Rešenje Vrhovnog suda o nedozvoljenosti revizije izjavljene od neovlašćenog lica

Kratak pregled

Vrhovni sud odbacio je reviziju tužene Republike Srbije kao nedozvoljenu. Reviziju je potpisalo lice koje nema svojstvo zamenika državnog pravobranioca, a Zakon o parničnom postupku zahteva da stranku u postupku po vanrednom pravnom leku zastupa advokat ili ovlašćeno lice pravobranilaštva.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev2 2074/2024
11.09.2024. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija Dragane Marinković, predsednika veća, Zorice Bulajić i Irene Vuković, članova veća, u parnici tužilje AA iz ..., čiji je punomoćnik Miloš Simić, advokat iz ... protiv tužene Republike Srbije, Ministarstvo zdravlja, koju zastupa Državno pravobranilaštvo, Odeljenje u Leskovcu, radi isplate, odlučujući o reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž1 1348/24 od 15.05.2024. godine, u sednici održanoj 11.09.2024. godine, doneo je

R E Š E Nj E

ODBACUJE SE kao nedozvoljena revizija tužene izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž1 1348/24 od 15.05.2024. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Vranju P1 713/23 od 11.03.2024. godine, stavom prvim izreke, obavezana je tužena da tužilji na ime potraživanja prema Zdravstvenom centru Vranje po rešenju Osnovnog suda u Vranju II 3048/17 od 25.05.2017. godine, a na ime neisplaćenih zarada za vreme provedeno na radu u periodu od 01.07.2014. do 31.08.2014. godine isplati iznose navedene u stavu prvom izreke, sa zakonskom zateznom kamatom počev od dospelosti do isplate, na ime troškova parničnog postupka iznos od 13.500,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom počev od 20.05.2017. godine do konačne isplate i iznos od 17.793,00 dinara na ime troškova izvršnog postupka u iznosu od 9.954,00 dinara. Stavom drugim izreke, obavezana je tužena da tužilji na ime troškova parničnog postupka isplati iznos od 49.500,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od dana izvršnosti presude do konačne isplate, kao i iznos od 25.376,00 dinara.

Presudom Apelacionog suda u Nišu Gž1 1348/24 od 15.05.2024. godine, odbijena je kao neosnovana žalba tužene i prvostepena presuda je potvrđena.

Protiv pravnosnaže presude donete u drugom stepenu tužena je izjavila reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava, sa predlogom da se o reviziji odluči saglasno odredbi člana 404. Zakona o parničnom postupku.

Odlučujući o dozvoljenosti revizije u smislu člana 410. stav 2. tačka 5. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, broj 72/11, 55/14, 87/18 i 18/20) u vezi člana 92. Zakona o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“, br. 10/23), Vrhovni sud je utvrdio da revizija tužene nije dozvoljena.

Odredbom člana 85. stav 6. ZPP propisano je da stranku mora da zastupa advokat u postupku po vanrednom pravnom leku, izuzev ako je sama advokat. Prema stavu 7. tog člana, zastupanje Republike Srbije i njenih organa, jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave uređuje se posebnim propisima.

Poseban propis je Zakon o pravobranilaštvu („Službeni glasnik RS“, broj 55/14). Prema odredbama tog zakona, zaštitu imovinskih prava i interesa Republike Srbije obavlja Državno pravobranilaštvo (član 2. stav 2). Kada je propisano da je u određenom postupku ili za preduzimanje samo određene radnje u postupku obavezno zastupanje od strane advokata, Državno pravobranilaštvo je ovlašćeno za zastupanje pod istim uslovima kao i advokat (član 11. stav 4). Funkciju Državnog pravobranilaštva obavljaju Državni pravobranilac i zamenici državnog pravobranioca (član 6.) Pravobranilački pomoćnik i pravobranilački pripravnik mogu preduzeti radnje zastupanja u postupku pred sudom, organom uprave ili drugim nadležnim organom, u granicama pismenog ovlašćenja zamenika državnog pravobranioca (član 30.).

Zakon o advokaturi („Službeni glasnik RS“ broj 31/2011 i 24/2012) ne poznaje pojam samostalni savetnik kao što to predviđa Zakon o pravobranilaštvu već advokatskog pripravnika koji može da zamenjuje advokata ali u skladu sa zakonom. Zakon koji se mora uzeti kao osnovni u konkretnom slučaju je upravo Zakon o parničnom postupku odnosno ranije citirana odredba o tome da stranku u postupku po vanrednim pravnim lekovima zastupa advokat. Po članu 88. stav 3. ZPP punomoćnika koji je advokat može da zamenjuje njegov advokatski pripravnik, osim u postupku po pravnim lekovima.

Iz izloženog sledi da samo advokat može izjaviti reviziju i da ovlašćenje za njeno podnošenje može preneti samo na drugog advokata. S obzirom na to da je u postupku po reviziji Državno pravobranilaštvo ovlašćeno da zastupa Republiku Srbiju pod istim uslovima kao i advokat, reviziju mogu izjaviti samo državni pravobranilac i zamenik državnog pravobranioca koji vrše funkciju Državnog pravobranilaštva (član 6).

Prema sajtu Državnog pravobranilaštva www.dpv.gov.rs na čelu Odeljenja u Leskovcu nalazi se rukovodilac sa statusom zamenika državnog pravobranioca, Saša Stanojević.

U konkretnom slučaju, reviziju tužene je potpisalo lice BB „za zamenika državnog pravobranioca Sašu Stanojevića“, koje nema svojstvo zamenika državnog pravobranioca, pa je ista nedozvoljena jer je izjavljena od strane neovlašćenog lica.

Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je na osnovu člana 413. ZPP odlučio kao u izreci.

Predsednik veća – sudija

Dragana Marinković, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković

 

Preuzmite dokument u PDF formatu

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.