Rešenje Vrhovnog suda o nedozvoljenosti posebne i redovne revizije

Kratak pregled

Vrhovni sud ne dozvoljava odlučivanje o posebnoj reviziji jer nisu ispunjeni uslovi iz člana 404. ZPP. Zatim, odbacuje redovnu reviziju kao nedozvoljenu, budući da se radi o sporu male vrednosti u kojem revizija nije dopuštena.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 27220/2023
09.11.2023. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, dr Ilije Zindovića, Marije Terzić, Dragane Mirosavljević i Nadežde Vidić, članova veća, u parnici tužilje Republike Srbije, Ministarstvo odbrane, Vojna pošta ... Niš, koju zastupa Vojno pravobranilaštvo, Odeljenje u Nišu, protiv tuženog AA iz ..., čiji je punomoćnik Igor Janjić, advokat iz Niša, radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tužene izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Nišu Gž 4758/2021 od 04.07.2023. godine, u sednici održanoj 09.11.2023. godine, doneo je

R E Š E Nj E

NE DOZVOLjAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji tužene izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Nišu Gž 4758/2021 od 04.07.2023. godine.

ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tužene izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Nišu Gž 4758/2021 od 04.07.2023. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Nišu P 6983/18 od 11.03.2019. godine, stavom prvim izreke, odbijen je tužbeni zahtev tužilje, kojim je tražila da sud utvrdi da je prestalo pravo tuženog na naknadu materijalne štete u vidu mesečne rente u iznosu od 10.801,00 dinara, počev od 04.08.2017. godine, kao dana prestanka profesionalne vojne službe, čime bi se izmenila presuda Osnovnog suda u Nišu P1 1299/16 od 06.09.2016. godine, u stavu drugom izreke i ukinula dosuđena renta. Stavom drugim izreke, obavezana je tužilja da tuženom na ime naknade troškova parničnog postupka plati iznos od 21.500,00 dinara.

Viši sud u Nišu je, presudom Gž 4758/2021 od 04.07.2023. godine, odbio kao neosnovanu žalbu tužilje i potvrdio presudu Osnovnog suda u Nišu P 6983/18 od 11.03.2019. godine.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tužena je izjavila blagovremenu reviziju, zbog pogrešne primene materijalnog prava, na osnovu odredbe člana 404. Zakona o parničnom postupku.

Odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 72/11...18/20), u vezi člana 92. Zakona o uređenju sudova (''Službeni glasnik RS'', br. 10/23), propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija).

Po oceni Vrhovnog suda, u konkretnom slučaju nije potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, niti je potrebno ujednačavanje sudske prakse kao ni novo tumačenje prava, pa nisu ispunjeni uslovi za odlučivanje o posebnoj reviziji tužene propisani odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku.

Predmet tražene pravne zaštite je utvrđenje prestanka prava na naknadu materijalne štete u vidu mesečne rente, a odluka kojom je tužbeni zahtev tužilje odbijen doneta je primenom odgovarajućih odredbi materijalnog prava na utvrđeno činjenično stanje. Ukazivanje revidenta na pogrešnu primenu materijalnog prava nije od uticaja jer za primenu instituta posebne revizije nije od značaja svaka pogrešna primena materijalnog prava na konkretno utvrđeno činjenično stanje, već samo ona koja je od opšteg značaja za ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i obezbeđenje standarda pravičnog suđenja, što ovde nije slučaj. Revident uz reviziju nije priložio drugačije odluke sudova donete u predmetima sa istim pravnim osnovom i činjeničnim stanjem kao u ovom predmetu, u smislu potrebe ujednačavanja sudske prakse.

Iz tih razloga, Vrhovni sud je odluku kao u stavu prvom izreke doneo primenom odredbe člana 404. stav 2. Zakona o parničnom postupku.

Vrhovni sud je ispitao dozvoljenost revizije revidenta na osnovu odredbe člana 410. stav 2. tačka 5., u vezi člana 468. stav 1. i 479. stav 6. Zakona parničnom postupku i utvrdio da revizija nije dozvoljena.

Odredbom člana 468. stav 1. Zakona o parničnom postupku, propisano je da se sporovima male vrednosti smatraju sporovi u kojima se tužbeni zahtev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi dinarsku protivvrednost 3.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe. Na osnovu odredbe člana 479. stav 6. istog Zakona, protiv odluke drugostepenog suda kojom je odlučeno u sporu male vrednosti revizija nije dozvoljena.

Tužbu radi utvrđenja tužilja je podnela 30.10.2018. godine, a vrednost predmeta spora je 10.801,00 dinara, pa je postupak vođen po pravilima za spor male vrednosti.

Imajući u vidu da je ovo spor male vrednosti u kom se tužbeni zahtev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi dinarsku protivvrednost 3.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe, sledi da protiv odluke drugostepenog suda, u ovoj vrsti spora, revizija nije dozvoljena na osnivu odredbe člana 479. stav 6. Zakona o parničnom postupku.

Iz izloženih razloga, Vrhovni sud je odluku kao u stavu drugom izreke doneo primenom odredbe člana 413. Zakona o parničnom postupku.

Predsednik veća - sudija

Gordana Komnenić, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković

Preuzmite dokument u PDF formatu

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.