Ustavne žalbe zbog odbacivanja prigovora za ubrzanje izvršnog postupka kod javnog izvršitelja
Kratak pregled
Ustavni sud usvaja ustavne žalbe i poništava rešenja Osnovnog suda kojima su odbačeni prigovori radi ubrzavanja izvršnih postupaka. Potvrđen je stav da je sud nadležan za odlučivanje o ovim prigovorima i kada postupak sprovodi javni izvršitelj.
Tekst originalne odluke
Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda Snežana Marković, predsednik Veća i sudije Miroslav Nikolić, dr Tijana Šurlan, Tatjana Đurkić, dr Milan Škulić, dr Nataša Plavšić, dr Vladan Petrov i dr Dragana Kolarić, članovi Veća, u postupku po ustavnima žalbama „E.“ a.d. Beograd, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi sa članom 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 26. decembra 2024. godine, doneo je,
O D L U K U
1. Usvaja se ustavna žalba „E.“ a.d. Beograd i utvrđuje da je rešenjem Drugog osnovnog suda u Beogradu R4i. 100/21 od 14. juna 2021. godine povređeno pravo podnosiocu ustavne žalbe na pravično suđenje, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.
2. Poništava se rešenje Drugog osnovnog suda u Beogradu R4i. 100/21 od 14. juna 2021. godine i određuje da isti sud donese novu odluku o prigovoru podnosioca ustavne žalbe radi ubrzavanja izvršnog postupka u predmetu Drugog osnovnog suda u Beogradu Iv. 98134 /12.
3. Usvaja se ustavna žalba „E.“ a.d. Beograd i utvrđuje da je rešenjem Drugog osnovnog suda u Beogradu R4i. 124/21 od 16. jula 2021. godine povređeno pravo podnosiocu ustavne žalbe na pravično suđenje, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.
4. Poništava se rešenje Drugog osnovnog suda u Beogradu R4i. 124/21 od 16. jula 2021. godine i određuje da isti sud donese novu odluku o prigovoru podnosioca ustavne žalbe radi ubrzavanja izvršnog postupka u predmetu Drugog osnovnog suda u Beogradu Iv.138771/11.
5. Usvaja se ustavna žalba „E.“ a.d. Beograd i utvrđuje da je rešenjem Drugog osnovnog suda u Beogradu R4i. 130/21 od 20. jula 2021. godine povređeno pravo podnosiocu ustavne žalbe na pravično suđenje, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.
6. Poništava se rešenje Drugog osnovnog suda u Beogradu R4i. 130/21 od 20. jula 2021. godine i određuje da isti sud donese novu odluku o prigovoru podnosioca ustavne žalbe radi ubrzavanja izvršnog postupka u predmetu Drugog osnovnog suda u Beogradu Iv. 11397/14.
7. Usvaja se ustavna žalba „E.“ a.d. Beograd i utvrđuje da je rešenjem Drugog osnovnog suda u Beogradu R4i. 115/21 od 23. avgusta 2021. godine povređeno pravo podnosioca ustavne žalbe na pravično suđenje, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.
8. Poništava se rešenje Drugog osnovnog suda u Beogradu R4i. 115/21 od 23. avgusta 2021. godine i određuje da isti sud donese novu odluku o prigovoru podnosioca ustavne žalbe radi ubrzavanja izvršnog postupka u predmetu Drugog osnovnog suda u Beogradu Iv. 56473/12.
9. Odbacuju se zahtevi podnosioca ustavnih žalbi za naknadu troškova postupka pred Ustavnim sudom.
O b r a z l o ž e nj e
1. „E.“ a.d. Beograd podnela je Ustavnom sudu, u periodu od 15. jula pa do 24. septembra 2021. godine, preko punomoćnika S. A. - M, advokata iz Beograda, ustavne žalbe protiv akata navedenih u izreci, zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.
Ustavni sud je, saglasno odredbama člana 43. st. 1. i 3. Poslovnika o radu Ustavnog suda („Službeni glasnik RS“, broj 103/13) sve predmete spojio, radi jedinstvenog postupanja i rešavanja.
Ustavnim žalbama se osporavaju rešenja kojima su odbačeni prigovori podnosioca radi ubrzavanja izvršnih postupaka.
Podnosilac ustavnih žalbi je predložio Ustavnom sudu da usvoji ustavne žalbe, utvrdi povredu označenog ustavnog prava i poništi osporena rešenja. Tražio je naknadu troškova postupka pred Ustavnoim sudom.
2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.
U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama istaknutog zahteva, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnositeljki ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njeno Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.
3. Ustavni sud je, u sprovedenom postupku, uvidom u dokumentaciju priloženu uz ustavne žalbe, utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje u ovoj ustavnosudskoj stvari:
Drugi osnovni sud u Beogradu je osporenim rešenjima odbacio prigovore podnosioca radi ubrzavanja izvršnih postupaka, sa obrazloženjem da su izvršni postuci pred sudom okončani i da su predmeti dostavljeni javnom izvršitelju radi nastavka sprovođenja izvršenja, zbog čega je isključena mogućnost suda da postupa po prigovoru i sprovodi ispitni postupak.
4. Odredbom člana 32. stav 1. Ustava utvrđeno je da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega.
Odredbama Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“, broj 40/15) propisano je: da pravo na suđenje u razumnom roku ima svaka stranka u sudskom postupku, što uključuje i izvršni postupak, svaki učesnik po zakonu kojim se uređuje vanparnični postupak, a oštećeni u krivičnom postupku, privatni tužilac i oštećeni kao tužilac samo ako su istakli imovinsko-pravni zahtev (u daljem tekstu: stranka) (član 2. stav 1.); da su pravna sredstva kojima se štiti pravo na suđenje u razumnom roku prigovor radi ubrzavanja postupka (u daljem tekstu: prigovor), žalba i zahtev za pravično zadovoljenje (član 3. stav 1.); da se prigovor i žalba mogu podneti dok se postupak ne okonča (član 5. stav 1.); da stranka podnosi prigovor sudu koji vodi postupak ili sudu pred kojim se vodi postupak ako smatra da je javni tužilac povredio njeno pravo (član 7. stav 1.); da predsednik suda rešenjem odbacuje ili odbija prigovor bez ispitnog postupka, ili vodi ispitni postupak (član 8. stav 1.).
5. Razmatrajući navode ustavnih žalbi sa stanovišta istaknute povrede prava na pravično suđenje, Ustavni sud podseća da u postupku po ustavnoj žalbi nije nadležan da ocenjuje pravilnost činjeničnih zaključaka redovnih sudova, jer bi u tom slučaju, postupajući kao instancioni sud, izašao iz granica svojih ovlašćenja. Jedini izuzetak od navedenog pravila postoji u situaciji kada su zaključci redovnih sudova očigledno proizvoljni i arbitrerni u toj meri da za posledicu imaju povredu ustavnih prava i sloboda. S tim u vezi, Ustavni sud ukazuje i na stav Evropskog suda za ljudska prava prema kojem greška u primeni prava ili utvrđivanju činjenica učinjena od strane suda, koja je tako primetna da se može okarakterisati kao „očigledna greška“, može narušiti pravičnost postupka (videti presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Bochan protiv Ukrajine, od 5. februara 2015. godine, broj predstavke 22251/08, stav 62.).
Ustavni sud, najpre, konstatuje da se ustavnim žalbama osporavaju akti suda kojima su odbačeni prigovori podnosioca radi ubrzavanja izvršnih postupaka, sa obrazloženjem da su izvršni postupci pred sudom okončani jer su predmeti dostavljeni javnom izvršitelju radi nastavka sprovođenja izvršenja, zbog čega je isključena mogućnost suda da postupa po prigovoru i sprovodi ispitni postupak.
U vezi sa navedenim, Ustavni sud ukazuje da je odredbom člana 75. Zakona o izvršenju i obezbeđenju („Službeni glasnik RS“, broj 31/11, 99/11, 109/13-Odluka US, 55/14, 139/14 i 106/15), koji se primenjivao u konkretnom slučaju, bilo propisano da se izvršni postupak okončava obustavom ili zaključenjem. Ustavni sud još jednom ukazuje da se faza sprovođenja izvršenja pred javnim izvršiteljem smatra sastavnim delom izvršnog postupka i da trajanje postupka pred javnim izvršiteljem može biti obuhvaćeno pravnim sredstvima iz Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku (videti o tome Odluku Ustavnog suda Už-7451/2016 od 25. oktobra 2018 godine, dostupna na internet stranici Ustavnog suda: www.ustavni.sud.rs).
Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je ocenio da je pravno stanovište koje je zauzeto u osporenim rešenjima da je prigovor radi ubrzavanja postupka nedopušten, jer Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku štiti pravo na suđenje u razumnom roku u postupku pred sudom, ustavnopravno neprihvatljivo.
Polazeći od izloženog, saglasno odredbi člana 89. stav. 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07, 99/11, 18/13-Odluka US, 40/15-dr. zakon, 103/15, 10/23 i 92/23), Ustavni sud je ustavne žalbe usvojio, te je utvrdio da je osporenim rešenjima podnosiocu ustavnih žalbi povređeno pravo na pravično suđenje, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava, odlučujući kao u tač. 1, 3, 5. i 7. izreke.
Ustavni sud je ocenio da se štetne posledice utvrđene povrede navedenog ustavnog prava, u konkretnom slučaju, mogu otkloniti poništajem osporenih rešenja i određenjem da isti sud donese nove odluke o prigovoru podnosioca ustavnih žalbi radi ubrzavanja izvršnih postupaka iz tač. 2, 4, 6. i 8. izreke, saglasno odredbi člana 89. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu, odlučujući kao u tač. 2, 4, 6. i 8. izreke.
6. U pogledu zahteva za naknadu troškova postupka na ime sastava ustavnih žalbi, Ustavni sud podseća da je u svojoj dosadašnjoj praksi više puta razmatrao navedeno pitanje, te da je zauzeo načelan stav da, u smislu člana 6. Zakona o Ustavnom sudu, nema osnova za naknadu troškova postupka pred Ustavnim sudom. Kako u konkretnom slučaju ne postoje bilo kakve izuzetne i posebne okolnosti koje bi opravdale drugačiju primenu člana 6. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu (videti presudu u predmetu Evropskog suda Dragan Kovačević protiv Hrvatske, broj predstavke 49281/15, od 12. maja 2022. godine, stav 83.), Sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 7) Zakona o Ustavnom sudu, odbacio ovaj zahtev, rešavajući kao u tački 13. izreke.
7. Polazeći od svega iznetog, Ustavni sud je, na osnovu odredaba člana 42b stav 1. tačka 1), člana 45. tačka 9) i člana 47. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu, kao i člana 89. Poslovnika o radu Ustavnog suda, doneo Odluku kao u izreci.
PREDSEDNIK VEĆA
Snežana Marković, s.r.