Rešenje Vrhovnog kasacionog suda o neosnovanosti prigovora za ubrzanje postupka

Kratak pregled

Vrhovni kasacioni sud odbio je kao neosnovan prigovor predlagača za ubrzanje revizijskog postupka. Iako parnični postupak ukupno traje dugo, predmet je pred revizijskim sudom bio kraće od tri meseca, što se, s obzirom na složenost predmeta, smatra razumnim periodom.

Preuzmite dokument u PDF formatu

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
R4 g 19/2021
24.08.2021. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, sudija Božidar Vujičić, u predmetu predlagača AA iz Beograda, BB iz ... i VV iz ..., koje zastupa punomoćnik Dušan Lj. Pejkić, advokat iz ..., radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, odlučujući o prigovoru predlagača za ubrzanje postupka u predmetu Vrhovnog kasacionog suda Rev 2478/2021, doneo je dana 24.08.2021. godine

R E Š E Nj E

ODBIJA SE kao neosnovan prigovor predlagača AA, BB i VV, svih iz Beograda, za ubrzanje postupka u predmetu Vrhovnog kasacionog suda Rev 2478/2021.

ODBIJA SE zahtev predlagača za naknadu troškova postupka.

O b r a z l o ž e nj e

Predlagači su 22.06.2021. godine ovom sudu podneli prigovor radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku u kome su naveli da je pred ovim sudom u predmetu Rev 2478/2021 u toku postupak po reviziji koju su predlagači, u svojstvu tužilaca u parnici izjavili protiv pravnosnažne presude Apelacionog suda u Beogradu Gž 287/21 od 27.01.2021. godine. Reviziju su takođe izjavili i tuženi u toj parnici. Predmet tužbenog zahteva u parnici jeste isplata naknade za izuzeto zemljište, a postupak izuzimanja je u ovom slučaju započet donošenjem rešenja Opštine Voždovac broj 1684/64 od 17.02.1964. godine, tako da postupak za utvrđivanje naknade traje preko 57 godina. Otuda podnosioci prigovora smatraju da je u ovom postupku došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, te da je potrebno preduzeti odgovarajuće delotvorne procesne radnje kako bi se ovaj postupak ubrzao.

Odlučujući o prigovoru na osnovu člana 7. stav 2. i čl. 9. i 10. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“ broj 40/2015) Vrhovni kasacioni sud je našao da je prigovor neosnovan.

Po sprovedenom ispitnom postupku u kome je pribavljen izveštaj od pisarnice Vrhovnog kasacionog suda, sudije izvestioca u ovom predmetu, te po uvidu u spise predmeta utvrđeno je da je tužba u konkretnom slučaju podneta 19.03.1996. godine, te da je nakon više prekida i nastavaka postupka i odlučivanja o tužbenom zahtevu, ukidanja prvostepenih odluka, doneta presuda Višeg suda u Beogradu P 14878/18 od 30.01.2019. godine kojom nije dozvoljeno proširenje tužbe na Grad Beograd, a usvojen je tužbeni zahtev tužilaca, te je obavezani Gradska opština Voždovac i Zemljoradnička zadruga „Avala“ iz Belog Potoka kao krajnji korisnik eksproprisanog zemljišta da tužiocima AA, BB i VV na ime naknade za izuzeto zemljište isplati iznose kako je to navedeno u izreci prvostepene presude. Međutim, odlučujući o žalbi Apelacioni sud u Beogradu je doneo presudu Gž 287/21 od 27.01.2021. godine kojom je preinačio prvostepenu presudu u stavu drugom izreke, tako što je obavezao tuženu Gradsku opštinu Voždovac da tužiocima na ime naknade za izuzeto građevinsko zemljište koje je navedeno u izreci isplati 14.070.000,00 dinara i to tužilji AA 3/8, tužiocu BB 3/8 i tužiocu VV 2/8 od navedenog iznosa, a po istom pravnom osnovu je obavezao i tuženu Zemljoradničku zadrugu Avala da tužiocima isplati za druge parcele ukupno 112.287.600,00 dinara u istom suvlasničkom odnosu kao što je za prethodnu isplatu, dok je tužbeni zahtev tužilaca u delu u kome je traženo da tuženici solidarno isplate ukupan iznos naknade od 126.357.600,00 dinara odbijen kao neosnovan. Preinačena je i odluka o troškovima spora.

Protiv pravnosnažne drugostepene presude tužioci i tuženi su blagovremeno izjavili revizije. Spisi predmeta po izjavljenoj reviziji su dostavljeni ovom sudu 25.05.2021. godine, a sudiji izvestiocu su izneti 28.05.2021. godine.

Ustavom Republike Srbije u članu 32. stav 1. je propisano da svako ima pravo da mu nezavisan, nepristrasan i zakonom ustanovljen sud pravično i u razumnom roku javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka kao i optužbama protiv njega. Zakon o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ br. 72/11... 18/20) u članu 10. stav 1. takođe propisuje da stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtevima i predlozima u razumnom roku, dok Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku u članu 4. je propisao da pri odlučivanju o pravnim sredstvima kojima se štiti pravo na suđenje u razumnom roku uvažavaju se sve okolnosti predmeta suđenja pre svega složenost činjeničnih i pravnih pitanja, celokupno trajanje postupka i postupanje suda, javnog tužilaštva ili drugog državnog organa, priroda ili vrsta predmeta suđenja ili istrage, značaj predmeta suđenja ili istrage po stranku, ponašanje stranke tokom postupka, posebno poštovanje procesnih prava i obaveza, zatim poštovanje redosleda rešavanja predmeta i zakonski rokovi za zakazivanje ročišta i glavnih pretresa i izradu odluke.

Imajući u vidu pomenute odredbe Ustava i zakona, Vrhovni kasacioni sud nalazi da u konkretnom slučaju predlagačima pred ovim sudom nije povređeno pravo na suđenje u razumnom roku, te da je otuda njihov prigovor neosnovan. Činjenica je da je parnični postupak pokrenut 1996. godine ali period od dostavljanja predmeta ovom sudu do podnošenja prigovora kao i do odlučivanja o prigovoru je kraći od tri meseca, pa s obzirom da se radi i o vremenu kada se u Vrhovnom kasacionom sudu koriste godišnji odmori, objektivno nije bilo moguće ovako složen predmet okončati u tom periodu.

Zbog svega toga je i odlučeno kao u izreci rešenja.

Sudija

Božidar Vujičić,s.r.

POUKA O PRAVNOM LEKU:

Protiv ovog rešenja dozvoljena je žalba

Vrhovnom kasacionom sudu u roku od 8 dana od prijema istog.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.