Određivanje naknade za eksproprisano zemljište prema njegovoj građevinskoj nameni
Kratak pregled
Vrhovni sud je odbio reviziju korisnika eksproprijacije, potvrđujući da se naknada za eksproprisano zemljište određuje prema tržišnoj vrednosti građevinskog zemljišta. Ova namena je određena planskim dokumentom koji je stupio na snagu pre same eksproprijacije, čime je vlasnik stekao odgovarajuća prava.
Tekst originalne odluke
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 16612/2024
02.04.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Branke Dražić, predsednika veća, Marine Milanović i Vesne Mastilović, članova veća, u vanparničnom predmetu predlagača AA iz ..., čiji je punomoćnik Mladen Sibinović, advokat iz ..., protiv protivnika predlagača „Koridori Srbije“ d.o.o. Beograd, čiji je punomoćnik Dragana Nikolić Jovanović, advokat iz ..., radi određivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost, odlučujući o reviziji protivnika predlagača izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Kruševcu Gž 2491/23 od 22.02.2024. godine, u sednici održanoj 02.04.2025. godine, doneo je
R E Š E Nj E
ODBIJA SE kao neosnovana revizija protivnika predlagača, izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Kruševcu Gž 2491/23 od 22.02.2024. godine.
ODBIJA SE zahtev predlagača za naknadu troškova revizijskog postupka.
O b r a z l o ž e nj e
Rešenjem Osnovnog suda u Trsteniku R1 26/21 od 30.01.2023. godine, stavom prvim izreke, određena je novčana naknada za eksproprisane nepokretnosti i to katastarsku parcelu broj .. k.o. Trstenik površine 1,77a u iznosu od 290.811,00 dinara, za deo kat.parcele br. .. k.o. Trstenik u površini od 73m2 u iznosu od 119.939,00 dinara, za deo katastarske parcele broj .. k.o. Trstenik u površini od 5,96a u iznosu od 979.228,00 dinara i deo katastarske parcele broj .. k.o. Trstenik u površini od 26,17a u iznosu od 4.299.731,00 dinara, sve parcele upisane u list nepokretnosti broj .. k.o. Trstenik, što sve ukupno čini iznos od 5.689.709,00 dinara, kao i novčana naknada za biljne zasade postojeće na istim nepokretnostima u iznosu od 42.704,48 dinara, pa se obavezuje protivnik predlagača da predlagaču kao bivšem vlasniku eksproprisane nepokretnosti isplati na ime novčane naknade za eksproprisane nepokretnosti, kao i na ime novčane naknade za biljne zasade ukupan iznos od 5.732.413,48 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 30.01.2023. godine kao dana donošenja odluke do isplate. Stavom drugim izreke, obavezan je protivnik predlagača da predlagaču na ime troškova postupka isplati 225.750,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od dana izvršnosti do isplate.
Rešenjem Višeg suda u Kruševcu Gž 2491/23 od 22.02.2024. godine odbijena je kao neosnovana žalba protivnika predlagača i potvrđeno rešenje Osnovnog suda u Trsteniku R1 26/21 od 30.01.2023. godine.
Protiv pravnosnažnog rešenja drugostepenog suda protivnik predlagača je izjavio blagovremenu reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava.
Predlagač je dostavio odgovor na reviziju protivnika predlagača zahtevajući naknadu troškova revizijskog postupka.
Vrhovni sud je ispitao rešenje drugostepenog suda, u smislu odredbe člana 408. u vezi člana 420. stav 6. Zakona parničnom postupku i člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku („Službeni glasnik RS“ br. 25/82 ... 48/88, „Službeni glasnik RS“ br. 46/95 ... 14/22) i utvrdio da revizija protivnika predlagača nije osnovana.
U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. Zakona o parničnom postupku, na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti.
Prema utvrđenom činjeničnom stanju, pravnosnažnim rešenjem Odseka za urbanizam, imovinsko-pravne i stambene poslove Opštinske uprave Opštine Trstenik broj 465-302-535/2020-06 od 01.02.2021. godine, eksproprisane su uz naknadu k.p. .. k.o. Trstenik u površini 1,77a, deo k.p. .. k.o. Trstenik u površini od 73m2, deo k.p. .. k.o. Trstenik u površini od 5,96a i deo k.p. .. k.o. Trstenik u površini od 26,17a, sve parcele upisane u list nepokretnosti broj .. k.o. Trstenik, kao isključivo vlasništvo predlagača, a radi izgradnje dela auto-puta E-761 Pojate - Preljina, deonica Kruševac (Koševi) – Adrani, na osnovu Zakona o utvrđivanju javnog interesa i posebnim postupcima radi realizacije projekta izgradnje infrastrukturnog koridora auto-puta E-761 Pojate – Preljina i Uredbe o utvrđivanju prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora auto-puta E-761 deonica Pojate – Preljina, po predlogu ovde protivnika predlagača. Pred nadležnim organom predlagač i protivnik predlagača nisu postigli sporazum o naknadi za eksproprisano zemljište, s obzirom da je predlagač odbio ponudu da mu se na ime naknade za ekproprisano zemljište isplati iznos od 1.400,00 dinara po m2, ukupno 4.848.200,00 dinara, te da mu se na ime vrednosti biljnih zasada isplati 42.704,48 dinara. Prema listu nepokretnosti broj .. k.o. Trstenik predmetne katastarske parcele se vode kao građevinsko zemljište u svojini predlagača, a prema Informaciji o lokaciji Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture broj 350-02-00010/2022-07 od 17.02.2022. godine parcele se nalaze u obuhvatu prostornog plana posebne namene infrastrukturnog auto-puta E-761 deonica Pojate – Preljina („Službeni glasnik RS“, br. 10/20) u granicama planirane trase infrastrukturnog koridora, predviđene za javnu namenu. Po mišljenju sudskog veštaka građevinske struke, tržišna vrednost građevinskog zemljišta iznosi 1.643,00 po m2, što za kat.parcelu k.p. .. k.o. Trstenik iznosi 290.811,00 dinara, za deo k.p. .. u površini od 73 m2 iznosi 119.939,00 dinara, za deo k.p. .. k.o. Trstenik površine 5,96a iznosi 979.228,00 dinara i za deo k.p. .. k.o. Trstenik površine 26,17a iznosi 4.299.731,00 dinara, sve ukupno 5.689.709,00 dinara. U pogledu biljnih zasada koje su postojale na predmetnoj parceli prihvaćena je procena veštaka poljoprivredne struke data u upravnom postupku, pošto se predlagač izjasnio da prihvata da mu se na ime tržišne vrednosti biljnih zasada isplati iznos po toj proceni od 42.704,48 dinara, dakle ukupno za eksproprisane nepokretnosti i biljne zasade iznos od 5.732.413,48 dinara.
Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja, nižestepeni sudovi su predlagaču naknadu za eksproprisanu nepokretnost odredili u iznosu od 5.689.709,00 dinara, prihvatajući nalaz i mišljenje sudskog veštaka građevinske struke o tržišnoj vrednosti predmetnog zemljišta, kao građevinskog, na osnovu odredbe člana 88. stav 9. Zakona o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS“ br. 72/09 ... 9/20), a naknadu za biljne zasade, na osnovu nalaza i mišljenja sudskog veštaka poljoprivredne struke koji se izjasnio, u upravnom postupku, da ista iznosi 42.704,48 dinara.
Po oceni Vrhovnog suda, nižestepeni sudovi su pravilno primenili materijalno pravo.
Odredbom člana 41. stav 2. Zakona o eksproprijaciji („Službeni glasnik RS“ br. 53/95 ... 106/16), propisano je da se visina naknada u novcu za eksproprisane nepokretnosti određuje po tržišnoj ceni, prema okolnostima u momentu zaključenja sporazuma o visini naknade, a ako sporazum nije postignut, prema okolnostima u momentu donošenja pravostepene odluke o naknadi. Na osnovu odredbe člana 42. istog Zakona, naknada za ekspropisano poljoprivredno zemljište i građevinsko zemljište, određuje se u novcu, prema tržišnoj ceni takvog zemljišta, ako zakonom nije drugačije propisano (stav 1.). Procenu tržišne cene iz stava 1. ovog člana vrši organ nadležan za utvrđivanje poreza na prenos apsolutnih prava na nepokretnostima (stav 2.).
Na osnovu odredbe člana 88. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji (''Službeni glasnik RS'', br. 72/09 ... 9/20), kada se planskim dokumentom promeni namena poljoprivrednog i šumskog u građevinsko zemljište, organ nadležan za donošenje planskog akta je dužan da u roku od 15 dana od stupanja na snagu tog dokumenta, organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra dostavi planski dokument koji sadrži popis katastarskih parcela kojima je promenjena namena ili opis granica planskog dokumenta, sa popisom katastarskih parcela i odgovarajućim grafičkim prikazom. Od dana stupanja na snagu planskog dokumenta kojim je izvršena promena namene poljoprivrednog i šumskog zemljišta u građevinsko zemljište, vlasnik takvog zemljišta ostvaruje sva prava vlasnika na građevinskom zemljištu, u skladu sa ovim zakonom (stav 9.).
U konkretnom slučaju, predmetne katastarske parcele se nalaze u okviru posebne namene planirane za javnu namenu za trasu i objekte na auto-putu i u funkciji su izgradnje auto-puta, planirane trase auto-puta E-761, tako što su proglašene za javno građevinsko zemljište danom donošenja Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora auto-puta E-761, deonica Pojate- Preljina (''Službeni glasnik RS'', br. 10/2020). To znači da predlagaču naknada za predmetne parcele pripada na osnovu tržišne vrednosti parcela kao građevinskog zemljišta, o kojoj se izjasnio sudski veštak građevinske struke u svom nalazu i mišljenju na kom su zasnovane odluke nižestepenih sudova.
Neosnovani su navodi revizije protivnika predlagača o pogrešnoj primeni odredbe člana 42. Zakona o eksproprijaciji, a zbog činjenice da je procena tržišne cene organa nadležnog za utvrđivanje poreza na prenos apsolutnih prava na nepokretnostima višestruko niža od cene utvrđene veštačenjem. Organ nadležan za utvrđivanje poreza na prenos apsolutnih prava na nepokretnostima vrši procenu tržišne cene, kako je navedeno u stavu 2. odredbe člana 42. Zakona o eksproprijaciji, ali ne određuje tržišnu vrednost eksproprisanog zemljišta. U slučaju kada se ne postigne sporazum, što je ovde slučaj, naknadu određuje sud u vanparničnom postupku tako što, pored procene koju je dala Poreska uprava, može da izvede i druge dokaze koje učesnici predlože, pa i veštačenje, ako je to potrebno za određivanje naknade. U konkretnom slučaju, nižestepeni sudovi su pravilno predlagaču naknadu priznali na osnovu nalaza i mišljenja sudskog veštaka koji se o tržišnoj ceni predmetnog zemljišta izjasnio, imajući u vidu da se radi o građevinskom zemljištu na osnovu odredbe člana 88. stav 9. Zakona o planiranju i izgradnji.
Neosnovani su navodi revizije protivnika predlagača da se sud suprotno svojim nadležnostima i ovlašćenjima upustio u utvrđivanje činjenice kojoj vrsti zemljišta pripada eksproprisano zemljište, imajući u vidu da je to pitanje nesporno utvrđeno pravnosnažnim rešenjem o eksproprijaciji predmetnog zemljišta. Suprotno tim navodima revizije protivnika predlagača, sud nije utvrđivao vrstu zemljišta kojoj pripada eksproprisano zemljište, već je na utvrđeno činjenično stanje o tome da je Prostorni plan područja posebne namene infrastrukturnog koridora auto-puta E-761, deonica Pojate – Preljina, koji je stupio na snagu 2020. godine pre donošenja predmetnog rešenja o eksproprijaciji (18.01.2021. godine), pravilnom primenom odredbe člana 88. stav 9. Zakona o planiranju i izgradnji, zaključio da je danom stupanja na snagu planskog dokumenta kojim je izvršena promena namene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište, predlagač stekao pravo vlasnika na građevinskom zemljištu, u skladu sa tim zakonom.
Ukazivanje revidenta da je odredbom člana 26. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS“, br. 62/2023, stupio na snagu 04.08.2023. godine), posle stava 9. dodat novi stav 10. koji glasi: „Izuzetno od odredbe stava 9. ovog člana, u slučaju da bude pokrenut postupak eksproprijacije zemljišta kome je promenjena namena za potrebe izgradnje linijskog infrastrukturnog objekta za koji je utvrđeno da je od posebnog značaja za Republiku Srbiju, naknada za eksproprijaciju se određuje kao za poljoprivredno zemljište, odnosno šumu i šumsko zemljište, s obzirom na to da se isto koristi i smatra poljoprivrednim, odnosno šumskim zemljištem, sve do podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole, u cilju privođenja zemljišta nameni“, bez uticaja je na odlučivanje u ovom postupku. Navedena izmena Zakona o planiranju i izgradnji nema retroaktivnu primenu, već se primenjuje na postupke koji budu pokrenuti nakon što stupi na pravnu snagu.
Pravilna je i odluka o troškovima postupka, jer je doneta pravilnom primenom odredbe člana 154. Zakona o parničnom postupku, u vezi odredbe člana 139. Zakona o vanparničnom postupku.
Na osnovu odredbe člana 414. stav 1., u vezi člana 420. stav 6. Zakona o parničnom postupku i člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu prvom izreke.
Troškovi revizijskog postupka na ime sudskih taksi za odgovor na reviziju predlagaču nisu bili potrebni, u smislu odredbe člana 154. Zakona o parničnom postupku, te mu isti nisu ni dosuđeni.
Na osnovu odredbe člana 165.stav 1. Zakona o parničnom postupku, u vezi odredbe člana 30.stav 2. Zakona o vanparničnom postupku, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu drugom izreke.
Predsednik veća – sudija
Branka Dražić s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković