Rešenje o neprihvatanju i odbacivanju revizije u sporu o pravu službenosti

Kratak pregled

Vrhovni sud nije prihvatio odlučivanje o reviziji tuženog kao izuzetno dozvoljenoj, jer nisu ispunjeni zakonski uslovi. Revizija je potom odbačena kao nedozvoljena, pošto vrednost predmeta spora ne prelazi cenzus propisan za imovinsko-pravne sporove.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 14780/2024
03.10.2024. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Mirjane Andrijašević, predsednika veća, Ivane Rađenović, Vladislave Milićević, Marine Milanović i Vesne Mastilović, članova veća, u parnici tužioca-protivtuženog AA iz ..., čiji je punomoćnik Milosav Stojiljković, advokat iz ..., protiv tuženog-protivtužioca BB iz ..., čiji je punomoćnik Zoran Vujičić, advokat iz ..., radi utvrđenja nepostojanja prava službenosti prolaza i činidbe, odlučujući o reviziji tuženog-protivtužioca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž 4484/2023 od 21.02.2024. godine, u sednici održanoj 03.10.2024. godine, doneo je

R E Š E Nj E

NE PRIHVATA SE odlučivanje o reviziji tuženog-protivtužioca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž 4484/2023 od 21.02.2024. godine u potvrđujućem delu (stav prvi izreke), kao izuzetno dozvoljenoj.

ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tuženog-protivtužioca izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž 4484/2023 od 21.02.2024. godine u potvrđujućem delu (stav prvi izreke).

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Negotinu P 675/19 od 22.05.2023. godine, stavom prvim izreke, usvojen je tužbeni zahtev tužioca-protivtuženog (u daljem tekstu: tužioca) i utvrđeno da tuženi-protivtužilac (u daljem tekstu: tuženi) nema pravo službenosti prolaza pešice, putničkim i transportnim motornim vozilima preko istočnog dela katastarske parcele tužioca broj .. koja se nalazi u ulici ... br. .. i koja je uknjižena u listu nepokretnosti broj .. KO Negotin kao zemljište pod zgradom – objektom u površini od 0.01.17 ha, zgrada broj 2, zemljište pod zgradom – objektom u površini od 0.00.60 ha i zemljište uz zgradu – objekat u površini od 0.03.17 ha kao privatna svojina tužioca sa obimom udela 1/1, kao poslužno dobro, u merama i granicama koje su bliže određene u ovom stavu izreke, a koji deo je površine 70 m2 i koji tuženi koristi radi dolaska do svog dvorišta na katastarskoj parceli broj .. i objekta u kome je smešten servis bele tehnike, kao i radi izlaska na napred naveden način iz istog kao povlasnog dobra, te je naloženo tuženom i članovima njegovog porodičnog domaćinstva da prestanu sa korišćenjem napred opisanog prolaza i da izmesti postojeću kliznu kapiju dimenzija 4m h 1,4 m od metalne konstrukcije i ispunom od drvenih taraba u ostavljenom paricionom roku, dok je odbijen tužbeni zahtev kojim je tužilac tražio da se obaveže tuženi da opisanu kliznu kapiju postavi u prethodno načinjenom otvoru na svojoj postojećoj ogradi od betonske cokle i drvenih taraba na istočnoj međnoj liniji tuženikovog placa katastarske parcele broj .. i trotoara u ulici ... br. .. . Stavom drugim izreke, odbijen je kao neosnovan protivtužbeni zahtev kojim je tuženi tražio da se utvrdi da je po osnovu održaja stekao pravo službenosti puta pešice, putničkim i teretnim vozilom preko katastarske parcele broj .. vlasništvo tužioca kao poslužnog dobra, radi dolaska do svoje katastarske parcele broj .. KO Negotin i to počev od ulice ... preko katastarske parcele broj .. KO Negotin poslužnog dobra na severu u dva preloma u dužini od 14,33 m i 2,22 m do katastrske parcele broj .. KO Negotin, širine do ulice 4,73 m i dužine na jugu do parcele broj .. KO Negotin u dužini od 16,31 m i na zapadu širine 3,96 m do preostalog dela katastarske parcele broj .., a radi ulaska u svoju katastarsku parcelu broj .. kao povlasnog dobra kroz svoju kapiju i korišćenja stambeno - ekonomskog objekta i garaže i radi izlaska na napred navedeni način iz povlasnog dobra preko poslužnog dobra, što je tužilac dužan da prizna i trpi. Stavom trećim izreke, obavezan je tuženi da tužiocu naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 372.850,00 dinara.

Presudom Apelacionog suda u Nišu Gž 4484/2023 od 21.02.2024. godine, stavom prvim izreke, odbijena je kao neosnovana žalba tuženog i potvrđena prvostepena presuda u usvajajućem delu stava prvog izreke koji se odnosi na utvrđenje nepostojanja prava službenosti prolaza i zabranu vršenja tog prava i u stavu drugom izreke. Stavom drugim izreke, ukinuta je prvostepna presuda u usvajajućem delu stava prvog izreke – odluke o činidbi, odnosno o izmeštanju postojeće klizne kapije i u stavu trećem izreke – odluke o troškovima postupka i predmet u tim delovima vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, njenog potvrđujućeg dela iz stava prvog izreke, tuženi je blagovremeno izjavio reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava, sa pozivom na član 404. Zakona o parničnom postupku.

Posebna revizija regulisana je članom 404. Zakona o parničnom postupku - ZPP („Službeni glasnik RS“ broj 72/11, 55/14, 87/18, 18/20 i 10/23), kojim je propisano da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja se ne bi mogla pobijati revizijom, ako je po oceni Vrhovnog kasacionog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava.

Odlučujući o dozvoljenosti izjavljene revizije, Vrhovni sud je našao da nisu ispunjeni uslovi iz citiranog člana 404. stav 1. ZPP za izuzetnu dozvoljenost revizije budući da iz navoda revizije ne proizilazi da postoji potreba za razmatranjem pravnih pitanja od opšteg interesa ili u interesu ravnopravnosti građana, kao ni potreba novog tumačenja materijalnog prava, a tuženi uz reviziju nije dostavio niti se pozvao na presude iz kojih bi proizlazio zaključak o različitom odlučivanju sudova u sličnoj činjeničnopravnoj stvari, pa nema ni neujednačene sudske prakse.

Kako odluka o osnovanosti tužbenog zahteva i primena materijalnog prava u konkretnom slučaju zavise od utvrđenog činjeničnog stanja koje se osporava izjavljenom revizijom, a što ne može biti razlog za izjavljivanje posebne revizije prema odredbi člana 404. stav 1. ZPP, Vrhovni sud je na osnovu odredbe iz stava 2. istog člana odlučio kao u stavu prvom izreke.

Ispitujući dozvoljenost revizije na osnovu člana 410. stav 2. tačka 5. ZPP, Vrhovni sud je našao da revizija nije dozvoljena.

Odredbom člana 403. stav 3. ZPP propisano je da revizija nije dozvoljena u imovinsko-pravnim sporovima ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivrednost 40.000 evra po srednjem kursu NBS na dan podnošenja tužbe.

Tužba radi utvrđenja nepostojanja prava službenosti prolaza i činidbe podneta je 29.10.2019. godine. U tužbi je označena vrednost predmeta spora od 19.000,00 dinara, koju je prihvatio i prvostepeni sud.

Imajući u vidu da se radi o imovinsko-pravnom sporu u kome se tužbeni zahtev odnosi na nenovčano potraživanje, a utvrđena vrednost predmeta spora očigledno ne prelazi novčani cenzus za dozvoljenost revizije propisan članom 403. stav 3. ZPP, to je Vrhovni sud našao da je revizija tuženog nedozvoljena.

Na osnovu iznetog, Vrhovni sud je primenom člana 413. ZPP, odlučio kao u stavu drugom izreke.

Predsednik veća – sudija

Mirjana Andrijašević, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković

Preuzmite dokument u PDF formatu

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.