Posebna revizija o naknadi za eksproprisano zemljište promenjene namene

Protiv rešenja drugostepenog suda, predlagači AA, iz ... i BB, iz ..., su izjavili blagovremenu reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava, sa predlogom da se o revizijama odluči kao izuzetno dozvoljenim na osnovu odredbe člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku, radi ujednačavanja sudske prakse.

Odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku - ZPP („Službeni glasnik RS“ br. 72/11 ... 10/23), propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja se ne bi mogla pobijati revizijom, ako je po oceni Vrhovnog kasacionog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija).Na osnovu odredbe člana 420. stav 6. istog Zakona, propisano je da će se u postupku povodom revizije protiv rešenja shodno primenjivati odredbe ovog zakona, o reviziji protiv presude.

Odlučujući o dozvoljenosti revizije na osnovu člana 404. stav 2 u vezi člana 420. stav 6. Zakona o parničnom postupku - ZPP („Sl. glasnik RS“ br.72/11...10/23) i člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku – ZVP („Službeni glasnik RS“ br. 46/95,...14/22), Vrhovni sud je našao da su ispunjeni uslovi iz člana 404. stav 1. ZPP da se dozvoli odlučivanje o posebnoj reviziji predlagača radi ujednačavanja sudske prakse, pa je odlučio kao u stavu prvom izreke.

Vrhovni sud je ispitao pobijanu odluku primenom odredbe člana 408. u vezi člana 420. stav 1. i stav 6. ZPP i odredbe člana 30. stav 2. ZVP i utvrdio da su revizije osnovane.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, rešenjem SO Kuršumlija – Odeljenje za privredu i lokalni i ekonomski razvoj br. 01-465-365/21 od 15.03.2022. godine, usvojen je predlog br. 465-4041 od 26.11.2021. godine, podnet od strane korisnika eksproprijacije, JP ''Putevi Srbije'' Beograd, pa su u njegovu korist eksproprisane nepokretnosti predlagača: katastarska parcela broj .., njiva 2. klase, površine 1 ar 54m2 i katastarska parcela broj .., njiva 2. klase, površine 88 ara 67m2, upisani u list nepokretnosti broj .. KO ... kao privatna svojina AA iz ... i BB iz ..., sa po ½ udela, na osnovu utvrđenog javnog interesa radi izgradnje autoputa E-80 deonica Niš- Merdare i prostornog plana posebne namene infrastrukturnog koridora autoputa E-80, deonica Niš-Merdare. Pred organom uprave nije postignut sporazum o visini naknade zbog čega su predlagači podneli sudu predlog za određivanje naknade u vanparničnom postupku. Veštačenjem veštaka poljoprivredne struke Bojana Nikolića, utvrđeno je da je tržišna vrednost eksproprisanih nepokretnosti 380,00 dinara po m2, odnosno da je tržišna vrednost svih katastarskih parcela, kao poljoprivrednog zemljišta, 3.427,980,00 dinara.

Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja, nižestepeni sudovi su naknadu za eksproprisane nepokretnosti utvrdili prema statusu i vrsti zemljišta u vreme donošenja pravnosnažnog rešenja o eksproprijaciji, kao poljoprivrednog zemljišta, nalazeći da naknadna promena namene zemljišta nema uticaja na sudski postupak određivanja naknade za istu.

Po oceni Vrhovnog suda, nižestepeni sudovi su pogrešno primenili materijalno pravo, a revidenti na to osnovno u revizijama ukazuju.

Odredbom člana 41. stav 2. Zakona o eksproprijaciji ("Službeni glasnik RS", br. 53/95...106/2016), propisano je da se visina naknade u novcu za eksproprisane nepokretnosti određuje po tržišnoj ceni prema okolnostima u momentu zaključenja sporazuma o visini naknade, a ako sporazum nije postignut, prema okolnostima u momentu donošenja prvostepene odluke o naknadi. Na osnovu odredbe člana 42. istog Zakona, naknada za eksproprisano poljoprivredno zemljište i građevinsko zemljište određuje se u novcu, prema tržišnoj ceni takvog zemljišta ako zakonom nije drukčije propisano (stav 1.). Procenu tržišne cene iz stava 1. ovog člana vrši organ nadležan za utvrđivanje poreza na prenos apsolutnih prava na nepokretnostima (stav 2.).

Na osnovu odredbe člana 88. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji (''Službeni glasnik RS'', br. 72/2009 ... 52/2021), kada se planskim dokumentom promeni namena poljoprivrednog i šumskog u građevinsko zemljište, organ nadležan za donošenje planskog dokumenta je dužan da u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu tog dokumenta, organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra dostavi planski dokument koji sadrži popis katastarskih parcela kojima je promenjena namena ili opis granica planskog dokumenta sa popisom kat.parcela sa odgovarajućim grafičkim prikazom. Od dana stupanja na snagu planskog dokumenta kojim je izvršena promena namene poljoprivrednog i šumskog zemljišta u građevinsko zemljište, vlasnik takvog zemljišta ostvaruje sva prava vlasnika na građevinskom zemljištu u skladu sa ovim zakonom (stav 9.).

Pravilno je stanovište suda da naknadna promena namene zemljišta nema uticaja na sudski postupak određivanja naknade za eksproprisano zemljište, ali je to suprotno konkretnoj situaciji, s obzirom na to da po podacima iz pravnosnažnog rešenja o eksproprijaciji proizlazi da su predmetne katastarske parcele eksproprisane radi izgradnje auto-puta E-80 deonica Niš-Merdare. Naime, do promene statusa predmetnog eksproprisanog zemljišta došlo je pre pravnosnažnog rešenja o eksproprijaciji donošenjem Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora auto- puta E – 80, deonica Niš-Merdare („Sl. glasnik RS“, br.102/17...62/19). Zbog toga se ne može prihvatiti zauzeto stanovište nižestepenih sudova koje implicira na naknadnu promenu statusa predmetnog zemljišta.

Stupanjem na snagu Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora auto-puta E 80, deonica Niš-Merdare, došlo je do promene namene eksproprisanog zemljišta koje je po tom osnovu postalo građevinsko zemljište na osnovu člana 82. Zakona o planiranju i izgradnji, bez obzira što ta promena namene i statusa zemljišta nije provedena u katastru. Prema ovoj zakonskoj odredbi koja reguliše pojam građevinskog zemljišta, ono je definisano kao zemljište koje je određeno zakonom i planskim dokumentom kao građevinsko, koje je predviđeno za izgradnju i redovno korišćenje objekata, kao i zemljište na kojem su izgrađeni objekti u skladu sa zakonom. Odredbom člana 83. stav 2. istog zakona, propisano je da stupanjem na snagu planskog dokumenta kojim je promenjena namena zemljišta u građevinsko zemljište, vlasnici tog zemljišta stiču prava i obaveze propisane ovim zakonom i podzakonskim aktima donetim na osnovu zakona, bez obzira na činjenicu što organ nadležan za upis na nepokretnostima i pravima na njima nije sproveo promenu u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i prava.

Članom 11. Zakona o planiranju i izgradnji je propisano da su planski dokumenti prostorni i urbanistički planovi, a da su prostorni planovi pored ostalog i Prostorni plan područja posebne namene. Članom 2. istog zakona, namena zemljišta je definisana kao način korišćenja zemljišta određen planskim dokumentom.

Prema tome, s obzirom na to da pravno dejstvo planskog dokumenta nastaje njegovim stupanjem na snagu (član 88. stav 9) od tada vlasnik takvog zemljišta ostvaruje svoja prava vlasnika na građevinskom zemljištu u skladu sa ovim zakonom, a bez obzira na to što organ nadležan za upis prava na nepokretnostima nije sproveo tu promenu namene u katastru nepokretnosti (član 83. stav 2). U tom kontekstu je bez pravnog značaja to što se poljoprivredno zemljište kojem je planskim dokumentom promenjena namena u građevinsko do privođenja namene može koristiti za poljoprivrednu proizvodnju (član 88. stav 3). To znači da se novčana naknada za eksproprisano zemljište određuje prema vrsti (statusu) zemljišta u vreme donošenja pravnosnažnog rešenja o eksproprijaciji.

Kako u konkretnom slučaju prema podacima iz pravnosnažnog rešenja o eksproprijaciji proizlazi da nije reč o naknadnoj promeni statusa zemljišta, već o tome da je pre eksproprijacije bio utvrđen javni interes za eksproprijaciju i donet planski dokument (Prostorni plan područja posebne namene infrastrukturnog koridora auto puta E-80, deonica Niš-Merdare) koji ga je odredio kao građevinsko zemljište, to upućuje na zaključak da je pre pravnosnažnosti rešenja o eksproprijaciji stupanjem na snagu planskog dokumenta bio promenjen status ovog zemljišta u građevinsko zemljište.

Iz izloženih razloga, prvostepeni sud će u ponovnom postupku utvrditi visinu tržišne cene eksproprisanog zemljišta kao građevinskog zemljišta na osnovu čanova 41. stav 2. i 42. Zakona o eksproprijaciji.

Kako odluka o troškovima postupka zavisi od odluke o glavnoj stvari, to je i ova odluka ukinuta.

Na osnovu izloženih razloga, Vrhovni sud je primenom člana 416. stav 2. u vezi člana 420. stav 6. ZPP i člana 30. stav 2. ZVP, odlučio kao u stavu drugom izreke ovog rešenja.

Predsednik veća - sudija

Branko Stanić, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković