Rešenje Vrhovnog suda o nedozvoljenosti posebne revizije u sporu male vrednosti

Kratak pregled

Vrhovni sud nije dozvolio odlučivanje o posebnoj reviziji i odbacio je reviziju tuženog kao nedozvoljenu. Predmet spora je regresna naknada štete, a vrednost spora ne prelazi cenzus za reviziju, čime se radi o sporu male vrednosti.

Preuzmite dokument u PDF formatu

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 491/2022
26.09.2024. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Branislava Bosiljkovića, predsednika veća, Dragane Boljević, Jasmine Simović, Vesne Stanković i Radoslave Mađarov, članova veća, u parnici tužioca „Generali osiguranje Srbija“ a.d.o. iz Beograda, čiji je punomoćnik Nemanja Aleksić advokat iz ..., protiv tuženog AA iz ..., čiji je punomoćnik Danijel Ignjatić advokat iz ..., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Višeg suda u Novom Sadu Gž 1297/19 od 01.09.2021. godine, na sednici održanoj 26.09.2024. godine, doneo je

R E Š E Nj E

NE DOZVOLjAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Višeg suda u Novom Sadu Gž 1297/19 od 01.09.2021. godine.

ODBACUJE SE kao nedozvoljena revizija tuženog izjavljena protiv presude Višeg suda u Novom Sadu Gž 1297/19 od 01.09.2021. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Novom Sadu P 2454/18 od 30.01.2019. godine, ispravljenom i dopunjenom presudom Osnovnog suda u Novom Sadu P 2454/18 od 19.05.2021. godine, stavom prvim izreke, odbijen je tužbeni zahtev kojim je tužilac tražio da se tuženi obaveže da mu na ime regresa isplati 290.175,16 dinara i to: 212.693,60 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 05.04.2011. godine do isplate, 48.082,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 05.10.2012. godine do isplate i 29.400,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 05.10.2012. godine do isplate. Stavom drugim izreke obavezan je tužilac da tuženom naknadi troškove parničnog postupka od 169.508,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od dana izvršnosti odluke o troškovima do isplate.

Presudom Višeg suda u Novom Sadu Gž 1297/19 od 01.09.2021. godine, stavom prvim izreke, utvrđeno je da je žalba tuženog protiv prvostepene presude povučena. Stavom drugim izreke, žalba tužioca je usvojena i prvostepena presuda ukinuta. Stavom trećim izreke, tužbeni zahtev je delimično usvojen i obavezan tuženi da tužiocu na ime regresa isplati ukupan iznos od 290.175,60 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja tužbe 26.02.2014. godine do isplate, a odbijen je zahtev za isplatu zakonske zatezne kamate, i to na iznos od 212.693,60 dinara za period od 05.04.2011. do 26.02.2014. godine, na iznos od 48.082,00 dinara za period od 05.10.2012. godine do 26.02.2014. godine i na iznos od 29.400,00 dinara za period od 05.10.2011. godine do 26.02.2014. godine, kao i zahtev za naknadu troškova parničnog postupka. Stavom četvrtim izreke, obavezan je tuženi da tužiocu naknadi troškove žalbenog postupka od 56.508,00 dinara.

Protiv pravnosnažne presude donesene u drugom tuženi je blagovremeno izjavio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava, pozivajući se na član 404. Zakona o parničnom postupku.

Primenom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku posebna revizija se može izjaviti zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja se ne bi mogla pobijati revizijom, ako je po oceni Vrhovnog suda potrebno razmotriti pravna pitanja od opšteg interesa ili u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i kada je potrebno novo tumačenje prava. Prema stavu 2. istog člana, ispunjenost uslova za izuzetnu dozvoljenost revizije Vrhovni sud ceni u veću od pet sudija.

Predmet tražene pravne zaštite je regres naknađene štete trećem licu u saobraćaju od strane tužioca, a pobijanom odlukom je usvojen tužbeni zahtev u svemu, osim za zakonsku zateznu kamatu do podnošenja tužbe. Drugostepena presuda koja se osporava revizijom doneta je uz pravilno tumačenje materijalnog prava i u skladu je sa sudskom praksom i pravnim shvatanjima suda. Revizija se samo formalno poziva na zakonske razloge za primenu odredbe člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku, i to na potrebu razmatranja pravnih pitanja u interesu ravnopravnosti građana i ujednačavanja sudske prakse, ali se u istoj isključivo ukazuje na bitne povrede parničnog postupka i pogrešno utvrđeno činjenično stanje, što nije razlog za odlučivanje o reviziji kao izuzetno dozvoljenoj u smislu člana 404. Zakona o parničnom postupku.

Na osnovu iznetog Vrhovni sud nalazi da u konkretnom slučaju ne postoji potreba za razmatranjem pravnih pitanja od opšteg interesa ili u interesu ravnopravnosti građana, kao ni potreba ujednačavanja sudske prakse ili novog tumačenje prava, iz čega proizilazi da nisu ispunjeni uslovi iz člana 404. stav 1. ZPP, pa je odlučeno kao u prvom stavu izreke.

Ispitujući dozvoljenost revizije, na osnovu člana 410. stav 2. tačka 5. ZPP u vezi člana 479. stav 6. ZPP, Vrhovni sud je ocenio da revizija nije dozvoljena.

Članom 468. stav 1. ZPP propisano je da su sporovi male vrednosti sporovi u kojima se tužbeni zahtev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi dinarsku protivvrednost 3.000 evra po srednjem kursu NBS na dan podnošenja tužbe.

Članom 479. stav 6. ZPP propisano je da u postupcima u sporovima male vrednosti protiv odluke drugostepenog suda revizija nije dozvoljena.

Tužba u ovoj pravnoj stvari podneta je 26.02.2014. godine, a vrednost predmeta spora iznosi 290.175,60 dinara.

Kako se u konkretnom slučaju radi o sporu čija je vrednost ispod zakonskog limita propisanog članom 468. stav 1. ZPP, to revizija nije dozvoljena primenom člana 479. stav 6.ZPP.

Iz navedenih razloga, Vrhovni sud je primenom člana 413. ZPP odlučio kao u drugom stavu izreke.

Predsednik veća - sudija

Branislav Bosiljković,s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.