Utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku u krivičnom postupku zbog neefikasnosti suda
Kratak pregled
Ustavni sud usvaja ustavnu žalbu i utvrđuje povredu prava na suđenje u razumnom roku u krivičnom postupku koji traje skoro četiri godine bez prvostepene odluke. Sudu je naloženo da hitno okonča postupak, a podnosiocu je priznato pravo na naknadu štete.
Tekst originalne odluke
Republika SrbijaUSTAVNI SUD
Už-1026/2011
30.06.2011.
Beograd
Ustavni sud, u sastavu: predsednik dr Dragiša Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Stefana Bogdanovića iz Čačka, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 30. juna 2011. godine, doneo je
O D L U K U
1. Usvaja se ustavna žalba Stefana Bogdanovića i utvrđuje da je u krivičnom postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Požegi u predmetu K. 235/10 povređeno pravo podnosioca ustavne žalbe na suđenje u razumnom roku zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.
2. Utvrđuje se pravo podnosioca ustavne žalbe na naknadu nematerijalne štete, koje može ostvariti na način predviđen odredbama člana 90. Zakona o Ustavnom sudu.
3. Nalaže se Osnovnom sudu u Požegi da preduzme sve neophodne mere kako bi se postupak iz tačke 1. okončao u najkraćem roku.
O b r a z l o ž e nj e
1. Stefan Bogdanović iz Čačka podneo je Ustavnom sudu 5. marta 2011. godine, preko punomoćnika Ivana V. Ćalovića, advokata iz Čačka, ustavnu žalbu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije, u postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Požegi u predmetu K. 235/10.
Podnosilac ustavne žalbe navodi da se protiv njega vodi krivični postupak pred Osnovnim sudom u Požegi u predmetu K. 235/10 zbog krivičnog dela zločinačko udruživanje iz člana 346. stav 2. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakonika, kao i da se postupak vodi i protiv okrivljenih F.P, A.P. i Ž.C. Dalje navodi da je 14. maja 2007. godine istražni sudija Opštinskog suda u Požegi doneo rešenje o proširenju istrage protiv njega i protiv Ž.Č. i da je Opštinsko javno tužilaštvo u Požegi, svojim aktom Kt. 211/07 od 24. novembra 2008. godine, podiglo optužnicu. Smatra da mu je povređeno pravo na suđenje u razumnom roku, jer do dana podnošenja ustavne žalbe nije doneta prvostepena odluka. Predložio je da Ustavni sud ustavnu žalbu usvoji, te da mu uz povredu navedenog prava, utvrdi i pravo na naknadu nematerijalne i materijalne štete.
2. Saglasno članu 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama zahteva istaknutog u njoj, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.
3. Ustavni sud je u sprovedenom postupku izvršio uvid u odgovor Osnovnog suda u Požegi Su. VIII 43-7/11 od 21. aprila 2011. godine, te je utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje:
Protiv podnosioca ustavne žalbe u toku je krivični postupak pred Osnovnim sudom u Požegi u predmetu K. 235/10, zbog krivičnog dela zločinačko udruživanje iz člana 346. stav 2. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Republike Srbije. Krivični postupak se vodi i protiv još tri lica, zbog krivičnih dela izazivanje opšte opasnosti, zločinačko udruživanje i ugrožavanje javnog saobraćaja.
Krivični postupak je iniciran zahtevom za sprovođenje istrage Opštinskog javnog tužilaštva u Požegi. Tokom trajanja istražnog postupka, Opštinsko javno tužilaštvo u Požegi je podnelo i zahtev za proširenje istrage protiv podnosioca ustavne žalbe i još jednog lica, i rešenjem istražnog sudije Opštinskog suda u Požegi od 14. maja 2007. godine je protiv njih istraga proširena.
Nakon sprovedene istrage, Opštinsko javno tužilaštvo u Požegi je 24. novembra 2008. godine protiv podnosioca ustavne žalbe i tri druga lica podiglo optužnicu svojim aktom Kt. 211/07, koja je primljena u Opštinskom sudu u Požegi 3. decembra 2008. godine.
Rešenjima krivičnog vanpretresnog veća Opštinskog suda u Požegi Kv. 46/08 od 16. decembra 2008. godine i Kv. 50/08 od 24. decembra 2008. godine odbijeni su kao neosnovani prigovori protiv optužnice izjavljeni od strane branioca okrivljenog Stefana Bogdanovića, ovde podnosioca ustavne žalbe i branioca okrivljene A.P.
Prvo ročište za glavni pretres zakazano je za 29. jun 2009. godine i nije održano, jer nisu pristupili okrivljeni A.P. i Ž.Č.
Drugo ročište za glavni pretres zakazano je za 8. septembar 2009. godine i održano je.
Treće ročište za glavni pretres zakazano je za 22. oktobar 2009. godine i nije održano, jer nisu pristupili okrivljeni Ž.Č. i oštećeni Z.S. i A.P, svi uredno pozvani. Određeno je da će naredno ročište za glavni pretres biti zakazano naknadno.
Nakon uspostavljanja nove mreže sudova u Republici Srbiji, od 1. januara 2010. godine krivični postupak se vodi pred Osnovnim sudom u Požegi, a predmet je tek u avgustu mesecu 2010. godine dodeljen u rad drugom sudiji.
Ročište za glavni pretres bilo je zakazano za 17. februar 2011. godine i nije održano, jer nisu pristupili okrivljeni F.P. i Ž.Č, nakon čega glavni pretres nije zakazivan.
Tokom celokupnog trajanja osporenog krivičnog postupka nije doneta nijedna presuda kojom bi se odlučilo o optužbama protiv podnosioca ustavne žalbe, a glavni pretres, zbog promene postupajućeg sudije, tek treba iznova da otpočne.
4. Odredbama člana 32. stav 1. Ustava utvrđeno je da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega.
5. Polazeći od prakse Ustavnog suda, kao i prakse i kriterijuma međunarodnih institucija za zaštitu ljudskih prava, Sud je ustavnopravnom ocenom do sada sprovedenog krivičnog postupka u ovoj pravnoj stvari utvrdio da je povređeno pravo podnosioca ustavne žalbe na suđenje u razumnom roku.
Razumnost dužine trajanja postupka mora se procenjivati u svakom konkretnom slučaju, prvenstveno imajući u vidu sledeće kriterijume: složenost predmeta, ponašanje podnosioca ustavne žalbe i postupanje nadležnih organa vlasti, kao i koja je važnost predmeta raspravljanja za podnosioca ustavne žalbe.
Ceneći navedene kriterijume za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku u konkretnom slučaju, Ustavni sud je utvrdio da osporeni krivični postupak traje skoro četiri godine, računajući od 14. maja 2007. godine (kada je protiv podnosioca ustavne žalbe doneto rešenje o proširenju istrage) do 26. aprila 2011. godine (kada je podneta ustavna žalba). Krivični postupak se neprekidno vodio pred prvostepenim sudom za koje vreme ne samo da nije doneta niti jedna prvostepena presuda kojom bi se o optužbama protiv podnosioca ustavne žalbe odlučilo, već i da glavni pretres zapravo nije ni započeo.
Podnosilac ustavne žalbe ima nesporni interes da se u krivičnom postupku što pre odluči o krivičnom delu koje mu je optužbom stavljeno na teret, što za njega kao mladog čoveka nesumnjivo ima posebnu važnost.
Podnosilac ustavne žalbe svojim radnjama nije doprineo dužem trajanju sudskog postupka.
Iako se u ovom krivičnom predmetu odlučuje o optužbama protiv četiri lica zbog više krivičnih dela o kojima sud treba da se izjasni, Ustavni sud nalazi da se postupanje nadležnog prvostepenog suda ne može smatrati efikasnim i delotvornim. Dužnost suda je da postupak sprovede bez odugovlačenja, da pravovremeno i efikasno reaguje i da blagovremeno preduzme sve zakonske mere u cilju stvaranja pretpostavki za održavanje glavnog pretresa, razjašnjenja činjeničnog stanja i donošenja odluke. Ustavni sud naglašava da je u svakoj pravnoj državi od izuzetne važnosti donošenje odluka bez odlaganja, kako se ne bi ugrozila delotvornost sudske zaštite Ustavom garantovanih prava i sloboda i kako bi se steklo i održalo poverenje građana u sudove.
Po oceni Ustavnog suda, odugovlačenje postupka u ovom slučaju isključivo je prouzrokovano propuštanjem prvostepenog suda da pravovremeno i efikasno postupa. Činjenica da je od stupanja optužnice na pravnu snagu krajem decembra 2008. godine do podnošenja ustavne žalbe 26. aprila 2011. godine, dakle za dve godine i skoro pet meseci, zakazano samo četiri ročišta za glavni pretres, od kojih je samo jedno održano, nesumnjivo ukazuje na neefikasnost postupanja nadležnog suda. Pored navedenog, uočljiv je i period potpune neaktivnosti Osnovnog suda u Požegi u trajanju od jedne godine i četiri meseca, jer u periodu od 22. oktobra 2009. godine do 17. februara 2011. godine nije zakazano niti jedno ročište za glavni pretres. Po oceni Ustavnog suda, ne postoji nijedan razlog koji bi mogao da opravda ovoliko prekoračenje razumnog roka za zakazivanje ročišta za glavni pretres, a potom i donošenje sudske odluke.
Sledom navedenog, Ustavni sud je utvrdio da je podnosiocu ustavne žalbe u postupku pred Osnovnim sudom u Požegi u predmetu K. 235/10 povređeno pravo na suđenje u razumnom roku zajemčeno članom 32. stav 1. Ustava, pa je saglasno članu 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", broj 109/07), ustavnu žalbu u tački 1. izreke usvojio.
6. Na osnovu člana 89. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je u tački 2. izreke odlučio da se pravično zadovoljenje podnosioca ustavne žalbe zbog konstatovane povrede prava, u ovom slučaju, ostvari utvrđivanjem prava na naknadu nematerijalne štete, na način predviđen odredbama člana 90. Zakona, a u tački 3. izreke je naložio Osnovnom sudu u Požegi da preduzme sve neophodne mere kako bi se postupak iz tačke 1. izreke okončao u najkraćem mogućem roku.
7. Polazeći od iznetog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 45. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, doneo Odluku kao u izreci.
PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA
dr Dragiša Slijepčević