Nedozvoljenost revizije protiv rešenja o troškovima postupka

Kratak pregled

Vrhovni sud nije dozvolio odlučivanje o posebnoj reviziji tuženog i odbacio je reviziju kao nedozvoljenu. Revizija je izjavljena protiv rešenja o troškovima postupka, što predstavlja sporedno traženje protiv kojeg ovaj pravni lek nije dozvoljen.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 3745/2024
06.03.2024. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordana Komnenić, predsednika veća, dr Ilije Zindovića, Marije Terzić, Vesne Mastilović i Mirjane Andrijašević, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Petar Todorović, advokat iz ..., protiv tuženih Javno stambeno preduzeće „Kragujevac“ i Grada Kragujevca, koje zastupa Gradsko javno pravobranilaštvo Grada Kragujevca, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženog Grada Kragujevca izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Kragujevcu Gž 9220/22 od 17.10.2023. godine, u sednici održanoj 06.03.2024. godine, doneo je

R E Š E Nj E

NE DOZVOLjAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji tuženog Grada Kragujevca izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Kragujevcu Gž 9220/22 od 17.10.2023. godine.

ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tuženog Grada Kragujevca izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Kragujevcu Gž 9220/22 od 17.10.2023. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Kragujevcu P 9872/20 od 01.11.2021. godine, stavom jedan izreke, odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtev tužioca kojim je tražio da se prema tuženom utvrdi da je stavka na računima prvotuženog koja glasi „naknada za vođenje matične evidencije“ navođene i naplaćivane putem računa izdavanih od strane prvotuženog, ništava. Stavom drugim izreke, delimično je usvojen tužbeni zahtev tužioca i obavezani su tuženi da tužiocu na ime naknade štete po osnovu nezakonite naplate naknade za vođenje matične evidencije solidarno isplate iznos od po 49,00 dinara za svaki mesec ponaosob počev od septembra meseca 2017. godine do zaključno sa junom 2020. godine sa zakonskom zateznom kamatom za svaki mesečni iznos počev od 15-og u mesecu za prethodni mesec, do isplate, sve u roku od osam dana od dana prijema presude. Stavom trećim izreke, odbijen je kao neosnovan deo tužbenog zahteva tužioca na ime potraživanja naknade štete po osnovu nezakonite naplate naknade za vođenje matične evidencije za period od maja 2017. godine do avgusta 2017. godine kao i za mesec jul 2020. godine sa zakonskom zateznom kamatom, pa do konačne isplate. Stavom četvrtim izreke, određeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Rešenjem Višeg suda u Kragujevcu Gž 9220/22 od 17.10.2023. godine, preinačeno je rešenje o troškovima postupka sadržano u stavu tri izreke presude Osnovnog suda u Kragujevcu P 9872/20 od 01.11.2021. godine tako da glasi: obavezuje se tuženi da tužiocu solidarno na ime troškova parničnog postpuka plati iznos od 19.721,00 dinar u roku od osam dana od dana prijema pisanog otpravka rešenja, sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana izvršnosti do konačne isplate.

Protiv rešenja drugostepenog suda tuženi Grad Kragujevac je izjavio blagovremenu reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava, na osnovu odredbe člana 404. Zakona o parničnom postupku.

Odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 72/11... 18/20 i 10/23), propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija). Na osnovu odredbe člana 420. stav 6. istog zakona, u postupku povodom revizije protiv rešenja shodno se primenjuje odredba ovog zakona o reviziji protiv presude.

Po oceni Vrhovnog suda, u konkretnom slučaju nije potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, niti je potrebno ujednačavanje sudske prakse kao ni novo tumačenje prava. Predmet tražene pravne zaštite je odluka o troškovima parničnog postupka koju sud donosi na osnovu uspeha parničnih stranaka i preduzetih radnji u postupku u svakom konkretnom predmetu, primenom procesnog zakona, a nepravilna primena procesnog zakona predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka koja nije razlog za izjavljivanje posebne revizije.

Iz tih razloga, Vrhovni sud je odluku kao u stavu prvom izreke doneo primenom odredbe člana 404. stav 2. Zakona o parničnom postupku.

Vrhovni sud je ispitao dozvoljenost revizije tužioca na osnovu odredbe člana 410. stav 2. u vezi člana 420. stav 6. Zakona o parničnom postupku i utvrdio da revizija nije dozvoljena.

Odredbom člana 28. Zakona o parničnom postupku propisano je da ako za utvrđenje stvarne nadležnosti, prava na izjavljivanje revizije i u drugim slučajevima propisanim u tom zakonu, merodavna vrednost predmeta spora, kao vrednost predmeta spora uzima se samo vrednost glavnog zahteva (stav 1), dok se kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna traženja, kao i troškovi postupka ne uzimaju u obzir ako ne čine glavni zahtev (stav 2).

Imajući u vidu da se revizijom pobija odluku o troškovima postupka koja ne predstavlja rešenje protiv koga se revizija može da izjavi, u smislu odredbe člana 420. Zakona o parničnom postupku, to revizija izjavljena protiv ove vrste odluke, koja se odnosi na sporedno traženje, nije dozvoljena.

Iz izloženih razloga, Vrhovni sud je odluku kao u stavu drugom izreke doneo primenom odredbe člana 413. u vezi člana 420. stav 6. Zakona o parničnom postupku.

Predsednik veća - sudija

Gordana Komnenić, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković

Preuzmite dokument u PDF formatu

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.