Odluka o nemogućnosti sticanja svojine na državnom građevinskom zemljištu održajem
Kratak pregled
Vrhovni kasacioni sud je odbio reviziju tužioca, potvrđujući da se pravo svojine na građevinskom zemljištu u državnoj svojini ne može steći putem održaja ili gradnjom. Sticanje svojine na takvom zemljištu regulisano je posebnim Zakonom o planiranju i izgradnji.
Tekst originalne odluke
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 4294/2019
10.06.2020. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni kasacioni sud u veću sastavljenom od sudija Jasminke Stanojević, predsednika veća, Biserke Živanović i Spomenke Zarić, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Danica Vignjević, advokat iz ..., protiv tuženog Grada Novog Sada, koga zastupa Pravobranilaštvo Grada Novog Sada, radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tužioca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž 5337/18 od 30.05.2019. godine, u sednici od 10.06.2020. godine, doneo je
P R E S U D U
ODBIJA SE kao neosnovana revizija tužioca izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž 5337/18 od 30.05.2019. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Novom Sadu P 9896/2017 od 25.09.2018. godine, stavom prvim izreke odbijen je kao neosnovan primarni tužbeni zahtev tužioca da se utvrdi da je kao pravni sledbenik BB i VV postao nosilac prava korišćenja radi izgradnje porodične stambene zgrade na parceli .. u listu nepokretnosti .. KO ..., da se utvrdi da je tužilac postao vlasnik porodične stambene zgrade sagrađene na toj parceli, da se tuženi obaveže da trpi upis prava tužioca u javnim knjigama i tužiocu naknadi troškove parničnog postupka sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom. Stavom drugim izreke delimično je usvojen eventualni tužbeni zahtev. Stavom trećim izreke utvrđeno je da je tužilac, kao pravni sledbenik BB i VV, postao vlasnik parcele ... u listu nepokretnosti .. KO ..., na osnovu održaja, građenja na tuđem zemljištu i Ugovora o poklonu od 01.03.2012. godine. Stavom četvrtim izreke utvrđeno je da je tužilac postao vlasnik porodične stambene zgrade na ovoj parceli, opisane izrekom. Stavom petim izreke tuženi je obavezan da trpi tužiočev upis na osnovu ove presude u katastru nepokretnosti prava svojine na parceli .. KO ... i stambene zgrade koja se na njoj nalazi. Stavom šestim izreke tuženi je obavezan da tužiocu naknadi parnične troškove u iznosu od 115.350 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti presude do isplate. Stavom sedmim izreke odbijen je deo eventualnog tužbenog zahteva za zakonsku zateznu kamatu na troškove parničnog postupka od presuđenja do dana izvršnosti presude.
Presudom Apelacionog suda u Novom Sadu Gž 5337/18 od 30.05.2019. godine stavom prvim izreke delimično je usvojena i delimično odbijena žalba tuženog. Stavom drugim izreke preinačena je prvostepena presuda u usvajajućem delu za eventualni tužbeni zahtev i u delu odluke o troškovima postupka, tako što je odbijen zahtev za utvrđenje da je tužilac vlasnik parcele br. .. površine 434 m2 u listu nepokretnosti .. KO ... i da se tuženi obaveže da trpi da se tužilac na osnovu presude upiše u katastru nepokretnosti kao vlasnik te parcele, i da se tuženi obaveže da trpi da se tužilac na osnovu presude upiše u katastru nepokretnosti kao vlasnik porodične stambene zgrade na toj parceli. Određeno je da svaka stranka snosi svoje parnične troškove. Stavom trećim izreke prvostepena presuda je potvrđena u preostalom nepreinačenom usvajajućem delu odluke o eventualnom tužbenom zahtevu. Stavom četvrtim izreke odbijen je zahtev tuženog za naknadu troškova drugostepenog postupka.
Protiv drugostepene presude u preinačujućem delu, tužilac je blagovremeno izjavio reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava.
Vrhovni kasacioni sud je ispitao pobijanu presudu u smislu člana 408. u vezi člana 403. stav 2. tačka 2. Zakona o parničnom postupku – ZPP („Službeni glasnik RS“ 72/11 ... 87/18) i utvrdio da revizija nije osnovana.
U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti.
Prema utvrđenom činjeničnom stanju, katastarska parcela ... u listu nepokretnosti ... KO ... dodeljena je ocu tužioca, sa članovima njegovog porodičnog domaćinstva, od strane njegove radne organizacije za izgradnju individualne porodične stambene zgrade, a po osnovu ranije zaključenog ugovora između RO „Jugoalat“ i Direkcije za izgradnju Grada Novog Sada. Dana 09.08.1989. godine nadležni organ je dao saglasnost za izdavanje odobrenja za gradnju porodične stambene zgrade, a 04.09.1989. godine Direkcija za izgradnju je izdala potvrdu BB da su investitori BB i VV regulisali troškove uređivanja građevinskog zemljišta, nakon čega je nadležni organ doneo rešenje kojim je roditeljima tužioca dodeljeno na korišćenje u jednakim delovima neizgrađeno građevinsko zemljište katastarska parcela .. površine 433 m2, radi izgradnje porodične stambene zgrade. Nakon izgradnje prizemne porodične stambene zgrade, tužilac se sa roditeljima u kuću uselio 1991. godine, iako kuća nije bila u potpunosti završena, nije dobijena upotrebna dozvola, niti je podnet zahtev za upis prava svojine na kući i zemljištu. Ugovorom od 28.02.2012. godine, roditelji su kuću poklonili tužiocu, nakon čega je on izgradio potkrovlje i stavio novi krov. Tužilac je 2017. godine podneo zahtev za legalizaciju, koja je još uvek u toku.
Kod ovako utvrđenog činjeničnog stanja, pravilno je u pobijanoj drugostepenoj presudi primenjeno materijalno pravo kada je prvostepena presuda preinačena tako što je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtev tužioca da se utvrdi da je vlasnik katastarske parcele .. u listu nepokretnosti .. KO ... .
Iz utvrđenog činjeničnog stanja proizilazi da su roditelji tužioca na zakonit način stekli pravo korišćenja sa po 1/2 idealnog dela na tada neizgrađenom građevinskom zemljištu, na osnovu rešenja nadležnih organa, radi gradnje porodične stambene zgrade. Pravilan je zaključak drugostepenog suda da nisu ispunjeni uslovi za sticanja prava svojine na katastarskoj parceli u smislu odredaba čl. 22. – 24. Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa. Po osnovu gradnje objekata na zemljištu u društvenoj svojini, sada u državnoj, ne može se steći pravo svojine na tom zemljištu, jer se sticanje stvarnih prava uređuje posebnim propisom, odnosno Zakonom o planiranju i izgradnji.
Suprotno revizijskim navodima, nisu ispunjeni zakonski uslovi iz člana 28. Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa za sticanje prava svojine putem održaja, jer nije ispunjen uslov savesnosti, budući da je tužilac, kao i njegovi pravni prethodnici, bio upoznat da im je sporna parcela dodeljena na korišćenje kao neizgrađeno građevinsko zemljište rešenjima nadležnih organa radi izgradnje porodične stambene zgrade. Ocenjujući revizijske navode, Vrhovni kasacioni sud ukazuje da sve dok traje postupak legalizacije objekta čiju dogradnju i adaptaciju je vršio tužilac, iako on ima pravo svojine na tom objektu po osnovu ugovora o poklonu i gradnje, on se ne može u javnim knjigama upisati kao vlasnik tog objekta. Suprotno revizijskim navodima, tužilac ima pravo korišćenja predmetne katastarske parcele po osnovu ugovora o poklonu kojim je u svojinu dobio porodičnu stambenu zgradu, a pravo svojine na zemljištu može steći na način i pod uslovima iz Zakona o planiranju i izgradnji. Revizijske navode koji se odnose na primarni tužbeni zahtev Vrhovni kasacioni sud nije ispitivao, s obzirom da tužilac protiv prvostepene presude u tom delu nije podneo žalbu.
Iza navedenih razloga, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u izreci, na osnovu člana 415. stav 1. ZPP.
Predsednik veća – sudija
Jasminka Stanojević, s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić
Slični dokumenti
- Rev 1994/2022: Odluka Vrhovnog suda o sticanju svojine građenjem na tuđem zemljištu
- Rev 28800/2023: Utvrđenje prava svojine na objektu sagrađenom na tuđem (javnom) zemljištu
- Gž 2868/2024: Utvrđenje prava svojine na objektu i zemljištu protiv Republike Srbije
- Rev 3063/2020: Ukidanje drugostepene presude o sticanju svojine građenjem na javnom zemljištu
- Rev 348/2021: Utvrđivanje susvojine na imovini stečenoj tokom trajanja braka i zajednice života