Rešenje Vrhovnog kasacionog suda o nedozvoljenosti posebne i redovne revizije

Kratak pregled

Vrhovni kasacioni sud nije dozvolio odlučivanje o posebnoj reviziji tužioca i odbacio je redovnu reviziju kao nedozvoljenu. Spor se odnosi na naknadu štete zbog manje isplaćene zarade. Posebna revizija nije dozvoljena jer nema potrebe za ujednačavanjem prakse, a redovna zbog vrednosti spora.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev2 4999/2022
19.01.2023. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Marine Milanović, predsednika veća, Jelice Bojanić Kerkez, Vesne Stanković, Branislava Bosiljkovića i Branke Dražić, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Gavra Dimitrijević, advokat iz ..., protiv tuženog JKP „Novosadska toplana“ Novi Sad, čiji je punomoćnik Biljana Pantić Pilja, advokat iz ..., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužioca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž1 2163/22 od 27.09.2022. godine, u sednici održanoj 19.01.2023. godine, doneo je

R E Š E Nj E

NE DOZVOLjAVA SE odlučivanje o reviziji tužioca, izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž1 2163/22 od 27.09.2022. godine, kao izuzetno dozvoljenoj.

ODBACUJE SE, kao neodozvoljena, revizija tužioca izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž1 2163/22 od 27.09.2022. godine.

ODBIJA SE zahtev tuženog za naknadu troškova revizijskog postupka.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Novom Sadu P1 1528/20 od 10.02.2022. godine, stavom prvim izreke, delimično je usvojen tužbeni zahtev. Stavom drugim izreke, obavezan je tuženi da tužiocu na ime manje isplaćene zarade za period od 01.08.2017. godine do 30.10.2020. godine, isplati novčane iznose sa zakonskom zateznom kamatom, bliže navedene u tom stavu izreke. Stavom trećim izreke, preko dosuđenih, a do traženih iznosa na ime manje isplaćene zarade tužbeni zahtev tužioca je odbijen kao neosnovan. Stavom četvrtim izreke, određeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Presudom Apelacionog suda u Novom Sadu Gž1 2163/22 od 27.09.2022. godine, odbijene su žalbe parničnih stranaka i potvrđena prvostepena presuda.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tužilac je izjavio blagovremenu reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava, sa predlogom da se o reviziji odluči kao o izuzetno dozvoljenoj, na osnovu odredbe člana 404. Zakona o parničnom postupku, radi ujednačavanja sudske prakse.

Tuženi je dostavio odgovor na reviziju tužioca.

Odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku (''Službeni glasnik RS'', br. 72/11, 55/14, 87/18, 18/20), propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog kasacionog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava.

Po oceni Vrhovnog kasacionog suda, u konkretnom slučaju nisu ispunjeni zakonom propisani uslovi za odlučivanje o posebnoj reviziji tužioca, jer nije potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, niti je potrebno ujednačavanje sudske prakse i novo tumačenje prava. Pobijana presuda je u skladu sa pravnim stavom izraženim u odlukama Vrhovnog kasacionog suda o imperativnoj primeni Zakona o privremenom uređivanju osnovica za obračun i isplatu plata, odnosno zarade i drugih stalnih primanja kod korisnika javnih sredstava („Službeni glasnik RS“, br. 116/14, u primeni od 01.11.2014. godine) i o tome da se minimalna cena rada, propisana zakonom, ne može koristiti kao osnovica na koju će se primeniti koeficijent iz ugovora o radu u situaciji kada je zarada koja je tužiocu obračunavana i isplaćivana u spornom periodu bila viša od tadašnje minimalne zarade, imajući u vidu da je predmet tražene pravne zaštite naknada štete zbog obračuna zarade tužiocu u periodu važenja gore navedenog Zakona.

Iz izloženih razloga, Vrhovni kasacioni sud je odluku kao u stavu prvom izreke doneo primenom odredbe člana 404. stav 2. Zakona o parničnom postupku.

Ispitujući dozvoljenost izjavljene revizije protiv preostalog dela drugostepene presude, na osnovu odredbe člana 410. stav 2. tačka 5. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni kasacioni sud je našao da revizija nije dozvoljena.

Tužbu radi naknade štete tužilja je sudu podnela dana 30.07.2020. godine, a vrednost predmeta spora je 39.365,20 dinara.

Odredbom člana 441. Zakona o parničnom postupku, propisano je da je revizija dozvoljena u parnicama o sporovima o zasnivanju, postojanju i prestanku radnog odnosa.

U sporovima radi novčanog potraživanja iz radnog odnosa, što je ovde slučaj, revizija je dozvoljena pod istim uslovima kao i u imovinskopravnim sporovima koji se odnose na novčano potraživanje.

Odredbom člana 403. stav 3. Zakona o parničnom postupku, propisano je da revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim sporovima ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.

Kako vrednost predmeta spora pobijanog dela pravnosnažne presude ne prelazi merodavnu vrednost za dozvoljenost revizije, to revizija tužioca nije dozvoljena, na osnovu odredbe člana 403. stav 3. Zakona o parničnom postupku.

Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je odluku kao u stavu drugom izreke doneo primenom odredbe člana 413. Zakona o parničnom postupku.

Kako sastav odgovora na reviziju nije trošak koji je neophodan za vođenje parničnog postupka, to je odbijen zahtev tuženog za naknadu troškova revizijskog postupka, o čemu je odlučeno kao u stavu trećem izreke, primenom člana 165. Zakona o parničnom postupku.

Predsednik veća - sudija

Marina Milanović s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić

Preuzmite dokument u PDF formatu

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.