Odbijanje revizije u postupku određivanja naknade za eksproprisano zemljište
Kratak pregled
Vrhovni sud odbio je reviziju protivnika predlagača, potvrđujući da se naknada za eksproprisano zemljište određuje prema njegovoj stvarnoj nameni kao građevinskog, u skladu sa planskim dokumentom, bez obzira na upis u katastru kao poljoprivrednog zemljišta.
Tekst originalne odluke
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 32096/2023
11.12.2024. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija Dragane Marinković, predsednika veća, Zorice Bulajić i Irene Vuković, članova veća, u vanparničnom postupku predlagača AA iz ..., čiji je punomoćnik Miloš Igić advokat iz ..., protiv protivnika predlagača JP „Putevi Srbije“ iz Beograda, koga u postupku po reviziji zastupa Branislava Popovac advokat iz ..., radi isplate naknade za eksproprisanu nepokretnost, odlučujući o reviziji protivnika predlagača, izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Šapcu Gž 588/23 od 07.06.2023. godine, u sednici održanoj 11.12.2024. godine, doneo je
R E Š E Nj E
ODBIJA SE, kao neosnovana, revizija protivnika predlagača izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Šapcu Gž 588/23 od 07.06.2023. godine.
ODBIJA SE zahtev predlagača za naknadu troškova odgovora na reviziju.
O b r a z l o ž e nj e
Rešenjem Osnovnog suda u Loznici R1 143/21 od 12.12.2022. godine određena je novčana naknada za eksproprisane nepokretnosti kp.br. .., zemljište u građevinskom području, u površini od 3244 m2 i kp.br. .., zemljište u građevinskom području, u površini od 8.648 m2, obe upisane u list nepokretnosti br. .. KO ... u iznosu od 8.234.400,00 dinara i za biljne kulture na eksproprisanim nepokretnostima u iznosu od 387.036,00 dinara, sve ukupno 8.711.436,00 dinara, obavezan protivnik predlagača da predlagaču plati iznos od 8.711.436,00 dinara na ime naknade za eksproprisane nepokretnosti i naknade za vrednost biljnih kultura na eksproprisanim nepokretnostima sa zakonskom zateznom kamatom od 12.12.2022. godine i da predlagaču na ime troškova vanparničnog postupka isplati iznos od 149.500,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom na ovaj iznos počev od izvršnosti rešenja pa do isplate, dok je zahtev preko dosuđenog pa do traženog iznosa od 239.500,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos počev od izvršnosti rešenja do konačne isplate odbijen.
Rešenjem Višeg suda u Šapcu Gž 588/23 od 07.06.2023. godine odbijena je kao neosnovana žalba protivnika predlagača i potvrđeno rešenje prvostepenog suda u stavu prvom i drugom izreke u delu kojim je utvrđena naknada za eksproprisane nepokretnosti u iznosu od 8.234.400,00 dinara i obavezan protivnik predlagača da predlagaču po tom osnovu isplati navedeni iznos sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos počev od 12.12.2022. godine pa do konačne isplate i odbačen zahtev protivnika predlagača za naknadu troškova žalbenog postupka.
Protiv pravnosnažnog rešenja donetog u drugom stepenu protivnik predlagača je blagovremeno izjavio reviziju zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primene materijalnog prava.
Predlagač je odgovorio na reviziju protivnika predlagača.
Ispitujući pobijano rešenje primenom člana 408. u vezi člana 403. stav 3. i člana 420. ZPP („Službeni glasnik RS“ br. 72/11 ... 10/23), člana 27. stav 2. i 30. stav 2. ZVP i člana 92. Zakona o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“ br. 10/23) Vrhovni sud je ocenio je revizija dozvoljena, ali da je neosnovana.
U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti.
Prema utvrđenom činjeničnom stanju pravnosnažnim rešenjem Odeljenja za imovinsko – pravne poslove Gradske uprave Grada Loznica br. 465 – 466/21 – H od 03.06.2021. godine usvojen je predlog JP „Putevi Srbije“ za eksproprijaciju katastarske paracele br. .., zemljište u građevinskom području u površini od 3244 m2 i katastarske parcele br. .., zemljište u građevinskom području u površini od 8648 m2 iz lista nepokretnosti br. .. KO ... čiji je vlasnik AA, ovde predlagač u korist Republike Srbije za potrebe JP „Putevi Srbije“, ovde protivnika predlagača, a u svrhu realizacije projekta izgradnje državnog puta Ruma – Šabac – Loznica i određeno da će se naknada za izvršenu eksproprijaciju odrediti u posebnom postupku po pravnosnažnosti rešenja o eksproprijaciji. Tržišna vrednost eksproprisanih nepokretnosti određena je ocenom nalaza i mišljenja sudskog veštaka u iznosu od 700,00 dinara po m2 što za eksproprisanu površinu nepokretnosti od ukupno 11892 m2 iznosi 8.324.400,00 dinara.
Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja nižestepeni sudovi su predlagaču naknadu za eksproprisanu nepokretnost odredili u iznosu od 8.324.400,00 dinara prihvatajući nalaz i mišljenje sudskog veštaka građevinske struke o tržišnoj vrednosti predmetnog zemljišta kao građevinskog a imajući u vidu da su eksproprisane nepokretnosti u vreme eksproprijacije već bile zemljište u građevinskom području jer je stanje u katastru usklađeno sa planskim dokumentom kojim je određeno formiranje građevinskih parcela.
Po oceni Vrhovnog suda nižestepeni sudovi su pravilno primenili materijalno pravo.
Odredbom člana 41. stav 2. Zakona o eksproprijaciji („Službeni glasnik RS“ br. 53/95 ... 106/16) propisano je da se visina naknade u novcu za eksproprisanu nepokretnost određuje po tržišnoj ceni prema okolnosti u momentu zaključenja sporazuma o visini naknade, a ako sporazum nije postignut prema okolnostima u momentu donošenja prvostepene odluke o naknadi. Na osnovu odredbe člana 42. istog zakona naknada za eksproprisano poljoprivredno zemljište i građevinsko zemljište određuje se u novcu prema tržišnoj ceni takvog zemljišta ako zakonom nije drugačije propisano (stav 1.) i da procenu tržišne cene iz stava 1. ovog člana vrši organ nadležan za utvrđivanje poreza na prenos apsolutnih prava na nepokretnostima (stav 2.). Na osnovu odredbe člana 88. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS“ br. 72/09 ... 52/21), važećeg u momentu donošenja prvostepene odluke o naknadi 12.12.2022. godine, kada se planskim dokumentom promeni namena poljoprivrednog i šumskog u građevinsko zemljište organ nadležan za donošenje planskog akta je dužan da u roku od 15 dana od stupanja na snagu tog dokumenta organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra dostavi planski dokument koji sadrži popis katastarskih parcela kojima je promenjena namena ili opis granica planskog dokumenta sa popisom katastarskih parcela i odgovarajućim grafičkim prikazom. Od dana stupanja na snagu planskog dokumenta kojim je izvršena promena namene poljoprivrednog i šumskog zemljišta u građevinsko zemljište vlasnik takvog zemljišta ostvaruje sva prava vlasnika na građevinskom zemljištu u skladu sa ovim zakonom (stav 9.).
U konkretnom slučaju predmetne katastarske parcele nalaze se u okviru posebne namene planirane za javnu namenu izgradnje državnog puta I reda Novi Sad – Ruma – Šabac i Šabac – Loznica tako što su proglašene za građevinsko zemljište danom donošenja Uredbe o utvrđivanju prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta I reda br. 21 Novi Sad – Ruma – Šabac i državnog puta I reda br. 19 Šabac – Loznica („Službeni glasnik RS“ br. 40/11 ... 88/20) i Planom detaljne regulacije infrastrukturnog koridora državnog puta I reda – B reda br. 26 na administrativnoj teritoriji Grada Loznice („Službeni list Grada Loznice“ br. 4/20). To znači da predlagaču naknada za predmetnu parcelu pripada na osnovu njene tržišne vrednosti kao građevinskog zemljišta o kojoj se izjasnio sudski veštak građevinske struke u svom nalazu i mišljenju na kome je zasnovana odluka nižestepenih sudova. Neosnovano se navodima revizije ukazuje na pogrešnu primenu odredbe člana 42. Zakona o eksproprijaciji a zbog činjenice da je procena tržišne vrednosti organa nadležnog za utvrđivanje poreza na prenos apsolutnih prava na nepokretnostima višestruko niža od vrednosti utvrđene veštačenjem. Organ nadležan za utvrđivanje poreza na prenos apsolutnih prava na nepokretnostima (poreska uprava) vrši procenu tržišne vrednosti kako je to navedeno u odredbi člana 42. stav 2. Zakona o eksproprijaciji, što predstavlja najniži iznos naknade za eksproprisanu nepokretnost a ne određuje njenu tržišnu cenu. U slučaju kada se ne postigne sporazum, što je u konkretnom, naknadu određuje sud u vanparničnom postupku tako što pored procene koju je dala poreska uprava može da izvede i druge dokaze koje učesnici predlože pa i veštačenje koje je potrebno za određivanje naknade. U konkretnom slučaju nižestepeni su pravilno predlagaču naknadu odredili na osnovu nalaza i mišljenja sudskog veštaka koji se o tržišnoj ceni predmetnog zemljišta izjasnio imajući u vidu da se radi o zemljištu u građevinskom reonu a na osnovu odredbe člana 88. stav 9. tada važećeg Zakona o planiranju i izgradnji.
Ostalim navodima revizije zapravo se osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja iz kog razloga se shodno članu 407 stav 2. ZPP revizija ne može izjaviti.
Pravilna je i odluka o troškovima postupka jer je doneta primenom odredbi člana 154. ZPP u vezi odredbe člana 139. ZVP.
Sa svega iznetog na osnovu odredbe člana 414. stav 1. u vezi člana 420. stav 6. ZPP i člana 30. stav 2. ZVP Vrhovni sud je odlučio kao u stavu prvom izreke.
Odluku iz stava drugog izreke Vrhovni sud je doneo primenom odredbi iz člana 165. stav 1. u vezi člana 154. stav 1. ZPP i predlagaču nisu priznati troškovi odgovora na reviziju jer nisu bili nužni za odlučivanje o izjavljenoj reviziji.
Predsednik veća – sudija
Dragana Marinković, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković