Ustavne žalbe zbog neadekvatne naknade štete za povredu prava na suđenje u razumnom roku

Kratak pregled

Ustavni sud usvaja ustavne žalbe i utvrđuje povredu prava na pravično suđenje, jer je dosuđena naknada nematerijalne štete od 400 evra zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku u stečajnom postupku neadekvatna. Sud je utvrdio pravo na naknadu od 800 evra.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-10217/2017
24.02.2022.
Beograd

Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda Snežana Marković, predsednik Veća, i sudije Miroslav Nikolić, dr Tijana Šurlan, dr Tamaš Korhec (Korhecz Tamás), dr Milan Škulić, Lidija Đukić, dr Jovan Ćirić i Vesna Ilić Prelić, članovi Veća, u postupku po ustavnim žalbama M. J . iz s. Lipovica kod Leskovca i R. S . iz Leskovca , na osnovu člana 167. stav 4. u vezi sa članom 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 24. februara 2022. godine, doneo je

O D L U K U

1. Usvaja se ustavna žalba M. J . i utvrđuje da je presudom Višeg suda u Leskovcu Gžrr. 688/18 od 24. januara 2 019. godine podnositeljki ustavne žalbe povređeno pravo na pravično suđenje, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.

2. Usvaja se ustavna žalba R. S . i utvrđuje da je presudom Višeg suda u Leskovcu Gžrr. 69/19 od 21. marta 2 019. godine podnositeljki ustavne žalbe povređeno pravo na pravično suđenje, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republ ike Srbije.

3. Utvrđuje se pravo M. J . na naknadu n ematerijalne štete u iznosu od 800 evra, u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate, umanjenom za iznos isplaćen po osnovu presude Višeg suda u Leskovcu Gžrr. 688/18 od 24. januara 2 019. godine, kao i za ostale iznose koji su podnositeljki ustavne žalbe eventualno već isplaćeni po osnovu utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku u stečajnom postupku koji se vodi pred Privrednim sudom u Leskovcu u predmetu St. 38/10. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu.

4. Utvrđuje se pravo R. S . na naknadu nematerijalne štete u iznosu od 800 evra , u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate, umanjenom za iznos isplaćen po osnovu presude Višeg suda u Leskovcu Gžrr. 69/19 od 21. marta 2019. godine, kao i za ostale iznose koji su podnositeljki ustavne žalbe eventualno već isplaćeni po osnovu utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku u stečajnom postupku koji se vodi pred Privrednim sudom u Leskovcu u predmetu St. 38/10. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu.

5. Odbacuje se ustavna žalba M. J . izjavljena zbog povrede prava na imovinu, iz člana 58. Ustava, u stečajnom postupku koji se vodi pred Privrednim sudom u Leskovcu u predmetu St. 38/10.

6. Odbacuje se ustavna žalba R. S . izjavljena zbog povrede prava na imovinu, iz člana 58. Ustava, u stečajnom postupku koji se vodi pred Privrednim sudom u Leskovcu u predmetu St. 38/10.

O b r a z l o ž e nj e

1. M. J . iz s. Lipovica kod Leskovca i R. S . iz Leskovca podnele su Ustavnom sudu, 10. novembra 2017. godine i 12. maja 2018. godine , preko punomoćnika J. M, advok ata iz Leskovca, ustavne žalbe zbog povrede prava na imovinu iz člana 58. Ustava Republike Srbije, u stečajnom postupku koji se vodi pred Privrednim sudom u Leskovcu u predmetu St. 38/10.

Iste podnositeljke su, p reko istog punomoćnika, podnele 27. februara i 12. aprila 2019. godine, ustavne žalbe protiv presuda Višeg suda u Leskovcu navedenih u tač. 1 . i 2 . izreke ove Odluke, zbog povrede prava na pravično suđenje, zajemčenog odredbama člana 32. stav 1. Ustava .

Ustavni sud je, u skladu sa odredbama člana 43. st. 1. i 3. Poslovnika o radu Ustavnog suda („Službeni glasnik RS“, broj 103/13), spojio predmetne ustavne žalbe radi jedinstvenog postupanja.

Ustavnim žalb ama osporene su pravnosnažn e presud e donete u parničn im postup cima vođen im po tužbama podnosilaca ustavnih žalbi za isplatu novčanog obeštećenja za neimovinsku štetu zbog utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku. Osporen im presud ama pravnosnažno je obavezana tužena Republika Srbija da podnositeljkama na ime naknade nematerijalne štete zbog utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku u predmetnom stečajnom postupku isplati iznos od po 400 evra, u dinarskoj protivvrednosti prema srednjem kursu Narodne banke Srbije, sa zakonskom zateznom kamatom.

Podnositeljke su osporile visinu iznosa dosuđene naknade, smatrajući da je naknada prenisko određena i da ne može predstavljati pravično zadovoljenje zbog utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku. U vezi sa tim, nave li su da je u odlukama Evropskog suda za ljudska prava, u istim pravnim stvarima, dosuđivan veći iznos naknade nemater ijalne štete. Pored toga, istakli su i povredu prava na imovinu u predmetnom stečajnom postupku, zbog propusta suda da namiri potraživanja utvrđena u stečajnom postupku protiv dužnika koji ima pretežan društveni kapital.

Predložile su da Ustavni sud usvoji ustavne žalbe, poništi presude donete u predmetnim postupcima i da utvrdi pravo podnosilaca ustavnih žalbi zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku u iznosu od po 3.000,00 evra, kao i da utvrdi da im je u predmetnom stečajnom postupku povređeno pravo na imovinu. Zbog povrede prava na imovinu i stakle su zahtev za naknadu materijalne štete u visini potraživanja koja su im priznata u stečajnom postupku. Takođe, postavile su zahtev za naknadu troškova na ime sastava ustavnih žalbi.

2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.

U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama istaknutog zahteva, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.

3. Ustavni sud je, u sprovedenom postupku, izvršio uvid u dostavljenu dokumentaciju i utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje:

Rešenjima Privrednog suda u Leskovcu usvojeni su prigovor i predlagača, ovde podnositeljki ustavnih žalbi, te je utvrđeno da je predlagačima povređeno pravo na suđenje u razumnom roku u stečajnom postupku koji se vodi pred tim sudom nad stečajnim dužnikom D P „ Z.“ Leskovac, u predmetu St. 38/10, a u kome su predlagač i prijavi li svoja potraživanja iz radnog odnosa prema stečajnom dužniku, koja su im u tom postupku priznata.

Osporenim presudama Višeg suda u Leskovcu navedenim u tač. 1. i 2 . izreke ove Odluke, potvrđene su presude Osnovnog suda u Leskovcu , kojima su delimično usvojen i tužbeni zahtev i i obavezana je tužena Republika Srbija – Privredni sud u Leskovcu da tužiljama, ovde podnositeljkama ustavnih žalbi , na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku u predmetnom stečajnom postupku isplati novčani iznos od po 400 evra, u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate, sa opredeljenom zakonskom zateznom kamatom, dok je višak tužben ih zahteva o d dosuđenih iznosa od po 400 evra do traženih iznosa od 10 00, odnosno 1500 evra odbijen kao neosnovan.

4. Odlučujući o ustavnim žalbama izjavljenim protiv presuda Višeg suda u Leskovcu navedenim u tač. 1. i 2 . izreke ove Odluke , zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava, Ustavni sud konstatuje da se navodi podnositeljki o učinjenoj povredi označenog ustavnog prava zasnivaju na tome da je visina novčanog obeštećenja koja im je dosuđena zbog utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku nedovoljna i nepravična, odnosno da nije adekvatna.

U vezi osnovanosti ovih navoda i tvrdnji podnositeljki, a koji se odnose na osporene presude, Ustavni sud upućuje na svoje stavove i ocene koji su detaljno izneti u Odluci Už-7309/2018 od 17. decembra 2020. godine, a koji se primenjuju u konkretnom slučaju.

Ustavni sud nalazi da su u konkretnom slučaju od značaja i stavovi Evropskog suda za ljudska prava (u daljem tekstu: Evropski sud) izraženi u odluci u predmetu Stanković protiv Srbije (predstavka broj 41285/19, odluka od 19. decembra 2019. godine).

Naime, Evropski sud se u odluci u predmetu Stanković protiv Srbije prvi put izjašnjavao o tome da li je visina naknade neimovinske štete koja je, na osnovu Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, dosuđena od strane „redovnih“ sudova, zbog neizvršenja/kašnjenja u izvršenju sudskih odluka u kojima je dužnik preduzeće sa isključivim ili većinskim državnim ili društvenim kapitalom, dovoljna i adekvatna. Razmatrajući prigovor gubitka statusa „žrtve“, Evropski sud je primetio da je iznos naknade nematerijalne štete od 800 evra koji su domaći sudovi dosudili podnositeljki predstavke, niži od iznosa koje Evropski sud dosuđuje u sličnim predmetima, ali je naglasio da se pitanje adekvatnosti dosuđenog iznosa naknade mora ceniti u svetlu svih okolnosti slučaja, što uključuje ne samo trajanje konkretnog postupka, već i vrednost naknade koja se ocenjuje u kontekstu životnog standarda u određenoj državi, kao i činjenicu da će u okviru nacionalnog sistema ova naknada u principu biti dosuđena i isplaćena brže i ranije nego da o tome odlučuje Evropski sud (stav 23.). Zaključujući da se dosuđeni iznos naknade nematerijalne štete od 800 evra može smatrati dovoljnim i adekvatnim za pretrpljenu povredu prava na suđenje u razumnom roku, te da je, posledično, podnositeljka predstavke izgubila status „žrtve“ u smislu člana 34. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Evropski sud je odbacio predstavku.

Ustavni sud nalazi da se, u situaciji kada se ustavnom žalbom, zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava, osporava presuda kojom je podnosiocu pravnosnažno dosuđeno novčano obeštećenje za nematerijalnu štetu koja je izazvana povredom prava na suđenje u razumnom roku, a koja je utvrđena zbog nemogućnosti da u primerenom roku naplati svoje pravnosnažno dosuđeno potraživanje iz radnog odnosa od poslodavca – dužnika koji je preduzeće sa isključivim ili većinskim društvenim ili državnim kapitalom, istaknuta povreda zajemčenog prava mora ispitivati primenom stavova Evropskog suda izraženih u odluci Stanković protiv Srbije. U tom smislu, u ovom ustavnosudskom predmetu ocena dosuđene visine naknade neimovinske štete nema karakter instancionog postupanja Ustavnog suda, već predstavlja mehanizam kojim se obezbeđuje da se zajemčena prava tumače u skladu sa praksom Evropskog suda kao međunarodne institucije koja nadzire njihovo sprovođenje. Ustavni sud ističe da je u cilju usklađivanja svoje prakse sa jedinstvenim pristupom Evropskog suda u rešavanju ovog spornog pitanja, na sednici održanoj 4. juna 2020. godine, doneo Odluku Už-277/2017 (objavljena na internet stranici Ustavnog suda www.ustavni.sud.rs i u „Službenom glasniku Republike Srbije“, broj 104/20), kojom je usvojio ustavne žalbe M. K, D. M. i S. J. i utvrdio da je podnosiocima osporenim rešenjima, kojima im je, primenom odredaba Zakona o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova, dosuđena naknada na ime nematerijalne štete, povređeno pravo na suđenje u razumnom roku, jer dosuđena visina ne predstavlja dovoljnu i adekvatnu naknadu za pretrpljenu povredu prava na suđenje u razumnom roku, te se ne može smatrati da su njenim dosuđivanjem podnosioci izgubili status „žrtve“. Istom odlukom podnosiocima je utvrđeno pravo na naknadu nematerijalne štete u iznosu od po 800 evra, u dinarskoj protivvrednosti, umanjenom za iznose koji su im već isplaćeni po istom osnovu.

Primenjujući prethodno izloženo na konkretan slučaj, a s obzirom na to da su podnositeljkama ustavnih žalbi povrede prava na suđenje u razumnom roku utvrđene zbog nemogućno sti da u primerenom roku naplate svoj a potraživanja iz radnog odnosa utvrđena u stečajnom postupku od poslodavca - dužnika koji je privredno društvo sa društvenim kapitalom, Ustavni sud je utvrdio da su podnositeljkama osporen im presud ama Višeg suda u Leskovcu, kojima im je na ime novčanog obeštećenja za neimovinsku štetu pričinjenu povredom prava na suđenje u razumnom roku u predmetu Privrednog suda u Leskovcu St. 38/10, pravnosnažno dosuđen i iznos i od po 400 evra, povređeno pravo na pravično suđenje, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava. Stoga je Ustavni sud, saglasno odredbi člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07, 99/11, 18/13 – Odluka US, 40/15 – dr. zakon i 103/15), usvojio ustavne žalbe u odnosu na istaknutu povredu prava iz člana 32. stav 1. Ustava, odlučujući kao u tač 1. i 2. izreke.

5. Razmatrajući način otklanjanja štetnih posledica utvrđene povrede prava, Ustavni sud se takođe poziva na obrazloženje Odluke Už-7309/2018 od 17. decembra 2020. godine.

Ustavni sud je ocenio da je utvrđivanje prava podnosioca ustavne žalbe na naknadu nematerijalne štete u visini koju Evropski sud smatra dovoljnom i adekvatnom novčanom satisfakcijom zbog nemogućnosti naplate potraživanja u razumnom roku najdelotvorniji način otklanjanja štetnih posledica utvrđene povrede prava.

Ustavni sud je, saglasno članu 89. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu, u tač. 3. i 4. izreke, u tvrdio pravo podnositeljki ustavnih žalbi na na knadu nematerijalne štete svakoj u iznosu od po 800 evra, u dinarskoj protivvrednosti obračunatoj po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate, umanjenom za iznos e isplaćen e po osnovu osporenih presuda Višeg suda u Leskovcu, kao i za s ve ostale iznose koji su podnositeljkama ustavnih žalbi eventualno već isplaćeni po osnovu utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku u stečajnom postupku pred Privrednim sudom u Leskovcu u predmetu St. 38/10. Naknada nematerijalne štete se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu.

6. Ispitujući postojanje pretpostavki za postupanje po ustavnim žalbama u delu u kom je istaknuta povreda prava na imovinu, iz člana 58. Ustava, u stečajnom postupku koji se vodi pred Privrednim sudom u Leskovcu u predmetu St. 38/10, Ustavni sud je imao u vidu da je rešenjima Privrednog suda u Leskovcu podnositeljkama ustavnih žalbi, kao predlagačima, utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku u predmetnom stečajnom postupku, po prigovorima koje su radi ubrz avanja stečajnog postupka podnele u skladu sa Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“, broj 40/15). U vezi sa tim, Ustavni sud, dalje, konstatuje da je odredbom člana 31. navedenog zakona predviđeno da stranka može da podnese tužbu protiv Republike Srbije za naknadu imovinske štete izazvane povredom prava na suđenje u razumnom roku, u roku od jedne godine od dana kada je stekla pravo na pravično zadovoljenje, čime se suštinski ostvaruje i zaštita Ustavom zajemčenog prava na imovinu.

Polazeći od navedenog, a imajući u vidu da podnositeljke ustavnih žalbi pre obraćanja Ustavnom sudu nisu iskoristi le sva z akonom propisana pravna sredstva za zaštitu svojih prava u redovnom postupku, to je Ustavni sud utvrdio da nisu ispunjene Ustavom i zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka, te je odbacio ustavne žalbe u ovom delu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 7) Zakona o Ustavnom sudu, rešavajući kao u tač. 5. i 6. izreke.

7. U pogledu zahteva podnositeljki za naknadu troškova na ime sastava ustavnih žalbi , Ustavni sud podseća da je u svojoj dosadašnjoj praksi više puta razmatrao navedeno pitanje, te da je zauzeo stav da u smislu člana 6. Zakona o Ustavnom sudu nema osnova za naknadu troškova postupka pred Ustavnim sudom.

8. Na osnovu odredaba člana 42b stav 1. tačka 1), člana 45. tačka 9) i člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, kao i člana 89. Poslovnika o radu Ustavnog suda, Ustavni sud je doneo Odluku kao u izreci.

PREDSEDNIK VEĆA

Snežana Marković, s.r.

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.