Nedozvoljenost revizije u sporu za naknadu štete zbog nezakonitog otkaza

Kratak pregled

Vrhovni sud nije dozvolio odlučivanje o posebnoj reviziji tuženog i odbacio je redovnu reviziju. Odluka o naknadi štete zbog nezakonitog otkaza je u skladu sa sudskom praksom, a vrednost spora je ispod cenzusa od 40.000 evra, što reviziju čini nedozvoljenom.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev2 3146/2024
20.11.2024. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Branke Dražić, predsednika veća, Marine Milanović, Vesne Mastilović, Ivane Rađenović i Vladislave Milićević, članova veća, u parnici tužilje AA iz ..., čiji je punomoćnik Predrag Vulović, advokat iz ..., protiv tuženog JP „Lepenica“ iz Batočine, čiji je punomoćnik Nikola Arnaut, advokat iz ..., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž1 1273/24 od 19.08.2024. godine, u sednici održanoj 20.11.2024. godine, doneo je

R E Š E Nj E

NE DOZVOLjAVA SE odlučivanje o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž1 1273/24 od 19.08.2024. godine, kao izuzetno dozvoljenoj.

ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tuženog izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž1 1273/24 od 19.08.2024. godine.

ODBIJA SE, kao neosnovan, zahtev tužilje za naknadu troškova revizijskog postupka.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Gž1 1273/24 od 19.08.2024. godine, stavom prvim izreke, odbijena je kao neosnovana žalba tuženog i potvrđena presuda Osnovnog suda u Kragujevcu P1 1207/22 od 20.02.2024. godine, u stavovima prvom, drugom i petom izreke, kojima je obavezan tuženi da tužilji na ime naknade štete zbog nezakonitog otkaza, za period od 24.12.2018. godine do 17.10.2022. godine, isplati određene pojedinačne mesečne iznose, sa zakonskom zakonskom zateznom kamatom od dospelosti svakog pojedinačnog mesečnog iznosa do isplate, sve bliže navedeno u stavu prvom izreke prvostepene presude, da u korist tužilje za isti period uplati doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje u određenim pojedinačnim mesečnim iznosima bliže navedenim u stavu drugom izreke prvostepene presude kao i da joj na ime naknade troškova parničnog postupka isplati 278.032,34 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti presude do isplate. Stavom drugim izreke, odbijeni su kao neosnovani zahtevi parničnih stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tuženi je blagovremeno izjavio reviziju, zbog pogrešne primene materijanog prava, sa predlogom da se o reviziji odluči kao izuzetno dozvoljenoj, promenom člana 404. Zakona o parničnom postupku.

Tužilja je podnela odgovor na reviziju.

Pravnosnžanom presudom, primenom materijalnog prava iz odredbe člana 191. stav 1. Zakona o radu, nakon ocene neosnovanosti prigovora zastarelosti poraživanja, obavezan je tuženi da tužilji naknadi štetu na ime izgubljene zarade, po ceni rada koja se primenjivala kod tuženog sa minulim radom, bez naknade za ishranu i regres za korišćenje godišnjeg odmora u periodu od 24.12.2018. godine, kada je tužilji nezakonio prestao radni odnos kod tuženog do 17.10.2022. godine kada je tužilja vraćena na rad i da u korist tužilje na iznose izgubljene zarade uplati doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje Republičkom fondu za PIO. Ocenjeno je i da nema mesta primeni odredbe člana 191. stav 7. Zakona o radu koja se primenjuje u slučaju kada sud poništi rešenje o otkazu ugovora o radu isključivo zbog toga što je poslodavac postupio suprotno odredbama zakona kojim je propisan postupak za prestanak radnog odnosa, ali nađe da vraćanje na rad ne bi bilo celishodno, jer je osnov za prestanak radnog odnosa postojao, što nije situacija u konkretnom slučaju.

Imajući u vidu sadržinu tražene pravne zaštite, činjenice utvrđene u postupku i način presuđenja, Vrhovni sud je ocenio da je su nižestepene presude u skladu sa praksom revizijskog suda i pravnim stavovima izraženim u odlukama Vrhovnog suda u kojima je odlučivano o istovetnim zahtevima stranaka, sa istim ili sličnim činjeničnim stanjem i pravnim osnovom, zbog čega nema uslova za odlučivanje o reviziji kao izuzetno dozvoljenoj, a radi razmatranja pravnog pitanja od opšteg interesa ili u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse ili novog tumačenja prava.

Iz navedenih razloga, primenom člana 404. ZPP odlučeno je kao u stavu prvom izreke ovog rešenja.

Ispitujući dozvoljenost revizije u smislu člana 410. stav 2. tačka 5. ZPP, Vrhovni sud je utvrdio da revizija nije dozvoljena.

Odredbom člana 410. stav 2. tačka 5. ZPP je propisano da revizija nije dozvoljena ako je izjavljena protiv presude protiv koje po zakonu ne može da se podnese. (član 403. st.1.i 3.)

Odredbom člana 441. ZPP propisano je da je revizija dozvoljena u parnicama o sporovima o zasnivanju, postojanju i prestanku radnog odnosa.

U sporovima radi novčanog potraživanja iz radnog odnosa revizija je dozvoljena pod istim uslovima kao i u imovinskopravnim sporovima koji se odnose na novčano potraživanje.

Odredbom člana 403. stav 3. ZPP, propisano je da revizija nije dozvoljena u imovinsko pravnim sporovima ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.

Tužba u ovoj pravnoj stvari je podneta 28.10.2022. godine. Vrednost predmeta spora pobijanog dela pravnosnažne presude je 1.814.662,00 dinara.

Kako u konkretnom slučaju vrednost predmeta spora pobijanog dela pravnosnažne presude ne prelazi dinarsku protivvrednost 40.000 evra po srednjem kursu NBS na dan podnošenja tužbe, to revizija nije dozvoljena u smislu člana 403. stav 3. ZPP.

Iz navedenih razloga, Vrhovni sud je primenom člana 413. ZPP odlučio kao u stavu drugom izreke.

Tužilji ne pripada pravo na naknadu troškova revizijskog postupka, jer sastav odgovora na reviziju nije bila nužna radnja za odlučivanje u revizijskom postupku, pa je primenom člana 165. ZPP odlučeno kao u stavu trećem izreke.

Predsednik veća – sudija

Branka Dražić, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković

Preuzmite dokument u PDF formatu

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.