Odbijanje tužbe povodom naknadne naplate carinskog duga zbog pogrešnog tarifiranja
Kratak pregled
Vrhovni sud Srbije odbio je tužbu protiv rešenja Uprave carina kojim je naložena naknadna naplata carine. Sud je potvrdio da su carinski organi, nakon kontrole, pravilno izvršili presvrstavanje uvezene robe (zamena za mleko u prahu) u odgovarajući tarifni stav sa višom stopom carine.
Preuzmite dokument u PDF formatuTekst originalne odluke
Republika Srbija
VRHOVNI SUD SRBIJE
U 8233/05
15.11.2006. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni sud Srbije u Beogradu, u veću sastavljenom od sudija: Olge Đuričić, predsednika veća, Obrada Andrića i Tomislava Medveda, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog suda Srbije Nadeždom Nikolić, kao zapisničarem, rešavajući u upravnom sporu po tužbi tužioca "AA", protiv rešenja Ministarstva finansija Republike Srbije, Uprave carina 01/11 broj U/II-1213 od 24.10.2005. godine, u pravnoj stvari carine, u nejavnoj sednici veća održanoj dana 15.11.2006. godine, doneo je
P R E S U D U
Tužba SE ODBIJA.
O b r a z l o ž e nj e
Osporenim rešenjem odbijena je žalba tužioca izjavljena protiv rešenja Carinarnice Novi Sad broj U/I-1570/05 od 13.7.2005. godine kojim su izmenjeni podaci u rubrikama 31, 33. i 47., za robu stavljenu u slobodan promet po JCI UV-4 broj 23357 od 16.11.2004. godine CI Luka i skladišta Novi Sad, s obzirom da je utvrđeno da se predmetna roba ispravno svrstava u tarifni stav 1901.90 90 90 00 carinske tarife sa stopom carine 30% i oblikom uvoza LB, a žalilac obavezan da naknadno plati iznos od 495.809,64 dinara na ime manje plaćene carine za robu stavljenu u slobodan promet.
Tužilac osporava zakonitost rešenja tuženog organa i navodi da je robu prilikom uvoza prijavio i carinio pod brojem 2106.10 20 00, budući da se ta vrsta robe tako tarifira u svim zemljama Evropske unije, pa i u zemlji iz koje se uvozi. Smatra da je prijavio tačne podatke o robi, pa je nejasno na osnovu čega su carinski organi, nakon devet meseci ocarinjenja, utvrdili da je neistinito i nepotpuno popunjena deklaracija, s obzirom da protiv njega nije pokrenut prekršajni postupak i nije kažnjavan. Predlaže da Vrhovni sud Srbije tužbu uvaži i osporeno rešenje poništi.
Tuženi organ u odgovoru na tužbu navodi da u svemu ostaje pri razlozima iznetim u obrazloženju osporenog rešenja i predlaže da Vrhovni sud Srbije tužbu odbije kao neosnovanu.
Ispitujući zakonitost osporenog rešenja u granicama zahteva iz tužbe, u smislu odredbe člana 39. stav 1. Zakona o upravnim sporvoima (''Službeni list SRJ'', br. 46/96) ocenom navoda u tužbi, odgovoru na tužbu i spisa predmeta ove pravne stvari, Vrhovni sud Srbije je našao da tužba nije osnovana.
Pravilno je po oceni Vrhovnog suda Srbije odlučio tuženi organ kada je, u postupku u kome nije bilo povrede pravila postupka, odbio žalbu tužioca nalazeći da zbog netačno prijavljenog podatka u deklaraciji o svrstavanju robe nije pravilno sproveden postupak uvoznog carinjenja u skladu sa propisima koji se primenjuju na dan prihvatanja deklaracije i nije pravilno izvršen obračun i naplata carinskog duga, te da su bili ispunjeni uslovi za donošenje rešenja u smislu člana 105. Carinskog zakona.
U postupku kontrole prihvaćene deklaracije posle puštanja robe, u skladu sa odredbom člana 105. stav 1. Carinskog zakona, utvrđeno je da su uvezene robe trgovačkog naziva ''GOLDENLAT 26/10 EF'' i ''GOLDENLAT 8/12 EF'' proizvodi u vidu praha žute boje, prijatnog ukusa i mirisa karakterističnog za deklarisani proizvod čiji su ingredijenti produkti mleka i biljne masnoće sa različitim procentom sadržaja masnoće, proteina, laktoze i dr., a koriste se kao zamena za mleko u prahu u prehrambenoj industriji, te da se ovi proizvodi pravilno svrstavaju u tarifni stav 1901.90 90 90 carinske tarife sa naimenovanjem ''Prehrambeni proizvodi'' od roba iz tarifnih brojeva 04.01 do 04.04, sa stopom carine 30% i oblikom uvoza LB, a ne u tarifni stav 2106.10 20 00 carinske tarife, kako je to prijavio tužilac, sa oblikom uvoza LB i stopom carine od 5%, s obzirom da tarifni broj 2106 obuhvata koncentrate belančevina dobijene izdvajanjem nekih sastojaka od odmašćenog sojinog brašna koji se upotrebljavaju za obogaćivanje belančevinama prehrambenih proizvoda.
Prema tome, zbog netačno prijavljenog podatka u deklaraciji o svrstavanju robe, koji su od uticaja na obračun carine i naplate carinskog duga, pa su pravilno postupili carinski organi kada su izmenili podatke u JCI UV-4 broj 23357 od 16.11.2004. godine CI Luka i skladišta Novi Sad i tužioca obavezali da na ime razliku u obračunu carine plati iznos od 495.809,64 dinara, primenom odredbe člana 105. stav 5. Carinskog zakona.
Vrhovni sud Srbije je cenio navode tužioca iznete u tužbi, pa je našao da ovi navodi nisu od uticaja na zakonitost osporenog rešenja. Ovo sa razloga što je analiza uzoraka i svrstavanje robe po carinskoj tarifi izvršeno i na osnovu dokumentacije koju je tužilac priložio uz jedinstvenu carinsku ispravu, a imajući u vidu i rezultate analiza nadležnih organa u zemlji koje su izvršene prilikom kontrole ovih prehrambenih proizvoda.
Nalazeći da osporenim rešenjem nije povređen zakon na štetu tužioca, Vrhovni sud Srbije je tužbu odbio kao neosnovanu, odlučujući kao u dispozitivu presude na osnovu odredbe člana 41. stav 2. Zakona o upravnim sporovima.
PRESUĐENO U VRHOVNOM SUDU SRBIJE U BEOGRADU,
dana 15.11.2006. godine, U.8233/05
Zapisničar, Predsednik veća-sudija,
Nadežda Nikolić, s.r. Olga Đuričić, s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Mirjana Vojvodić
IJ
Slični dokumenti
- U 646/2005: Poništaj rešenja carinskog organa zbog bitnih povreda pravila upravnog postupka
- U 312/2007: Zakonitost naknadne izmene tarifnog stava i obračuna carinskog duga
- U 5146/2017: Presuda Upravnog suda o tarifnom svrstavanju uvezenog palminog ulja
- U 145/2005: Presuda o poništaju rešenja carine zbog bitnih povreda postupka
- U 1181/2007: Odbijanje tužbe zbog naknadne naplate carinskog duga nakon pretarifiranja robe
- U 5433/2005: Presuda Vrhovnog suda Srbije o odbijanju tužbe u carinskom sporu
- U 1982/2005: Poništaj rešenja Uprave carina zbog povreda pravila upravnog postupka