Sudska zaštita neplaćenih zarada u postupku stečaja

Kratak pregled

Ustavni sud je usvojio žalbe D. M, Ž. S. i M. S. zbog povrede prava na imovinu u stečaju niškog preduzeća „V.“ AD. Podnosiocima je priznato pravo na puno namirenje potraživanja i novčanu naknadu za nematerijalnu štetu.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-10303/2024
12.06.2025.
Beograd

Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda Snežana Marković, predsednik Veća i sudije Miroslav Nikolić, dr Tijana Šurlan, Tatjana Đurkić, Gordana Ajnšpiler Popović, dr Vladan Petrov, dr Dragana Kolarić i dr Tamaš Korhec (Korhecz Tamás), članovi Veća, u postupku po ustavnim žalbama D. M. iz sela Belotinac kod Niša, Ž. S. i M. S, obojice iz Niša, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi sa članom 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 12. juna 2025. godine, doneo je

 

O D L U K U

 

1. Usvajaju se ustavne žalbe D. M, Ž. S. i M. S. i utvrđuje da je podnosiocima ustavnih žalbi povređeno pravo na imovinu, zajemčeno odredbom člana 58. stav 1. Ustava Republike Srbije, u stečajnom postupku koji se vodi pred Privrednim sudom u Nišu u predmetu St. 31/13, dok se u preostalom delu ustavne žalbe odbacuju.

2. Utvrđuje se pravo D. M, Ž. S. i M. S. na naknadu materijalne štete, svakom u visini iznosa potraživanja utvrđenih u stečajnom postupku koji se vodi pred Privrednim sudom u Nišu u predmetu St. 31/13, umanjenih za iznose koji su po tom osnovu eventualno već isplaćeni ili na drugi način namireni. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava - razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu.

3. Usvaja se ustavna žalba D. M. i utvrđuje se pravo podnosioca ustavne žalbe na naknadu nematerijalne štete u iznosu od 800 evra, u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate, umanjenom za iznose koji su mu eventualno već isplaćeni po osnovu nematerijalne štete zbog utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku u stečajnom postupku koji se vodi pred Privrednim sudom u Nišu u predmetu St. 31/13. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu.

4. Usvajaju se ustavne žalbe Ž. S. i M. S. i utvrđuje se pravo podnosilaca ustavnih žalbi na naknadu nematerijalne štete u ukupnom iznosu od 800 evra, u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate, umanjenom za iznose koji su im eventualno već isplaćeni po osnovu nematerijalne štete zbog utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku u stečajnom postupku koji se vodi pred Privrednim sudom u Nišu u predmetu St. 31/13. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu.

5. Odbacuju se zahtevi podnosilaca ustavnih žalbi za naknadu troškova postupka pred Ustavnim sudom.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. D. M. iz sela Belotinac kod Niša, Ž. S. i M. S, obojica iz Niša su 25. i 30. jula 2024. godine, preko punomoćnika P. S, advokata iz Niša, Ustavnom sudu izjavili ustavne žalbe zbog povrede prava na pravično suđenje, prava na suđenje u razumnom roku, prava na jednaku zaštitu prava i prava na imovinu iz čl. 32, 36. i 58. Ustava Republike Srbije, te člana 1. Protokola 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Protokol) u stečajnom postupku koji se vodi pred Privrednim sudom u Nišu u predmetu St. 31/13. Kako se odredbom člana 1. Protokola garantuju prava koja se jemče i odredbom člana 58. stav 1. Ustava, Ustavni sud eventualnu povredu ovog prava ceni u odnosu na odgovarajuću odredbu Ustava.

Navedeni podnosioci ustavnih žalbi su tražili da im se utvrdi pravo na naknadu materijalne štete u visini iznosa potraživanja utvrđenih u stečajnom postupku koji se vodi pred Privrednim sudom u Nišu u predmetu St. 31/13, kao i nematerijane štete u iznosu od po 1.000 evra u dinarskoj protivvrednosti, zbog utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku u navedenom stečajnom postupku.

Svi podnosioci su zahtevali da im se dosudi naknada troškova postupka pred Ustavnim sudom.

Ustavni sud je, saglasno odredbama člana 43. st. 1. i 3. Poslovnika o radu Ustavnog suda („Službeni glasnik RS“, broj 103/13), navedene ustavne žalbe spojio radi jedinstvenog postupanja.

2. Saglasno članu 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.

U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama zahteva istaknutog u njoj, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.

3. Ustavni sud je, u sprovedenom postupku, uvidom u ustavne žalbe, utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje:

Rešenjem Privrednog suda u Nišu St. 31/13 od 10. oktobra 2013. godine otvoren je stečajni postupak nad stečajnim dužnikom „V.“ AD, Niš (u daljem tekstu: stečajni dužnik), a za stečajnog upravnika je imenovana Agencija za privatizaciju.

Stečajni dužnik je preduzeće sa većinskim državnim, odnosno društvenim kapitalom, a stečajni postupak je i dalje u toku.

D. M. je u predmetnom stečajnom postupku priznato prijavljeno potraživanje iz radnog odnosa.

Ž. S. i M. S. je, kao pravnim sledbenicama iza pok. S. S, biv. iz sela Mramor kod Niša, u predmetnom stečajnom postupku priznato po 1/2 prijavljenog potraživanja iz radnog odnosa njihovog pravnog prethodnika.

Rešenjima Privrednog suda u Nišu usvojeni su prigovori ovde podnosilaca ustavnih žalbi i utvrđeno je da im je povređeno pravo na suđenje u razumnom roku u stečajnom postupku koji se vodi nad stečajnim dužnikom.

4. Odredbama člana 18. st. 2. i 3. Ustava je utvrđeno da se Ustavom jemče, i kao takva, neposredno primenjuju ljudska i manjinska prava zajemčena opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, potvrđenim međunarodnim ugovorima i zakonima i da se odredbe o ljudskim i manjinskim pravima tumače u korist unapređenja vrednosti demokratskog društva, saglasno važećim međunarodnim standardima ljudskih i manjinskih prava, kao i praksi međunarodnih institucija koje nadziru njihovo sprovođenje. Odredbom člana 32. stav 1. Ustava utvrđeno je da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega. Odredbom člana 58. stav 1. Ustava jemči se mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona.

Odredbom člana 2. Zakona o izmeni i dopuni Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 92/23) propisano je da se u članu 82. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS”, br. 109/07, 99/11, 18/13, 40/15, 103/15 i 10/23) dodaje stav 2. koji glasi: „Izuzetno od stava 1. ovog člana ustavna žalba može se izjaviti i ako nisu iscrpljena pravna sredstva, ako je podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku u stečajnim i izvršnim postupcima koji se vode radi namirenja priznatih ili utvrđenih potraživanja u kojima je stečajni, odnosno izvršni dužnik preduzeće sa većinskim društvenim ili državnim kapitalom.”

5. Razmatrajući tvrdnje podnosilaca ustavnih žalbi da im je u osporenom stečajnom postupku povređeno pravo na imovinu iz člana 58. stav 1. Ustava, Ustavni sud je pošao od svog stava da je u predmetima koji se tiču neizvršenja pravnosnažnih sudskih odluka donetih prema preduzećima sa većinskim državnim ili društvenim kapitalom, utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku preduslov za utvrđivanje povrede prava na imovinu i usvajanje zahteva za naknadu materijalne štete u visini nenaplaćenog, odnosno nenamirenog potraživanja.

Polazeći od navedenog, a imajući u vidu da je prethodno podnosiocima ustavnih žalbi rešenjima nadležnog privrednog suda utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku u osporenom stečajnom postupku, Ustavni sud je ocenio da propust Privrednog suda u Nišu da obezbedi namirenje potraživanja podnosilaca ili pravnih prethodnika podnosilaca koja potiču iz radnog odnosa, prema stečajnom dužniku sa pretežnim državnim, odnosno društvenim kapitalom, predstavlja povredu njihovih prava na imovinu iz člana 58. stav 1. Ustava.

Stoga je Ustavni sud, saglasno odredbi člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07, 99/11, 18/13 - Odluka US, 40/15 – dr. zakon, 103/15, 10/23 i 92/23), usvojio ustavne žalbe i utvrdio da je podnosiocima u stečajnom postupku koji se vodi pred Privrednim sudom u Nišu u predmetu St. 31/13 povređeno pravo na imovinu iz člana 58. stav 1. Ustava, odlučujući kao u prvom delu tačke 1. izreke.

6. Odlučujući o načinu otklanjanja štetnih posledica utvrđene povrede prava na imovinu, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 89. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu, u tački 2. izreke, utvrdio pravo podnosilaca ustavnih žalbi na naknadu materijalne štete svakom u visini iznosa potraživanja utvrđenih u stečajnom postupku koji se vodi pred Privrednim sudom u Nišu u predmetu St. 31/13, umanjenog za iznose koji su po tom osnovu eventualno već isplaćeni ili na drugi način namireni. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu.

S tim u vezi, Ustavni sud konstatuje da je Evropski sud u presudi Stevanović i drugi protiv Srbije (broj predstavke 43815/17 i 15 drugih, od 27. avgusta 2019. godine, stav 17.) prihvatio stanovište prema kome prilikom dosuđivanja materijalne štete zbog propusta da potraživanje podnosilaca bude namireno, podnosioci nemaju pravo na zakonsku zateznu kamatu za period nakon pokretanja stečajnog postupka.

7. Odlučujući o načinu otklanjanja štetnih posledica utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 89. st. 1. i 3. Zakona o Ustavnom sudu, u tački 3. izreke usvojio ustavne žalbe D. M. i utvrdio mu pravo na naknadu nematerijalne štete u iznosu od 800 evra, u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate, umanjenom za eventualno već isplaćene iznose po osnovu utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku u stečajnom postupku koji se vodi pred Privrednim sudom u Nišu u predmetu St. 31/13. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu.

8. Odlučujući o načinu otklanjanja štetnih posledica utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 89. st. 1. i 3. Zakona o Ustavnom sudu, u tački 4. izreke usvojio ustavne žalbe Ž. S. i M. S. i utvrdio im pravo na naknadu nematerijalne štete u ukupnom iznosu od 800 evra, u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate, umanjenom za eventualno već isplaćene iznose po osnovu utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku u stečajnom postupku koji se vodi pred Privrednim sudom u Nišu u predmetu St. 31/13. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca od dana dostavljanja ove odluke Ministarstvu.

9. Prilikom odlučivanja o visini iznosa naknade nematerijalne štete, Ustavni sud je imao u vidu stavove Evropskog suda koji su izraženi u odlukama u predmetu Stanković protiv Srbije (predstavka broj 41285/19, odluka od 19. decembra 2019. godine), Mehmedović i drugi protiv Srbije (predstavka broj 23202/20 i 14 drugih, presuda od 29. septembra 2022. godine), Novica Ranđelović protiv Srbije i drugi podnosioci (predstavka broj 42495/18 i druge, odluke od 29. aprila 2021. godine), a koje je i Ustavni sud prihvatio u svojoj praksi (videti npr. Odluku Už-7309/2018 od 17. decembra 2020. godine, Odluku Už- 277/2017 od 4. juna 2020. godine i Rešenje Už-8532/2020 od 30. novembra 2023. godine).

10. Ustavni sud ukazuje da nije posebno razmatrao tvrdnje podnosilaca ustavnih žalbi o povredi prava na pravično suđenje i prava na jednaku zaštitu prava iz člana 32. stav 1. i člana 36. stav 1. Ustava, imajući u vidu da je prethodno utvrdio povrede prava na pravično suđenje i na imiovunz i pravi na naknadu materijalne i nematerijalne štete. Imajući u vidu navedeno, Sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 7) Zakona o Ustavnom sudu, odbacio ustavne žalbe u ovom delu, jer nisu ispunjene Ustavom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka, rešavajući kao u drugom delu tačke 1. izreke.

11. U pogledu zahteva podnosilaca za naknadu troškova postupka na ime sastava ustavnih žalbi od strane advokata, Ustavni sud ukazuje da je u svojoj dosadašnjoj praksi više puta razmatrao navedeno pitanje, te da je zauzeo načelan stav da, u smislu člana 6. Zakona o Ustavnom sudu, nema osnova za naknadu troškova postupka pred Ustavnim sudom, pri čemu u konkretnim slučajevima ne postoje bilo kakve izuzetne i posebne okolnosti koje bi opravdale drugačiju primenu člana 6. stav 2. Zakona (videti presudu u predmetu Evropskog suda Dragan Kovačević protiv Hrvatske, broj predstavke 49281/15, od 12. maja 2022. godine, stav 83.). Stoga je Sud, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 7) Zakona o Ustavnom sudu, odbacio ove zahteve podnosilaca, rešavajući kao u tački 5. izreke.

12. S obzirom na sve napred izloženo, Ustavni sud je, na osnovu odredaba člana 42b stav 1. tačka 1), člana 45. tačka 9), člana 46. tačka 9) i člana 47. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu, kao i člana 89. Poslovnika o radu Ustavnog suda, doneo Odluku kao u izreci.

 

 

PREDSEDNIK VEĆA

Snežana Marković, s.r.

 

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.