Rešenje o nedozvoljenosti posebne revizije u imovinskopravnom sporu iz radnog odnosa

Kratak pregled

Vrhovni sud ne dozvoljava odlučivanje o posebnoj reviziji tužene i odbacuje reviziju kao nedozvoljenu. Nisu ispunjeni uslovi za posebnu reviziju, a vrednost predmeta spora ne prelazi zakonom propisani cenzus za redovnu reviziju u imovinskopravnim sporovima.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev2 4383/2023
15.05.2024. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, dr Ilije Zindovića, Marije Terzić, Vesne Mastilović i Mirjane Andrijašević, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Marija Joksović, advokat iz ..., protiv tužene Republike Srbije, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Odred žandarmerije u Novom Sadu, koju zastupa Državno pravobranilaštvo, Beograd, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž1 2111/23 od 12.09.2023. godine, u sednici održanoj 15.05.2024. godine, doneo je

R E Š E Nj E

NE DOZVOLjAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž1 2111/23 od 12.09.2023. godine.

ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tužene izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž1 2111/23 od 12.09.2023. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Novom Sadu P1 2713/2021 od 08.06.2023. godine, stavom prvim izreke, odbijen je prigovor apsolutne nenadležnosti suda. Stavom drugim izreke, usvojen je tužbeni zahtev tužioca. Stavom trećim izreke, obavezana je tužena da tužiocu za period od 01.09.2019. godine do 01.09.2021. godine isplati: po osnovu prekovremenog rada 39.282,40 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 11.03.2023. godine kao i iznos od 10.404,60 dinara na ime obračunate zakonske zatezne kamate od dospelosti do 10.03.2023. godine; po osnovu terenskog dodatka 79.008,39 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 11.03.2023. godine kao i iznos od 21.475,57 dinara na ime obračunate zakonske zatezne kamate od dospelosti do 10.03.2021. godine; po osnovu manje isplaćenih troškova za dolazak i odlazak sa rada 56.546,91 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 11.03.2023. godine kao i iznos od 13.370,48 dinara na ime obračunate zakonske zatezne kamate od dospelosti do 10.03.2023. godine. Stavom četvrtim izreke, obavezana je tužena da tužiocu naknadi troškove parničnog postupka od 185.996,00 dinara.

Presudom Apelacionog suda u Novom Sadu Gž1 2111/23 od 12.09.2023. godine, odbijena je, kao neosnovana žalba tužene i potvrđena presuda Osnovnog suda u Novom Sadu P1 2713/2021 od 08.06.2023. godine.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tužena je izjavila blagovremenu reviziju zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primene materijalnog prava, pozivajući se na odredbu člana 404. Zakona o parničnom postupku.

Odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 72/11 ... 18/20) u vezi odredbe člana 92. Zakona o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“, br. 10/23), propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija).

Po oceni Vrhovnog suda, u konkretnom slučaju nije potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, niti je potrebno ujednačavanje sudske prakse, kao ni novo tumačenje prava pa nisu ispunjeni uslovi za odlučivanje o posebnoj reviziji tužene, u smislu odredbe člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku.

Predmet tražene pravne zaštite je naknada štete tužiocu na ime neisplaćenog prekovremenog rada, terenskog dodatka i manje isplaćenih troškova za dolazak i odlazak sa rada. Pobijana odluka doneta je primenom odgovarajućih odredbi materijalnog prava i ne odstupa od postojeće sudske prakse o obavezi poslodavca da neposredno primenjuje Poseban kolektivni ugovor i Pravilnik o uslovima za ostvarivanje prava na naknadu troškova za dolazak i odlazak sa rada važeći u spornom periodu kao i Uredbu o naknadi troškova i otpremnina državnih službenika i nameštenika („Službeni glasnik RS“, br. 86/2007... 84/15). Bitna povreda odredaba parničnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, ne predstavljaju razloge za izjavljivanje posebne revizije na osnovu odredbe člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku. Revizijom tužene se ne ukazuje na drugačije odluke donete u predmetima sa istim pravnim osnovom i činjeničnim stanjem kao u ovom predmetu.

Na osnovu odredbe člana 404. stav 2. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu prvom izreke.

Vrhovni sud je ispitao dozvoljenost revizije tužene, primenom odredbe člana 410. stav 2. tačka 5. Zakona o parničnom postupku i utvrdio da revizija nije dozvoljena.

Odredbom člana 441. Zakona o parničnom postupku propisano je da je revizija dozvoljena u parnicama o sporovima o zasnivanju, postojanju i prestanku radnog odnosa. U svim drugim slučajevima, dozvoljenost revizije ceni se primenom odredbe člana 403. stav 3. istog zakona, kojom je propisano da revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim sporovima ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.

Tužbu radi naknade štete tužilac je podneo 30.08.2021. godine, a vrednost predmeta spora je 220.088,35 dinara.

Imajući u vidu da je ovo imovinskopravni spor u kome vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe, sledi da revizija tužene nije dozvoljena na osnovu odredbe člana 403. stav 3. Zakona o parničnom postupku.

Na osnovu odredbe člana 413. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu drugom izreke.

Predsednik veća - sudija

Gordana Komnenić, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković

Preuzmite dokument u PDF formatu

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.