Rešenje o nadležnosti osnovnog suda u prekinutom radnom sporu zbog stečaja

Kratak pregled

Vrhovni kasacioni sud je odlučio da je za suđenje u radnom sporu protiv tuženog u stečaju nadležan Treći osnovni sud u Beogradu. Postupak se po zakonu prekida otvaranjem stečaja, a nastavlja se tek ako potraživanje bude osporeno u stečajnom postupku.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
R1 617/2022
22.12.2022. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Branislava Bosiljkovića, predsednika veća, Branke Dražić i Dragane Boljević, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., koga zastupa Mirela Katić Babić advokat iz ..., protiv tuženog „BB“ d.o.o. - u stečaju, čiji je stečajni upravnik VV iz ..., radi isplate po osnovu radnog odnosa, rešavajući sukob stvarne nadležnosti između Privrednog suda u Beogradu i Trećeg osnovnog suda u Beogradu, na sednici održanoj 22.12.2022. godine, doneo je

R E Š E Nj E

Za suđenje u ovoj parnici nadležan je Treći osnovni sud u Beogradu.

O b r a z l o ž e nj e

Treći osnovni sud u Beogradu doneo je rešenje P1 212/14 od 06.10.2022. godine kojim je prekinuo postupak u ovoj pravnoj stvari (stav prvi izreke) i odlučio da po pravnosnažnosti rešenja spise predmeta prosledi Privrednom sudu u Beogradu, kao stvarno i mesno nadležnom sudu (stav drugi izreke).

Privredni sud u Beogradu nije prihvatio nadležnost i, uz dopis P 5202/2022 od 01.12.2022. godine, dostavio je predmet Vrhovnom kasacionom sudu radi rešavanja sukoba nadležnosti.

Odlučujući o sukobu stvarne nadležnosti u smislu člana 22. stav 2. Zakona o parničnom postupku – ZPP („Službeni glasnik RS“, br. 72/11, 49/13-US, 74/13-US, 55/14, 87/18, 18/20), u vezi sa članom 30. stav 2. Zakona o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“, br. 116/08...88/18-US) Vrhovni kasacioni sud ocenio je da je za suđenje u ovom sporu nadležan Treći osnovni sud u Beogradu.

Prema stanju u spisima, tužilac od tuženog zahteva isplatu novčanog iznosa na ime novčanog dodatka za rad u inostranstvu, umanjene zarade i naknade za prekovremeni rad po osnovu ugovora o radu koje je sa tuženim zaključivao na određeno vreme za periode od 13. avgusta do 12.septembra 2013, 03. oktobra do 02. novembra 2013. i od 09.11.2013. do 08.05.2014. godine. Nad tuženim je otvoren postupak stečaja, rešenjem Privrednog suda u Beogradu St 72/2022 od 15.06.2022. godine, a Treći osnovni sud u Beogradu je 06.10.2022. godine doneo rešenje kojim je prekinuo postupak primenom člana 88. Zakona o stečaju i 222. stav 1. tačka 5. ZPP. Istim rešenjem taj sud je odredio da će po pravnosnažnosti rešenja spise predmeta proslediti Privrednom sudu u Beogradu, što je i učinio.

Pokretanje postupka stečaja nad tuženim kao stečajnim dužnikom ima za procesnu posledicu prekid postupka. Prekid postupka, u smislu člana 222. tačka 5. ZPP, sud utvrđuje kada nastupe pravne posledice otvaranja postupka stečaja, odnosno po sili zakona. I Zakonom o stečaju („Službeni glasnik RS“, br. 104/09, 99/11, 71/12- odluka Ustavnog suda, 83/14, 113/17, 44/18, 95/18), koji se kao posebni zakon primenjuje u ovom slučaju, propisano je da se prekidaju svi sudski postupci u odnosu na stečajnog dužnika u trenutku nastupanja pravnih posledica otvaranja postupka stečaja (član 88). Stoga je postupanje osnovnog suda prilikom donošenja rešenja o prekidu postupka pravilno i po pravnosnažnosti rešenja o prekidu postupka ovaj postupak smatra se okončanim na osnovu člana 250. stav 19. Sudskog poslovnika („Službeni glasnik RS“, br. 110/09 ... 18/22). Sa sudski rešenim predmetom postupa se na način propisan Sudskim poslovnikom. To podrazumeva da se prekinuti postupak nastavlja samo ako su ispunjeni uslovi propisani odredbom člana 225. stav 1. ZPP. Stoga posle prekida postupka osnovni sud nije mogao da postupa u predmetu i prosleđuje ga Privrednom sudu u Beogradu na nadležnost.

Po pokretanju postupka stečaja nad stečajnim dužnikom i prekidu postupka po sili zakona, tužilac svoja prava iz konkretnog spora može da ostvaruje u postupku stečaja na način kako je to propisano Zakonom o stečaju. To znači da je tužilac kao stečajni poverilac trebalo da prijavi svoje potraživanje iz tužbe i ovog spora u postupku stečaja kao stečajni poverilac u smislu člana 111. tog zakona u zakonom propisanom roku i da u prijavi potraživanja navede, između ostalog, da o potraživanju vodi parnicu, kao i naziv suda pred kojim teče postupak sa oznakom spisa. U postupku ispitivanja ovog prijavljenog potraživanja stečajni upravnik ima zakonsko ovlašćenje da prijavljeno potraživanje zasnovano na započetoj parnici pred sudom opšte nadležnosti prizna ili ospori. Ukoliko ga prizna, a ne ospore ga za to ovlašćeni poverioci, potraživanje se smatra utvrđenim i ne postoji potreba za nastavkom prekinutog postupka. Potreba za nastavkom prekinutog postupka nastupa tek ukoliko se u postupku ispitivanja prijavljenih potraživanja ospori potraživanje iz započete parnice. U toj situaciji za to ovlašćena lica mogu da zatraže nastavak prekinutog postupka pred sudom opšte nadležnosti. To procesno pravo u prvom redu ima tužilac kao stečajni poverilac ukoliko mu je potraživanje osporio stečajni upravnik, a ima ga i stečajni upravnik u ime stečajnog dužnika. Pri tome, tužilac (u postupku stečaja stečajni poverilac) ima pravo da bira pravni put za ostvarenje svog prava. To može za ostvari podnošenjem utvrđujuće tužbe iz člana 117. Zakona o stečaju i u tako nastaloj situaciji ne postoji potreba za nastavkom prekinutog postupka, što podrazumeva da postupak pred sudom opšte nadležnosti i dalje ostaje u prekidu.

Parnični postupak u kome je stečajni dužnik tuženi nastavlja se, u smislu člana 90. Zakona o stečaju, ako je: 1) tužilac kao stečajni ili razlučni poverilac podneo blagovremenu i urednu prijavu potraživanja; 2) na ispitnom ročištu stečajni upravnik osporio prijavu potraživanja; 3) tužilac zaključkom stečajnog sudije upućen na nastavak prekinutog parničnog postupka radi utvrđivanja osporenog potraživanja; 4) tužilac predložio nastavak prekinutog postupka u roku od osam dana od dana prijema zaključka stečajnog sudije iz tačke 3. ovog člana. Tek u slučaju da su ispunjeni svi navedeni uslovi iz člana 90. Zakona o stečaju, parnični sud rešenjem protiv koga nije dozvoljena posebna žalba određuje nastavak postupka na osnovu člana 91. stav 2. Zakona o stečaju i, ako se prekinuti parnični postupak vodio pred sudom opšte nadležnosti, taj sud se, ukoliko nastavi prekinuti postupak, rešenjem oglašava stvarno i mesno nenadležnim i predmet ustupa sudu koji sprovodi stečajni postupak nad tuženim u smislu stava 3. člana 91. istog Zakona. Dakle, sve dok se ne steknu pomenute procesne pretpostavke ne postoji procesni osnov za bilo kakvo postupanje u prekinutoj parnici niti za dostavljanje spisa privrednom sudu. Nastavak prekinute parnice zavisi isključivo od stečajnog poverioca, odnosno tužioca u započetoj parnici.

Iz navedenih razloga, predmet se dostavlja Trećem osnovnom sudu u Beogradu koji će u skladu sa napred iznetim sa njim postupati kao sa rešenim predmetom u smislu Sudskog poslovnika. Tek ukoliko budu ispunjene procesne pretpostavke na koje je ukazano u ovom rešenju, Treći osnovni sud u Beogradu postupiće na način kako je to propisano citiranim odredbama Zakona o stečaju.

Predsednik veća - sudija

Branislav Bosiljković s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić

Preuzmite dokument u PDF formatu

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.