Odluka o stvarnoj nadležnosti u radnom sporu nakon reorganizacije poslodavca

Kratak pregled

Vrhovni kasacioni sud rešio je sukob stvarne nadležnosti između Privrednog i Osnovnog suda, odredivši Osnovni sud u Priboju kao nadležan. Utvrđeno je da za radni spor pokrenut nakon obustave stečajnog postupka nije nadležan privredni sud.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
R1 458/2020
29.10.2020. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Slađane Nakić Momirović, predsednika veća, Dobrile Strajina i Marine Milanović, članova veća, u parnici iz radnog odnosa tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Branko Sekulić, advokat iz ..., protiv tuženog „FULL PROTECT” DOO iz Beograda, čiji je punomoćnik Igor Pavlović, advokat iz ..., radi isplate minimalne zarade, odlučujući o sukobu stvarne nadležnosti između Privrednog suda u Beogradu i Osnovnog suda u Priboju, na sednici održanoj 29.10.2020. godine, doneo je

R E Š E Nj E

Za postupanje u ovom predmetu, stvarno je nadležan Osnovni sud u Priboju.

O b r a z l o ž e nj e

Osnovni sud u Priboju, rešenjem P1 5/2019 od 22.10.2019. godine, odbio je kao neosnovan prigovor tuženog o stvarnoj nenadležnosti tog suda za postupanje u ovom predmetu.

Viši sud u Užicu, rešenjem Gž1 9/20 od 13.02.2020. godine, preinačio je rešenje Osnovnog suda u Priboju P1 5/2019 od 22.10.2019. godine, tako što je usvojio prigovor stvarne nenadležnosti i utvrdio da Osnovni sud u Priboju nije stvarno nadležan za postupanje u ovom predmetu i spise predmeta dostavio na nadležnost Privrednom sudu u Beogradu, kao stvarno i mesno nadležnom sudu. U obrazloženju je naveo, da kako je u konkretnoj situaciji u toku postupak stečaja sprovođenjem reorganizacije tuženog prema usvojenom izmenjenom unapred pripremljenom Planu reorganizacije i o sporu između tužioca i tuženog radi isplate zarade nastale do pravnosnažnosti rešenja kojim je Plan reorganizacije usvojen, to je za postupanje stvarno i mesno nadležan Privredni sud u Beogradu, na osnovu odredbe člana 25. stav 1. tačka 4. Zakona o uređenju sudova.

Privredni sud u Beogradu, nije prihvatio stvarnu nadležnost, već je uz dopis P 4607/2020 od 09.10.2020. godine, spise predmeta dostavio Vrhovnom kasacionom sudu, radi odlučivanja o sukobu stvarne nadležnosti između sudova razne vrste. U obrazloženju je naveo, da je nad tuženim usvojen Plan reorganizacije koji je postao pravnosnažan dana 07.06.2017. godine, a kojim Planom su obuhvaćena potraživanja zarada zaposlenih i drugih prava radnika do 29.02.2016. godine. Zatim, da tužilac potražuje od tuženog isplatu iz radnog odnosa za period od 01.08.2016. godine do 31.03.2017. godine, dakle, za period posle 29.02.2016. godine, zbog čega smatra da nije stvarno nadležan za postupanje u ovom predmetu, s obzirom na to da se ne radi o sporu o potraživanjima koja su nastala do pokretanja stečajnog postupka i potraživanjima koja su nastala povodom stečajnog postupka do potvrđivanja Plana reorganizacije i obustave stečaja usled usvajanja Plana.

Vrhovni kasacioni sud je odlučujući o sukobu stvarne nadležnosti na osnovu odredbe člana 22. stav 2. Zakona o parničnom postupku – ZPP („Službeni glasnik RS“, br.72/11, 49/13-US, 74/13 - US, 55/14, 87/18 i 18/20), a u vezi odredbe člana 30. stav 2. Zakona o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“, br. 116/08, 104/09, 101/10, 31/11, 78/11, 101/11, 101/13, 40/15, 106/15, 13/16, 108/16, 113/17, 65/18 - US, 87/18 i 88/18 - US), utvrdio da je za postupanje u ovom predmetu stvarno nadležan Osnovni sud u Priboju.

Tužba je podneta 14.06.2018. godine. Predmet tužbenog zahteva je isplata minimalne zarade za period od 01.08.2016. godine do 31.03.2017. godine u ukupnom iznosu od 188.413,94 dinara.

Rešenjem Privrednog suda u Beogradu Reo 31/2016 od 25.11.2016. godine, pravnosnažnog 07.06.2017. godine, otvoren je stečajni postupak nad stečajnim dužnikom, tuženim, potvrđeno usvajanje izmenjenog unapred pripremljenog Plana reorganizacije od 14.03.2016. godine, obustavljen stečajni postupak nad tuženim i konstatovano da po donošenju ovog rešenja sva potraživanja i prava poverilaca i drugih lica i obaveze stečajnog dužnika određene izmenjenim unapred pripremljenim Planom reorganizacije, uređuju se isključivo prema uslovima iz plana, da usvojeni izmenjeni unapred pripremljeni Plan reorganizacije je izvršna isprava i smatra se novim ugovorom za izmirenje potraživanja koja su u njemu navedena, a eventualna potraživanja poverilaca koja nisu obuhvaćena odredbama plana o namirenju poverilaca, biće namirena na isti način i pod istim uslovima kao potraživanja drugih poverilaca njegove klase.

Odredbom člana 22. stav 2. Zakona o uređenju sudova, je propisano da, osnovni sud u prvom stepenu sudi u građanskopravnim sporovima ako za pojedine od njih nije nadležan drugi sud i vodi izvršne i vanparnične postupke za koje nije nadležan neki drugi sud. Odredbom stava 3. ovog člana, između ostalog, da, osnovni sud u prvom stepenu sudi o pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa, o naknadi štete koju zaposleni pretrpi na radu ili u vezi sa radom. Odredbom člana 25. stav 1. tačka 4. ovog zakona, između ostalog da, privredni sud u prvom stepenu sudi u sporovima povodom reorganizacije, sudske i dobrovoljne likvidacije i stečaja osim sporova za utvrđenje postojanja, zasnivanja i prestanka radnog odnosa koji su pokrenuti pre otvaranja stečaja. Odredbom stava 2. ovog člana, između ostalog, da, privredni sud u prvom stepenu vodi postupak stečaja i reorganizacije.

Odredbom člana 1. stav 1. Zakona o stečaju („Službeni glasnik RS“, br. 104/09, 99/11, 71/12-US, 83/14, 113/17, 44/18 i 95/18) je propisano, da, ovim zakonom uređuju se uslovi i način pokretanja i sprovođenja stečaja nad pravnim licima. Odredbom stava 2. ovog člana, da, stečaj se, u smislu ovog zakona, sprovodi bankrotstvom ili reorganizacijom. Odredbom stava 3. ovog člana, da, pod bankrotstvom se podrazumeva namirenje poverilaca iz vrednosti celokupne imovine stečajnog dužnika, odnosno stečajnog dužnika kao pravnog lica. Odredbom stava 4. ovog člana, da, pod reorganizacijom se podrazumeva namirenje poverilaca prema usvojenom planu reorganizacije i to redefinisanjem dužničko-poverilačkih odnosa, statusnim promenama dužnika ili na drugi način koji je predviđen planom reorganizacije.

Odredbom člana 167. stav 4. Zakona o stečaju je propisano da, pravnosnažnošću rešenja o potvrđivanju usvajanja plana reorganizacije u stečaju, prestaju sve posledice otvaranja stečajnog postupka, a u nazivu stečajnog dužnika briše se oznaka „u stečaju“.

U konkretnoj situaciji su prestale sve posledice otvaranja stečajnog postupka nad tuženim 07.06.2017. godine pravnosnažnošću rešenja o potvrđivanju usvajanja izmenjenog unapred pripremljenog Plana reorganizacije i obustavom stečajnog postupka nad tuženim, dok tužilac od tuženog potražuje isplatu zarade po tužbi koja je podneta 14.06.2018. godine. Dakle, radi se o potraživanju tužioca za koje je tužba podneta posle obustave stečajnog postupka nad tuženim u sporu protiv poslodavca koji aktivni privredni subjekat, te nema osnova za zasnivanje stvarne nadležnosti privrednog suda, zbog čega je za sada za dalje postupanje u ovom predmetu stvarno nadležan Osnovni sud u Priboju, na osnovu odredbe člana 22. stav 3. Zakona o uređenju sudova.

Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu odredbe člana 22. stav 2. ZPP, odlučio kao u izreci.

Predsednik veća – sudija

Slađana Nakić Momirović,s.r.

Za tačnost otpravka

upravitelj pisarnice

Marina Antonić

Preuzmite dokument u PDF formatu

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.