Odbacivanje ustavne žalbe izjavljene protiv akta Republičkog javnog tužilaštva

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu izjavljenu protiv akta Republičkog javnog tužilaštva. Osporeni akt, kojim se podnosilac obaveštava o zakonitom postupanju tužilaca, nije pojedinačni akt kojim se odlučuje o pravima i obavezama, pa ne može biti predmet ustavne žalbe.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-1049/2008
11.12.2008.
Beograd



Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Stanka Milanović, mr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi I.S. iz K., na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 11. decembra 2008. godine, doneo je

R E Š E Nj E



Odbacuje se ustavna žalba I.S. izjavljena protiv akta Republičkog javnog tužilaštva KTR. br. 809/08 od 6. avgusta 2008. godine.

O b r a z l o ž e nj e



1. I.S. iz K. je 2. septembra 2008. godine Ustavnom sudu izjavio ustavnu žalbu protiv „rešenja“ Republičkog javnog tužilaštva KTR. br. 809/08 od 6. avgusta 2008. godine, zbog povrede prava iz čl. 21, 22, 36. i 77. Ustava Republike Srbije. Podnosilac ustavne žalbe je, takođe, predložio Ustavnom sudu Srbije da "pokrene inicijativu za ocenu ustavnosti i zakonitosti osporenog akta".

2. Ustavna žalba je kao pravno sredstvo ustanovljena Ustavom Republike Srbije, koji je stupio na snagu 8. novembra 2006. godine. Odredbom člana 170. Ustava utvrđeno je da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Prema odredbi člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 109/2007), ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva ili je zakonom isključeno pravo na njihovu sudsku zaštitu.

3. Uvidom u osporeni akt Republičkog javnog tužilaštva Ustavni sud je utvrdio da se njime podnosilac ustavne žalbe obaveštava da su Opštinski javni tužilac, Okružni javni tužilac i zamenik Republičkog javnog tužioca postupali zakonito u predmetima Opštinskog javnog tužilaštva u Kikindi KT. br. 683/07, te Okružnog javnog tužilaštva u Zrenjaninu A. br. 13/08 od 19. februara 2008. godine i KTR. br. 238/08 od 26. juna 2008. godine.
Iz navedenog, po oceni Suda, sledi da osporeni akt nije pojedinačni akt protiv koga se, u smislu odredaba Ustava i Zakona, može izjaviti ustavna žalba, jer se njime ne odlučuje o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe, te stoga ovim aktom ne mogu biti povređena ili uskraćena Ustavom zajemčena ljudska i manjinska prava i slobode podnosioca.
U vezi zahteva da Sud oceni ustavnost i zakonitost osporenog akta, Ustavni sud je ocenio da nije nadležan da odlučuje o ustavnosti i zakonitosti navedenog akta, iz razloga što osporeni akt po svojoj pravnoj prirodi nije opšti akt u smislu člana 167. Ustava.

4. Polazeći od iznetog, Sud je ocenio da ustavnu žalbu treba odbaciti, saglasno članu 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer ne postoje pretpostavke utvrđene Ustavom i Zakonom za vođenje postupka i odlučivanje.
S obzirom na navedeno, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA
dr Bosa Nenadić, s.r.



Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.