Odbacivanje revizije koju je izjavilo neovlašćeno lice u radnom sporu

Kratak pregled

Vrhovni sud je odbacio reviziju tužene Republike Srbije jer je podneta od strane neovlašćenog lica. Prema zakonu, državu u postupcima po vanrednim lekovima mora zastupati državni pravobranilac ili njegov zamenik, a ne običan zaposleni u pravobranilaštvu bez odgovarajućeg statusa.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev2 907/2025
21.08.2025. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Marine Milanović, predsednika veća, Ivane Rađenović i Vladislave Milićević, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Marko Mitić, advokat iz ..., protiv tužene Republike Srbije, Ministarstvo unutrašnjih poslova, koju zastupa Državno pravobranilaštvo, Odeljenje u Nišu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa, odlučujući o reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž1 1805/2024 od 11.12.2024. godine, u sednici veća održanoj 21.08.2025. godine, doneo je

R E Š E Nj E

ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tužene izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž1 1805/2024 od 11.12.2024. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Apelacionog suda u Nišu Gž1 1805/2024 od 11.12.2024. godine odbijena je kao neosnovana žalba tužene i potvrđena presuda Osnovnog suda u Nišu P1 3897/21 od 04.04.2024. godine, u usvajajućem delu stava prvog izreke, u stavu drugom i trećem izreke, kojom je (stavom prvim izreke); obavezana tužena da tužiocu na ime razlike u zaradi za period od 01.09.2020. godine do 07.10.2021. godine isplati iznose označene u izreci za svaki mesec pojedinačno, sa zakonskom zateznom kamatom počev od dospelosti do konačne isplate, dok je zahtev za isplatu zakonske zatezne kamate za mesec novembar 2020. godine za period od 20.10.2020. godine do 20.12.2020. godine, koji zahtev za isplatu zakonske zatezne kamate kod svih ostalih pojedinačno opredeljenih isplata za dan 20. u tekućem mesecu za prethodni mesec odbijen kao neosnovan; odbijen je kao neosnovan prigovor tužene da Osnovni sud u Nišu nije stvarno nadležan da postupa o tužbenom zahtevu tužioca; obavezana je tužena da tužiocu na ime troškova parničnog postupka isplati iznos od 189.008,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom na iznos od 165.250,00 dinara počev od dana izvršnosti presude pa do konačne isplate.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tužena je izjavila reviziju iz svih zakonom propisanih razloga, sa predlogom da se o reviziji odluči kao izuzetno dozvoljenoj, primenom člana 404. Zakona o parničnom postupku.

Vrhovni sud je ispitao dozvoljenost izjavljene revizije u smislu člana 410. stav 2. tačka 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS”, br. 72/2011…10/2023, u daljem tekstu: ZPP) i ocenio da je revizija tužene nedozvoljena.

Odredbom člana 410. stav 2. tačka 1. ZPP propisano je da je revizija nedozvoljena ako ju je izjavilo lice koje nije ovlašćeno na podnošenje revizije.

Zakonom o pravobranilaštvu („Službeni glasnik RS“ broj 55/2014) formirano je Državno pravobranilaštvo kao organ koji se bavi poslovima zaštite imovinskih interesa i prava Republike Srbije kako pred domaćim sudovima, tako i pred stranim sudovima i arbitražama i pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Prema odredbi člana 11. stav 4. Zakona o pravobranilaštvu, kada je propisano da je u određenom postupku ili za preduzimanje samo određene radnje u postupku obavezno zastupanje od strane advokata, Državno pravobranilaštvo je ovlašćeno da preduzima zastupanje pod istim uslovima kao advokat.

Prema odredbi člana 85. stav 6. ZPP stranku mora da zastupa advokat u postupku po vanrednim pravnim lekovima, izuzev ako je sama advokat, a kako Zakon o pravobranilaštvu napred citiranom odredbom izjednačava državnog pravobranioca sa advokatom, to u ime države reviziju i druga vanredna pravna sredstva može da izjavi isključivo državni pravobranilac, odnosno njegov zamenik, imajući u vidu odredbe Zakona o pravobranilaštvu kojima se uređuju ovlašćenja zamenika državnog pravobranioca. To je u skladu sa članom 6. Zakona o pravobranilaštvu, po kome funkciju Državnog pravobranilaštva obavljaju državni pravobranilac i zamenici državnog pravobranioca.

Kako u konkretnom slučaju revizija nije u skladu sa napred navedenim zakonskim odredbama izjavljena preko državnog pravobranioca niti njegovog zamenika, već preko lica zaposlenog u Dražavnom pravobranilaštvu, Odeljenju u Nišu, to je u smislu člana 410. stav 2. tačka 1. ZPP reviziju u ime tužene Republike Srbije izjavilo neovlašćeno lice, zbog čega je revizija nedozvoljena.

Zbog nepostojanja opštih uslova od kojih zavisi pravo na reviziju, nema ni uslova za ocenu dozvoljenosti posebne revizije u smislu člana 404. ZPP.

Iz navedenih razloga Vrhovni sud je, primenom člana 413. ZPP, odlučio kao u izreci.

Predsednik veća- sudija

Marina Milanović, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković

 

Preuzmite dokument u PDF formatu

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.