Ukidanje presude zbog pogrešnog utvrđivanja uzroka požara bez rasprave

Kratak pregled

Vrhovni sud je ukinuo drugostepenu presudu u sporu za naknadu štete od požara. Apelacioni sud je, bez otvaranja rasprave, utvrdio potpuno drugačije činjenično stanje o uzroku požara u odnosu na prvostepeni sud, čime je učinio bitnu povredu postupka.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Prev 982/2024
19.02.2026. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Tatjane Miljuš, predsednika veća, Jasmine Stamenković i Marine Milanović, članova veća, u parnici po tužbi tužioca Spektra Team DOO Beograd – Zemun, MB ..., čiji je punomoćnik Radmilo Stojić, advokat u ..., protiv tuženog Tuplex Srb DOO Beograd, MB ..., čiji je punomoćnik Dejan Martić, advokat u ..., radi naknade štete, vrednost predmeta spora 34.183.132,00 dinara, odlučujući o reviziji tužnog izjavljenoj protiv presude Privrednog apelacionog suda 1Pž 2777/24 od 20.06.2024. godine, u sednici veća održanoj 19.02.2026. godine, doneo je

R E Š E Nj E

USVAJA SE revizija, UKIDA SE presuda Privrednog apelacionog suda 1Pž 2777/24 od 20.06.2024. godine i predmet se vraća tom sudu na ponovno suđenje.

O b r a z l o ž e nj e

Privredni sud u Beogradu je doneo presudu 3P 1178/2019 dana 12.03.2024. godine kojom je odbio predlog tuženog da se odredi prekid postupka do pravnosnažnog okončanja parnice koja teče pred tim sudom pod broj P 522/19, kao neosnovan; odbio tužbeni zahtev tužioca da se obaveže tuženi da tužiocu isplati na ime naknade štete iznos od 34.183.132,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 01.08.2018. godine do isplate i obavezao tužioca da tuženom naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.005.913,00 dinara.

Privredni apelacioni sud je presudom 1Pž 2777/24 od 20.06.2024. godine preinačio presudu Privrednog suda u Beogradu P 1178/2019 od 12.03.2024. godine tako što je usvojio tužbeni zahtev i obavezao tuženog da tužiocu isplati na ime naknade štete iznos od 34.183.132,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom od 01.08.2018. godine do isplate, obavezao tuženog da tužiocu na ime naknade troškova parničnog postupka isplati iznos od 2.358.875,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti presude do isplate i da tužiocu isplati iznos od 915.900,00 dinara na ime troškova drugostepenog postupka.

Protiv navedene pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tuženi je izjavio dozvoljenu i blagovremenu reviziju, kojom presudu pobija zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogršeno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primene materijalnog prava.

Vrhovni sud je ispitao pobijanu presudu po odredbama člana 408. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ br. 72/2011 … 10/2023 - dr. zakon) i zaključio da je revizija tuženog osnovana.

Prema razlozima prvostepene presude, na osnovu činjeničnog stanja koga je utvrdio, prvostepeni sud je zaključio da tužbeni zahtev nije osnovan, jer nije utvrđeno da postoji uzročno posledična veza između radnji tuženog i štete nastale na strani tužioca, ni po osnovu krivice (pozivom na odredbu člana 158.Zakona o obligacionim odnosima), ni po osnovu opasne stvari odnosno opasne delatnosti (pozivom na odredbu člana 173. Zakona o obligacionim odnosima). Prema zaključku prvostepenog suda nema dokaza da se tuženi bavio opasnom delatnošću, a nije ni vlasnik odnosno imalac magacinskog prostora u kome se dogodio požar 31.07.2018. godine u kome je došlo do totalne štete na građevinskom objektu tužioca. Suprotno navodima tužioca, prvostepeni sud je našao da nije moglo biti utvrđeno da je električna instalacija uzrok požara. Na osnovu ocene nalaza i mišljenja veštaka prvostepeni sud je zaključio da je isključena mogućnost koja se navodi u Zapisniku o veštačenju broj 254-11353/18 MUP-a, Uprave kriminalističke policije od 10.10.2018. godine, da je požar najverovatnije iniciran kvarom na električnoj instalaciji ili električnom uređaju u centru požara. Prvostepeni sud navodi da tome u prilog ide i što je zaključak u Zapisniku zasnovan na verovatnoći. Da nije bilo kvara na elektroinstalaciji prvostepeni sud je utvrdio i iz iskaza svedoka AA i BB. Nadalje, zaključuje da sve i da je uzrok požara kvar na elektroinstalaciji, a nije, jer za to nema dokaza, ne bi postojala odgovornost tuženog kao zakupca predmetnog prostora, već lica koje je zakupodavac, jer je na njemu da vodi računa o ispravnosti elektroinstalacija, da otklanja kvarove i eventualne nepravilnosti na instalacijama i uređajima. Nema dokaza da je tuženi određenom radnjom činjenja ili nečinjenja uzrokovao štetu nastalu na strani tužioca. Nije dokazano da je roba koju je tuženi držao u magacinu opasna stvar, niti je magacin opasna stvar. To su razlozi zbog kojih je prvostepeni sud odbio tužbeni zahtev.

Drugostepeni sud smatra da je prvostepeni sud pogrešno primenio materijalno pravo na utvrđeno činjenično stanje, ali suprotno razlozima prvostepene presude, navodi da je iz sadržine nalaza i mišljenja veštaka sačinjenog u predmetu P 220/18 od 17.09.2018. godine utvrđeno da je požar nastao kao posledica kvara na elektroinstalacijama objekta magacina u centru požara. Navodi da je u konkretnom slučaju električna energija opasna stvar i da njen imalac odgovara za štetu koja od nje potiče. Prema odredbi člana 210. Zakona o energetici, krajnji kupac, što je u konkretnom slučaju zakupac magacina, ovde tuženi, je korisnik električne energije i ima status sopstvenika, odnosno imaoca opasne stvari, što je u konkretnom slučaju električna energija, a ne magacin. U konkretnom slučaju tuženi, prema stavu drugostepenog suda, nije dokazao da šteta potiče od uzroka koji se nalazio izvan opasne stvari, to jest električne energije, niti je to tvrdio. Tuženi je bio u obavezi da instalacije u svom objektu održava i da se stara o njihovoj ispravnosti, a kako je zbog njihove neispravnosti došlo do predmetnog požara i štete koja je nastupila za tužioca, to je tuženi odgovoran za nastalu štetu. Stoga je pozivom na odredbe člana 154., 173. i 174. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima drugostepeni sud preinačio prvostepenu presudu i obavezao tuženog da tužiocu naknadi štetu isplatom iznosa po tužbenom zahtevu.

Kod iznetog u drugostepenoj presudi da je utvrđeno da je požar u kome je nastala šteta po tužioca nastao kao posledica kvara na elektroinstalacijama objekta magacina u centru požara, i u vezi sa električnom energijom čiji je kupac tuženi, i da je obaveza tuženog bila da u svom objektu održava elektroinstalacije i stara se o njihovoj ispravnosti, proizilazi da je drugostepeni sud doneo presudu na osnovu potpuno drugačijeg činjeničnog stanja od onog koga je utvrdio prvostepeni sud.

Sa tog razloga, osnovano se u reviziji ističe bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 1. u vezi člana 394. Zakona o parničnom postupku. Osnovano se u reviziji ističe da je drugostepeni sud utvrdio drugačije činjenično stanje nego u prvostepenoj presudi o tome da je uzrok požara kvar na električnoj instalaciji, iako je u razlozima za preinačenje prvostepene presude naveo primenu člana 394. stav 4. Zakona o parničnom postupku, kao da je činjenično stanje u prvostepenoj presudi pravilno utvrđeno, a da je prvostepeni sud pogrešno primenio materijalno pravo. Prema odredbi člana 394. Zakona o parničnom postupku drugostepeni sud će presudom da preinači prvostepenu presudu ako je na osnovu rasprave utvrdio drugačije činjenično stanje nego što je on u prvostepenoj presudi (tačka 1.), ako je prvostepeni sud pogrešno ocenio isprave ili posredno izvedene dokaze a odluka prvostepenog suda je zasnovana isključivo na tim dokazima (tačka 2.), ako je prvostepeni sud iz činjenica koje je utvrdio izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica na kojima je zasnovana presuda (tačka 3.) i ako smatra da je činjenično stanje u prvostepenoj presudi pravilno utvrđeno, ali da je prvostepeni sud pogrešno primenio materijalno pravo. Iz razloga drugostepene presude izričito proizilazi da je drugostepeni sud suprotno zaključku prvostepenog suda našao za dokazano da je do požara došlo zbog neispravnosti električne instalacije u objektu tuženog. Drugostepena odluka doneta je bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 1. u vezi člana 394. Zakona o parničnom postupku jer takvo utvrđenje nije izvedeno na osnovu rasprave, niti na osnovu zaključka drugostepenog suda da je prvostepeni sud pogrešno ocenio isprave ili posredno izvedene dokaze, na kojima je isključivo zasnovao prvostepenu presudu, niti da je prvostepeni sud iz utvrđenih činjenica izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica na kojima je zasnovana presuda.

To je već razlog zbog koga je drugostepena presuda ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje po odredbi člana 415. Zakona o parničnom postupku.

U reviziji tužilac ukazuje i na pogrešno utvrđeno činjenično stanje o tome da je požar nastao kao posledica kvara na elektroinstalaciji objekta tuženog, zatim da je tuženi krajnji kupac električne energije za koju drugostepeni sud ocenjuje da je opasna stvar u konkretnom slučaju. Pravilnost primene materijalnog prava osporava i isticanjem da drugostepeni sud nije cenio prigovor podeljene odgovornosti koga je istakao tuženi, time da je tužilac doprineo da šteta nastane, odnosno u najmanju ruku da bude veća nego što je bila, s obzirom da njegov objekat nije imao potrebnu protivpožarnu zaštitu.

Prema razlozima drugostepene presude, od značaja je pogrešan stav drugostepenog suda da je električna energija opasna stvar, u smislu odredbe člana 173. Zakona o obligacionim odnosima. Električna energija jeste opasna stvar ako se koristi pomoću neispravne električne instalacije, što je u konkretnom slučaju predmet različitog utvrđenja od strane prvostepenog i drugostepenog suda. Dakle, nije bitna činjenica ko je kupac električne energije u objektu u kome je nastao uzrok požara, već ko je imalac električne instalacije, ukoliko se utvrdi da je neispravna instalacija uzrok požara. U ponovljenom postupku drugostepeni sud će oceniti pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja o uzrocima požara do koga je došao prvostepeni sud ocenom izvedenih dokaza, pa će na osnovu takve ocene i pravilnom primenom procesnih odredaba na koje je ukazano, pošto raspravi bitne činjenice o uzrocima požara, pravilnom primenom materijalnog prava odlučiti o osnovanosti tužbenog zahteva.

Iz tih razloga je na osnovu odredaba člana 415. i 416. stav 2. Zakona o parničnom postupku ukinuta drugostepena presuda i predmet je vraćen drugostepenom sudu na ponovno suđenje.

Predsednik veća - sudija

Tatjana Miljuš, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković

Preuzmite dokument u PDF formatu

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.