćenim službenim licima PU Subotica dana 01.01.2019. godine, nije korišćena kao dokaz u krivičnom postupku koji se vodio protiv okrivljenog AA, pa samim tim ni presuda Osnovnog suda u Subotici K 470/19 od 31.10.2019. godine, nije zasnovana na ovoj službenoj belešci.

Dalje, iz spisa predmeta proizilazi da su službena lica PU Subotica, VV i GG, saslušani pred zamenikom Osnovnog javnog tužioca u Subotici dana 06.02.2019. godine, kao i na glavnom pretresu dana 07.10.2019. godine, u svemu u skladu sa zakonskim odredbama koje se odnose na saslušanje svedoka, a pravnosnažna presuda se zasniva na delu iskaza u kome svedoci opisuju svoja neposredna saznanja o događaju kada su došli na lice mesta, u kakvom stanju je bila oštećena, a u kakvom okrivljeni, nigde ne pominjući šta im je to oštećena rekla prilikom intervencije, pa u tom smislu, po nalaženju Vrhovnog kasacionog suda navedeni iskazi predstavljaju dokaze na kojima se presuda može zasnivati.

Imajući u vidu napred navedeno, Vrhovni kasacioni sud je navode zahteva branioca okrivljenog u pogledu nezakonitosti navedenih iskaza svedoka ocenio neosnovanim.

Nadalje, iz spisa predmeta proizilazi da je svedok dr DD saslušan pred zamenikom Osnovnog javnog tužioca u Subotici dana 06.02.2019. godine, u svemu u skladu sa zakonskim odredbama koje se odnose na saslušanje svedoka, a iz sadržine njegovog iskaza proizilazi da se ovaj svedok – lekar u Opštoj bolnici ..., na odeljenju ..., izjašnjavao o svim neposrednim saznanjima do kojih je došao u okviru obavljanja aktivnosti iz svog delokruga rada, a u okviru koje aktivnosti je obavio razgovor sa oštećenom o načinu zadobijanja povreda, a po njenom prijemu u bolnicu, pa u tom smislu, po nalaženju Vrhovnog kasacionog suda navedeni iskaz predstavlja dokaz na kome se presuda može zasnivati.

Iz napred navedenih razloga Vrhovni kasacioni sud nalazi da je iskaz svedoka dr DD, dat pred zamenikom Osnovnog javnog tužioca u Subotici izveden u svemu u skladu sa zakonom i ne predstavlja dokaz na kome se presuda ne može zasnivati, a suprotno navodima zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog.

Vrhovni kasacioni sud je, nalazeći da pobijanim presudama nije učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP na koju se neosnovano ukazuje zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Dragana Dašića, na osnovu člana 491. stav 1. ZKP navedeni zahtev branioca okrivljenog odbio kao neosnovan.

Zapisničar-savetnik                                                                                                      Predsednik veća-sudija

Vesna Zarić,s.r.                                                                                                                 Vesko Krstajić,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić

Preuzmite dokument u PDF formatu

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.