Odbacivanje revizije u imovinskopravnom sporu zbog nedovoljne vrednosti predmeta spora
Kratak pregled
Vrhovni kasacioni sud odbacio je reviziju tužene u sporu za naknadu štete. Kako vrednost predmeta spora (330.422,30 dinara) nije prelazila dinarsku protivvrednost od 40.000 evra, revizija je ocenjena kao nedozvoljena u skladu sa Zakonom o parničnom postupku.
Tekst originalne odluke
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev2 454/2021
11.03.2021. godina
Beograd
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Jasminke Stanojević, predsednika veća, Biserke Živanović, Jelice Bojanić Kerkez, Božidara Vujičića i Vesne Subić, članova veća, u parnici tužioca AA iz ... ..., čiji je punomoćnik Jovan Vukčević, advokat iz ..., protiv tužene Republike Srbije - Ministarstvo unutrašnjih poslova, čiji je zakonski zastupnik Državno pravobranilaštvo sa sedištem u Beogradu, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž1 2631/20 od 01.10.2020. godine, u sednici održanoj 11.03.2021. godine, doneo je
R E Š E Nj E
NE PRIHVATA SE odlučivanje o posebnoj reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž1 2631/20 od 01.10.2020. godine.
ODBACUJE SE kao nedozvoljena revizija tužene izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž1 2631/20 od 01.10.2020. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Prvog osnovnog suda u Beogradu P1 3633/18 od 03.07.2020. godine, stavom prvim izreke, usvojen je tužbeni zahtevi tužioca i obavezana tužena da tužiocu na ime naknade štete na ime razlike u visini između isplaćene posebne penzije i zarade koju bi tužilac ostvarivao u periodu od 01.12.2015. godine do 30.04.2017. godine, isplati pojedinačne opredeljene iznose, sa zakonskom zateznom kamatom počev od datuma dospelosti, pa do isplate, bliže određene ovim stavom izreke. Stavom drugim izreke, obavezana je tužena da tužiocu naknadi troškove postupka u iznosu od 97.554,00 dinara.
Presudom Apelacionog suda u Beogradu Gž1 2631/20 od 01.10.2020. godine, odbijena je kao neosnovana žalba tužene, potvrđena prvostepena presuda i odbijen kao neosnovan zahtev tužene za naknadu troškova postupka po žalbi.
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tužena je blagovremeno izjavila reviziju, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava, s tim što je predložila da se revizija smatra izuzetno dozvoljenom (član 404. ZPP).
Tužilac je podneo odgovor na reviziju.
Primenom člana 404. stav 1. ZPP („Službeni glasnik RS“ broj 72/11 i 55/14), posebna revizija se može izjaviti zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja se ne bi mogla pobijati revizijom, ako je po oceni Vrhovnog kasacionog suda, potrebno razmotriti pravna pitanja od opšteg interesa ili u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava. Prema stavu 2. istog člana, ispunjenost uslova za izuzetnu dozvoljenost revizije Vrhovni kasacioni sud ceni u veću od pet sudija.
Predmet tražene pravne zaštite je naknada štete na ime razlike u visini između isplaćene posebne penzije i plate koju bi tužilac ostvario da je radio, a pravnosnažnom presudom je utvrđeno da je tužbeni zahtev osnovan. O pravu tužioca, visini tražene naknade i kamati, sudovi su odlučili uz primenu materijalnog prava koje je u skladu sa pravnim shvatanjem izraženim kroz odluke Vrhovnog kasacionog suda, u kojima je odlučivano o istovetnim zahtevima tužilaca, sa istim ili sličnim činjeničnim stanjem i pravnim osnovom, zbog čega u konkretnom slučaju ne postoji potreba za razmatranjem pravnih pitanja od opšteg interesa ili u interesu ravnopravnosti građana, kao ni potreba ujednačavanja sudske prakse ili novog tumačenje prava.
Kako na osnovu iznetog proizilazi da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uslovi iz člana 404. stav 1. ZPP, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u stavu prvom izreke.
Ispitujući dozvoljenost revizije u smislu člana 410. stav 2. tačka 5. ZPP, Vrhovni kasacioni sud je utvrdio da revizija nije dozvoljena.
Članom 403. stav 3. ZPP, propisano je da revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim sporovima ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.
Tužba u ovoj pravnoj stvari podneta je 30.11.2018. godine, a vrednost pobijanog dela potraživanja iznosi 330.422,30 dinara.
S obzirom na to da se u ovom slučaju radi o imovinskopravnom sporu koji se odnosi na novčano potraživanje, u kome pobijana vrednost predmeta spora očigledno ne prelazi dinarsku protivvrednost 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe, to je revizija tužene nedozvoljena.
Sa napred navedenih razloga, na osnovu člana 413. ZPP, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u stavu drugom izreke.
Predsednik veća - sudija
Jasminka Stanojević,s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić
Slični dokumenti
- Rev2 4476/2022: Rešenje Vrhovnog kasacionog suda o nedozvoljenosti posebne revizije u radnom sporu
- Rev2 3483/2019: Nedozvoljenost posebne revizije u sporu za naknadu štete
- Rev2 491/2021: Rešenje Vrhovnog kasacionog suda o nedozvoljenosti revizije u sporu za naknadu štete
- Rev2 1896/2019: Odbacivanje revizije u radnom sporu za isplatu razlike do pune zarade
- Rev2 1244/2021: Odluka Vrhovnog kasacionog suda o odbačaju posebne i redovne revizije
- Rev2 815/2020: Rešenje Vrhovnog kasacionog suda o odbacivanju revizije u radnom sporu
- Rev2 1521/2021: Nedozvoljenost revizije zbog vrednosti spora i ujednačene sudske prakse