Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe zbog nepostojanja ustavnopravnih razloga
Kratak pregled
Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu izjavljenu protiv presuda redovnih sudova u radnom sporu. Podnosilac je u žalbi ponavljao navode iz redovnih pravnih lekova, ne iznoseći ustavnopravno prihvatljive razloge koji bi ukazali na povredu Ustavom zajemčenih prava.
Tekst originalne odluke
Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Dragiša Slijepčević, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Nikole Rađenovića iz Petrovaradina, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 28. maja 2010. godine, doneo je
R E Š E Nj E
Odbacuje se ustavna žalba Nikole Rađenovića izjavljena protiv presude Opštinskog suda u Novom Sadu P. 1277/05 od 20. septembra 2007. godine, presude Okružnog suda u Novom Sadu Gž. 6545/07 od 14. maja 2009. godine i presude Vrhovnog suda Srbije Rev. II 1353/09 od 15. oktobra 2009. godine.
O b r a z l o ž e nj e
1. Nikola Rađenović iz Petrovaradina je 8. januara 2010. godine, preko punomoćnika Miroslava Zdjelara, advokata iz Novog Sada, podneo Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv presuda navedenih u izreci, zbog povrede prava na pravično suđenje i prava na rad iz čl. 32. i 60. Ustava Republike Srbije.
U ustavnoj žalbi se navodi da je podnosiocu uskraćena pravna zaštita, kao i da su osporene presude donete bez raspravljenja i utvrđivanja odlučnih činjenica.
2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07) je po svojoj sadržini istovetna odredbi člana 170. Ustava.
3. U sprovedenom prethodnom postupku, uvidom u ustavnu žalbu i priložene dokaze, Ustavni sud je utvrdio da je Opštinski sud u Novom Sadu osporenom presudom P. 1277/05 od 20. septembra 2007. godine odbio tužbeni zahtev tužioca Nikole Rađenovića, ovde podnosioca ustavne žalbe, kojim je tražio da se poništi otkaz ugovora o radu broj 5023 od 11. novembra 2004. godine, zaveden pod brojem 589, kojim mu je prestao radni odnos. Osporenom presudom Okružnog suda u Novom Sadu Gž. 6545/07 od 14. maja 2009. godine odbijena je kao neosnovana žalba tužioca i potvrđena navedena prvostepena presuda. Osporenom presudom Vrhovnog suda Srbije Rev. II 1353/09 od 15. oktobra 2009. godine odbijena je kao neosnovana revizija tužioca izjavljena protiv navedene drugostepene presude.
4. Odredbama Ustava na čiju povredu se ustavnom žalbom ukazuje je utvrđeno: da se svakom jemči pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bilo razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega (član 32. stav 1.); da se svakom jemči pravo na rad u skladu sa zakonom; i da svako ima pravo na pravnu zaštitu za slučaj prestanka radnog odnosa (član 60. stav 1. i 3.).
Podnosilac u ustavnoj žalbi ponavlja razloge iznete u žalbi protiv prvostepene presude, odnosno u reviziji protiv drugostepene presude, koji se odnose na utvrđeno činjenično stanje i obrazloženje osporenih presuda, ne navodeći ustavnopravno prihvatljive razloge koji bi ukazali na to da je u konkretnom slučaju došlo do povrede Ustavom zajemčenih prava. Navodi podnosioca da mu "nije pružena sudska zaštita" ne mogu se dovesti u pravno-logičnu vezu sa činjeničnim stanjem, s obzirom da je podnosilac ustavne žalbe, pored prvostepenog postupka, pravo na sudsku zaštitu ostvario i u drugostepenom – žalbenom, kao i u trećestepenom - revizijskom postupku.
Ustavni sud i u ovom ustavnosudskom predmetu ističe da nije nadležan da u postupku po ustavnoj žalbi, umesto i nakon redovnih sudova, ocenjuje zakonitost njihovih presuda, kao i da formalno pozivanje na povredu Ustavom zajemčenih prava ne daje zahtevu podnosioca automatski karakter ustavne žalbe.
Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je našao da nisu ispunjene Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu utvrđene pretpostavke za postupanje po podnetoj ustavnoj žalbi, te je ustavnu žalbu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu.
5. Polazeći od iznetog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.
PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA
dr Bosa Nenadić
Slični dokumenti
- Už 2371/2009: Odbacivanje ustavne žalbe zbog nenadležnosti Ustavnog suda za ocenu zakonitosti
- Už 2062/2010: Odbacivanje ustavne žalbe izjavljene protiv presuda u parničnom postupku
- Už 658/2009: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe koja osporava primenu materijalnog prava u radnom sporu
- Už 3633/2010: Odbačena ustavna žalba za naknadu štete zbog neosnovanog krivičnog postupka
- Už 569/2009: Odbacivanje ustavne žalbe koja zahteva instancijsko preispitivanje sudskih odluka