Odbijanje prigovora za ubrzanje postupka zbog nepostojanja povrede prava
Kratak pregled
Vrhovni sud je odbio kao neosnovan prigovor predlagača za ubrzanje postupka odlučivanja o reviziji. Sud je, ceneći ukupno trajanje postupka, zaključio da predlagaču nije povređeno pravo na suđenje u razumnom roku i da postupanje suda nije bilo neažurno.
Preuzmite dokument u PDF formatuTekst originalne odluke
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
R4 g 13/2024
20.01.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, sudija Dragana Marinković, u postupku zaštite prava na suđenje u razumnom roku predlagača AA iz Naselja ..., odlučujući o prigovoru predlagača za ubrzanje postupka u predmetu Vrhovnog suda Rev 30381/2023, dana 20.01.2025. godine, doneo je
R E Š E Nj E
ODBIJA SE kao neosnovan prigovor predlagača za ubrzanje postupka u predmetu Vrhovnog suda Rev 30381/2023.
O b r a z l o ž e nj e
Predlagač je 16.12.2024. godine, podneo Vrhovnom sudu prigovor radi ubrzanja postupka u predmetu Vrhovnog suda Rev 30381/2023, navodeći da o reviziji predlagača protiv rešenja Višeg suda u Beogradu Gž 2142/2022 od 26.04.2023. godine u sporu za smetanje poseda nije odlučeno više od godinu dana budući da je predmet primljen u sudu 01.12.2023. godine.
Odlučujući o prigovoru na osnovu člana 7. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, Vrhovni sud je utvrdio da prigovor nije osnovan.
Na osnovu elektronskog izveštaja pisarnice Vrhovnog suda od 20.12.2024. godine, utvrđeno je da je predmet Rev 30381/2023 primljen u Vrhovnom sudu 01.12.2023. godine, da je predat sudiji izvestiocu u rad 27.03.2024. godine, a da je inicijalni akt – tužba u tom predmetu podneta 21.05.2021. godine.
Prema članu 32. stav 1. Ustava Republike Srbije svako ima pravo da mu nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud pravično i u razumnom roku javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i optužbama protiv njega. Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odredbi člana 6. stav 1. propisuje da svako tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima ili obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom obrazovanim na osnovu zakona. Po odredbi člana 10. stav 1. Zakona o parničnom postupku stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtevima i predlozima u razumnom roku.
Prema članu 4. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, pri odlučivanju o pravnim sredstvima kojima se štiti pravo na suđenje u razumnom roku uvažavaju se sve okolnosti predmeta suđenja, pre svega složenost činjeničnih i pravnih pitanja, celokupno trajanje postupka i postupanje suda, javnog tužilaštva ili drugog državnog organa, priroda i vrsta predmeta suđenja ili istrage, značaj predmeta suđenja ili istrage po stranku, ponašanje stranaka tokom postupka, posebno poštovanje procesnih prava i obaveza, zatim poštovanje redosleda rešavanja predmeta i zakonski rokovi za zakazivanje ročišta i glavnog pretresa i izradu odluka.
Imajući u vidu navedene zakonske odredbe, Vrhovni sud je zaključio da predlagaču nije povređeno pravo na suđenje u razumnom roku u predmetu Vrhovnog suda Rev 30381/2023. Celokupno trajanje postupka je bitno merilo za primenu standarda zaštite prava na suđenje u razumnom roku. Evropski sud za ljudska prava je kroz svoju praksu okvirno utvrdio vreme trajanja suđenja u različitim instancama izražavajući mišljenje da je u granicama razumnog roka dvostepeni sudski postupak koji traje pet godina. U konkretnom slučaju postupak je pokrenut tužbom koja je podneta 21.05.2021. godine i pravnosnažno je okončan rešenjem drugostepenog suda Gž 2142/2022 od 26.04.2023. godine, u granicama razumnog roka, pa s obzirom na trajanje postupka i navode u prigovoru, u postupanju suda nije bilo propusta koji bi ukazivali na povredu prava na suđenje u razumnom roku. Činjenica da o reviziji koja je izjavljena protiv drugostepenog rešenja u sporu za smetanje poseda nije odlučeno do podnošenja prigovora za ubrzanje postupka, sama po sebi ne ukazuje da je predlagaču povređeno pravo na suđenje u razumnom roku. Upravo iz ovih razloga imajući u vidu celokupno trajanje postupka do podnošenja prigovora postupanje suda ne može se oceniti kao neažurno ili van razumnog roka.
Imajući u vidu navedeno, primenom člana 8. stav 3. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, odlučeno je kao u izreci, a o prigovoru je odlučivao sudija određen Godišnjim rasporedom poslova na osnovu člana 7. stav 5. tog zakona.
Sudija
Dragana Marinković,s.r.
PRAVNA POUKA:
Protiv ovog rešenja predlagač
ima pravo žalbe Vrhovnom sudu
u roku od 8 dana od dana prijema rešenja.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković
Slični dokumenti
- R4 g 11/2024: Rešenje Vrhovnog suda o neosnovanosti prigovora radi ubrzanja postupka po reviziji
- Rž1up 11/2023: Vrhovni sud: Postupak od 4 godine i 9 meseci nije nerazuman
- Rž1up 4/2025: Odbijanje žalbe radi ubrzanja postupka nakon donošenja revizijske odluke
- r 9/2023: Odbijanje prigovora za ubrzavanje postupka pred Vrhovnim kasacionim sudom
- r 22/2023: Odbijen prigovor za ubrzanje postupka jer je postupak po reviziji već okončan
- R4 g 11/2023: Odluka Vrhovnog suda o neosnovanosti prigovora radi ubrzanja postupka
- r 6/2024: Vrhovni sud: Neosnovan prigovor za ubrzanje već rešenog predmeta