Ukidanje prekršajne presude zbog povrede prava na odbranu okrivljenog
Kratak pregled
Vrhovni kasacioni sud usvojio je zahtev za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca. Ukinuta je pravnosnažna prekršajna presuda jer nije dostavljena braniocu okrivljenog, već samo okrivljenom, čime je okrivljenom uskraćeno pravo na žalbu preko branioca i povređeno pravo na odbranu.
Tekst originalne odluke
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz Pr 44/2017
06.12.2017. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Nevenke Važić, predsednika veća, Biljane Sinanović, Milunke Cvetković, Maje Kovačević Tomić i Dragana Aćimovića, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog kasacionog suda Milom Ristić, kao zapisničarem, u prekršajnom predmetu okrivljenog AA, zbog prekršaja iz člana 332. stav 1. tačka 77. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca Ptz 622/17 od 30.11.2017. godine, podnetom protiv pravnosnažne presude Prekršajnog suda u Beogradu 72 Pr 85179/16 od 14.12.2016. godine, u sednici veća održanoj dana 06.12.2017. godine, jednoglasno, doneo je
P R E S U D U
USVAJA SE zahtev za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca Ptz 622/17 od 30.11.2017. godine, pa se UKIDA pravnosnažna presuda Prekršajnog suda u Beogradu 72 Pr 85179/16 od 14.12.2016. godine i predmet vraća tom sudu na ponovno odlučivanje.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Prekršajnog suda u Beogradu 72 Pr 85179/16 od 14.12.2016. godine, okrivljeni AA oglašen je odgovornim zbog prekršaja iz člana 332. stav 1. tačka 77. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 7.000,00 dinara koju je dužan da plati u roku od 15 dana po pravnosnažnosti presude a u suprotnom će prvostepeni sud na osnovu člana 315. Zakona o prekršajima posebnim rešenjem odlučiti o načinu izvršenja neplaćene novčane kazne.
Na osnovu člana 335. stav 1. tačka 85. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima okrivljenom je izrečeno i šest kaznenih poena, koji će se evidentirati u registru o kaznenim poenima vozača u informacionom sistemu Ministarstva unutrašnjih poslova na osnovu pravilnika o načinu vođenja evidencija o kaznenim poenima i oduzimanju vozačkih dozvola.
Na osnovu člana 338. stav 1. tačka 55. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima okrivljenom je izrečena zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od tri meseca koju sankciju će izvršiti MUP RSPU za Grad Beograd po pravnosnažnosti presude.
Okrivljeni je i obavezan da na ime troškova prekršajnog postupka plati paušal u iznosu od 1.000,00 dinara u roku od 15 dana po pravnosnažnosti presude.
Protiv navedene pravnosnažne presude Republički javni tužilac podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti Ptz 622/17 od 30.11.2017. godine, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz člana 264. stav 2. tačka 4. u vezi člana 161. stav 1. Zakona o prekršajima, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud usvoji zahtev, ukine pobijanu presudu i predmet vrati istom sudu na ponovni postupak.
Vrhovni kasacioni sud je u sednici veća, o kojoj je u smislu člana 286. stav 2. Zakona o prekršajima, obavestio Republičkog javnog tužioca, koji sednici nije prisustvovao, razmotrio spise predmeta sa presudom protiv koje je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je po oceni navoda u zahtevu, našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca je osnovan.
Osnovano se u zahtevu za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca ukazuje da je pobijana presuda doneta uz bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz člana 264. stav 2. tačka 4. u vezi člana 161. stav 1. Zakona o prekršajima, jer je prvostepeni sud u toku prekršajnog postupka povredio pravo na odbranu okriljenog, na taj način što prvostepenu presudu nije dostavio braniocu okrivljenog, a što je uticalo na donošenje zakonite i pravilne odluke.
Iz spisa predmeta proizilazi da je okrivljeni AA u ovom prekršajnom postupku priložio punomoćje potpisano od strane okrivljenog a kojim je angažovao za branioce adv. Gorana Belića, Miloša Kapora, Vanju Savović, Vjekosava Cetaka, Milovana Belića, Zorana Mićića, a da je adv. Vanja Savović prisustvovala u svojstvu branioca saslušanju svedoka dana 01.12.2016. godine i da je isti branilac dana 13.12.2016. godine podneo pisani podnesak o izjašnjenju okrivljenog na iskaz svedoka.
Prekršajni sud u Beogradu, dana 14.12.2016. godine doneo je presudu 72Pr 85179/16, i istu dostavio okrivljenom AA dana 20.04.2017. godine, a što proizilazi iz povratnice u spisima predmeta. Navedena presuda nije dostavljena braniocu okrivljenog, na koju presudu, okrivljeni nije izjavio žalbu, a prvostepeni Prekršajni sud u Beogradu je na istu presudu stavio klauzulu pravnosnažnosti sa datumom 03.05.2017. godine i klauzulu izvršnosti sa datumom 19.05.2017. godine.
Članom 93. stav 3. Zakona o prekršajima, između ostalog, propisano je da okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stručnu pomoć branioca koga sam izabere.
Odredbom člana 161. stav 1. Zakona o prekršajima, propisano je da ako okrivljeni ima branioca, sve odluke od čijeg dostavljanja teče rok za žalbu dostaviće se samo braniocu, a ako ih ima više, samo jednom od njih i time se dostavljanje okrivljenom smatra izvršenim.
Članom 259. stav 1. Zakona o prekršajima, propisano je da žalbu mogu izjaviti okrivljeni, branilac i podnosilac zahteva.
Polazeći od navedenog i citiranih zakonskih odredbi, po nalaženju Vrhovnog kasacionog suda, konkretnim postupanjem prvostepenog suda, koji je svoju presudu dostavio samo okrivljenom dana 20.04.2017. godine, ali ne i njegovom braniocu, očigledno je braniocu okrivljenog bila uskraćena mogućnost da kao ovlašćeno lice podnese redovni pravni lek – žalbu protiv prvostepene presude, shodno odredbi člana 259. stav 1. Zakona o prekršajima, a u korist okrivljenog, pa je na taj način povređeno pravo na odbranu okrivljenog AA, u žalbenom postupku, što je uticalo na zakonito i pravilno donošenje odluke, na koji način je učinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 264. stav 2. tačka 4. u vezi člana 161. stav 1. Zakona o prekršajima, kako se to osnovano zahtevom za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca ukazuje.
Nalazeći, iz iznetih razloga, da je pobijanom pravnosnažnom presudom učinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka na koju se ukazuje zahtevom za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca, Vrhovni kasacioni sud je usvojio zahtev kao osnovan i na osnovu člana 286. i 287. stav 4. Zakona o prekršajima, odlučio kao u izreci ove presude, odnosno ukinuo pobijanu presudu i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje, koji će ukloniti povredu zakona na koju je ukazano ovom presudom.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Mila Ristić,s.r. Nevenka Važić,s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić
Slični dokumenti
- Przz 11/2021: Presuda Vrhovnog kasacionog suda o povredi prava na odbranu u prekršajnom postupku
- Kzz Pr 22/2017: Presuda o obustavi prekršajnog postupka zbog zastarelosti i povrede prava
- Kzz Pr 24/2022: Usvajanje zahteva za zaštitu zakonitosti zbog povrede prava na odbranu
- Kzz Pr 20/2023: Ukidanje drugostepene presude zbog povrede prava na odbranu u prekršajnom postupku
- Kzz Pr 7/2022: Presuda Vrhovnog kasacionog suda o povredi postupka u prekršajnom predmetu
- Kzz Pr 25/2017: Ukidanje prekršajne presude zbog povrede prava na odbranu nedostavljanjem presude braniocu