Odluka Ustavnog suda o povredi prava u izvršnom postupku zbog nerazumnog trajanja
Kratak pregled
Ustavni sud je usvojio žalbu, utvrdivši povredu prava na suđenje u razumnom roku i prava na imovinu zbog neefikasnog vođenja izvršnog postupka. Sud je dve godine odlagao donošenje rešenja o izvršenju, što je dovelo do neopravdanog odugovlačenja i povrede prava.
Tekst originalne odluke
Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Živote Milosavljevića iz Bara, Republika Crna Gora, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 3. marta 2011.godine, doneo je
O D L U K U
Usvaja se ustavna žalba Živote Milosavljevića i utvrđuje da su u izvršnom postupku koji se vodio pred Opštinskim sudom u Kruševcu u predmetu I. 298/07 povređena prava podnosioca ustavne žalbe na suđenje u razumnom roku i na mirno uživanje imovine, zajemčena odredbama člana 32. stav 1. i člana 58. stav 1. Ustava Republike Srbije.
O b r a z l o ž e nj e
1. Života Milosavljević iz Bara, Republika Crna Gora, je preko punomoćnika Dejana Milosavljevića, advokata iz Kruševca, 21. marta 2008. godine, podneo Ustavnom sudu ustavnu žalbu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku zajemčenog članom 32. stav 1. Ustava Republike Srbije i povrede prava na imovinu zajemčenog članom 58. stav 1. Ustava u 15 različitih izvršnih postupaka koji su se vodili pred Opštinskim sudom u Kruševcu, a koja je u Ustavnom sudu zavedena pod brojem Už-341/08.
S obzirom na to da je ustavnom žalbom zahtevano utvrđivanje povrede Ustavom zajemčenih prava u 15 različitih izvršnih postupaka, Ustavni sud je, na osnovu člana 42. stav 4. Poslovnika o radu Ustavnog suda („Službeni glasnik RS“, br. 24/08 i 27/08), razdvojio ove postupke i formirao 14 novih predmeta, te je u ovom predmetu odlučivao o navodima ustavne žalbe o povredi prava navedenih u predmetu Opštinskog suda u Kruševcu I. 298/07.
Podnosilac ustavne žalbe navodi da povreda prava u ovom izvršnom postupku „neprekidno traje i da se odnosi na nerazumna odugovlačenja“, a da se paralelno sa odugovlačenjem izvršnog postupka ugrožava i njegovo pravo na imovinu, s obzirom da sud, po podnetom predlogu za izvršenje od 7. maja 2007. godine do podnošenja ustavne žalbe nije doneo rešenje o izvršenju. Podnosilac ustavne žalbe je predložio da Ustavni sud donese odluku kojom će usvojiti ustavnu žalbu i utvrditi da su mu prava čiju je zaštitu tražio povređena, kao i utvrditi pravo na naknadu štete.
2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Odredbom člana 82. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 109/07) propisano je da se ustavna žalba može izjaviti i ako nisu iscrpljena pravna sredstva, u slučaju kada je podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku.
3. U postupku pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama istaknutog zahteva, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.
Ustavni sud je u sprovedenom postupku izvršio uvid u spise predmeta Opštinskog suda u Kruševcu I. 298/07 i utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje u ovoj ustavnopravnoj stvari:
Podnosilac ustavne žalbe je kao izvršni poverilac 5. maja 2007. godine podneo predlog za izvršenje, protiv izvršnog dužnika Radomira Milića radi naplate novčanog potraživanja, na osnovu izvršne isprave -presude Opštinskog suda u Kruševcu P.2415/00 od 25. aprila 2005. godine. Zaključkom od 14. maja 2007. godine izvršnom poveriocu je naloženo da sudu dostavi izvršnu ispravu u izvorniku ili overenom prepisu na koju je stavljena potvrda o izvršnosti. Podneskom od 7. februara 2008. godine izvršni poverilac je sudu dostavio traženu presudu ali bez stavljene potvrde o izvršnosti. Kako je izvršni poverilac podneo zahtev za izuzeće postupajućeg sudije, predsednik suda je rešenjem VII Su 1/08-42 od 4. septembra 2008. godine odbio taj zahtev kao neosnovan. Dana 26. marta 2009. godine sud je odobrio predloženo izvršenje, pa su spisi predmeta, naredbom sudije od 14. jula 2009. godine dati u rad sudskom izvršitelju na sprovođenje izvršenja. Rešenje o izvršenju je, radi sprovođenja, 21. jula 2009. godine dostavljeno Javnom preduzeću Putevi Srbije u Kruševcu, koje je dopisom od 6. avgusta 2009. godine obavestilo sud da je izvršnom dužniku prestao radni odnos u ovom preduzeću 22. februara 2007. godine. Prilikom izlaska na adresu dužnika, službeno lice je, na zapisniku od 10. septembra 2009. godine, konstatovalo da je dužnikova data adresa neprecizna. Zaključkom od 11. septembra 2009. godine naloženo je izvršnom poveriocu dostavljanje tačne adrese dužnika. Dopisom od 28. oktobra 2009. godine izvršni sudija je od Policijske uprave u Kruševcu zahtevao proveru i utvrđivanje tačne adrese dužnika. Podneskom od 17. decembra 2009. godine Policijska uprava u Kruševcu je dostavila tačnu adresu dužnika.
Rešenje o izvršenju I. 298/07 od 26. marta 2010. godine dostavljeno je blagajni fonda za P.I.O Kruševac radi sprovođenja izvršenja, dana 30. marta 2010. godine.
4. Odredbama Ustava na čiju povredu ukazuje podnosilac ustavne žalbe utvrđeno je: da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega (član 32. stav 1.); da se jemči mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona (član 58. stav 1.).
Zakonom o izvršnom postupku („Službeni glasnik RS", broj 125/04), koji je stupio na snagu 23. februara 2005. godine, propisano je: da se postupak izvršenja i postupak obezbeđenja pokreću na predlog poverioca (član 2. stav 1.); da izvršenje i obezbeđenje određuje i sprovodi sud (član 3.); da je u postupku izvršenja i obezbeđenja sud dužan da postupa hitno, da je o predlogu za izvršenje sud dužan da odluči u roku od tri dana od dana podnošenja predloga (član 5. st. 1. i 2.); da kad su ispunjeni uslovi za donošenje rešenja o izvršenju i za sprovođenje izvršenja, sud je dužan da donese rešenje o izvršenju i preduzima radnje sprovođenja izvršenja (član 4.); da se žalba protiv rešenja o izvršenju može izjaviti iz razloga koji sprečavaju izvršenje, a naročito ako je potraživanje prestalo na osnovu činjenice koja je nastupila posle izvršnosti odluke ili pre toga, ali u vreme kad izvršni dužnik to nije mogao da istakne u postupku iz kog potiče izvršna isprava, odnosno ako je potraživanje prestalo na osnovu činjenice koja je nastupila posle zaključenog poravnanja (član 18. stav 1. tačka 8)); da sud određuje izvršenje samo na osnovu izvršne ili verodostojne isprave, ako ovim zakonom nije drugačije određeno (član 29.); da su izvršne isprave izvršna odluka suda i izvršno sudsko poravnanje (član 30. stav 1. tačka 1)); da se izvršenje na pokretnim stvarima sprovodi popisom i procenom stvari, prodajom stvari i namirenjem izvršnog poverioca od iznosa dobijenog prodajom (član 71.); da će se popisati onoliko stvari koliko je potrebno za namirenje potraživanja izvršnog poverioca i troškova izvršenja (član 74.); da će se istovremeno sa popisom stvari izvršiti i njihova procena, te da procenu vrši sudski izvršitelj, a ako je potrebno stručno lice ili veštak koga odredi sud (član 80. st. 1. i 2.).
5. Analizirajući dužinu trajanja osporenog sudskog postupka, Ustavni sud je utvrdio da je navedeni izvršni postupak do podnošenja ustavne žalbe trajao godinu dana i da je okončan za nepune tri godine posle podnošenja predloga za izvršenje.
Navedeno trajanje izvršnog postupka samo po sebi ukazuje da postupak nije okončan u okviru razumnog roka. Međutim, razumna dužina trajanja sudskog postupka je relativna kategorija, koja zavisi od niza činilaca koji se moraju uzeti u obzir u svakom pojedinom slučaju prema njegovim specifičnim okolnostima. Složenost činjeničnih i pravnih pitanja u konkretnom predmetu, ponašanje podnosioca ustavne žalbe kao stranke u postupku, postupanje nadležnih sudova koji vode postupak, kao i priroda postavljenog zahteva, odnosno značaj predmetnog prava za podnosioca ustavne žalbe su kriterijumi koji utiču na ocenu dužine trajanja postupka i određuju da li je postupak okončan u okviru razumnog roka ili ne.
Ispitujući navedene kriterijume za utvrđivanje postojanja povrede prava na suđenje u razumnom roku u konkretnom slučaju, Ustavni sud je ocenio da u ovom predmetu nije bilo posebno složenih činjeničnih i pravnih pitanja o kojima bi se sud izjašnjavao.
Ocenjujući postupanje suda u izvršnom postupku, Ustavni sud je našao da izvršni sud, u konkretnom slučaju, nije preduzeo sve mere i radnje na koje je po Zakonu bio obavezan kako bi se izvršenje sprovelo, odnosno izvršni poverilac namirio u razumnom roku.
Naime, izvršni sud je doneo rešenje o izvršenju dve godine posle podnošenja predloga za izvršenje, iako je prema Zakonu o izvršnom postupku to morao da učini u roku od tri dana. Dakle, izvršni sud nije preduzeo sve procesne radnje kako bi se izvršenje sprovelo u razumnom roku. Ustavni sud je ocenio da je nepostupanje Opštinskog suda u Kruševcu u rokovima propisanim Zakonom uticalo na neopravdano dugo trajanje postupka u predmetu I. 298/07, koji je okončan posle tri godine od podnošenja predloga za izvršenje.
Ustavni sud nalazi da je postavljeni zahtev u izvršnom postupku za podnosioca ustavne žalbe bio od značaja, s obzirom na to da je postupak bio pokrenut radi namirenja većeg novčanog potraživanja podnosioca prema izvršnom dužniku. U skladu sa tim, takođe po oceni Ustavnog suda, podnosilac se i ponašao u osporenom postupku jer je više puta, pismeno podnosio podneske, kojima je tražio od suda da postupa u skladu sa zakonskim rokovima.
Iz svega izloženog, Ustavni sud je utvrdio da je Opštinski sud u Kruševcu odgovoran što je predmetni izvršni postupak neopravdano dugo trajao, te da je navedenim postupanjem toga suda podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava u postupku izvršenja koji se u predmetu I. 298/07 vodio pred Opštinskim sudom u Kruševcu.
Međutim, Ustavni sud nalazi da je i podnosilac ustavne žalbe doprineo dužini trajanja izvršnog postupka time što je dve godine tražio naplatu novčanih potraživanja obustavom od mesečne zarade dužnika iako je znao da je dužniku prestao radni odnos, kao i time što nije označio tačnu adresu dužnika u predlogu za izvršenje.
Imajući u vidu navedeni doprinos podnosioca ustavne žalbe dužini trajanja predmetnog postupka, Ustavni sud je odlučio da se podnosiocu ustavne žalbe ne utvrdi pravo na naknadu nematerijalne štete.
6. U delu ustavne žalbe koji se odnosi na povredu prava na imovinu, Ustavni sud je utvrdio da je nesprovođenjem izvršnog postupka povređeno pravo podnosioca ustavne žalbe i na mirno uživanje imovine zajemčeno odredbom člana 58. stav 1. Ustava. Naime, svako novčano potraživanje koje neko ima na osnovu izvršne isprave, bilo da je u pitanju pravnosnažna sudska odluka ili sudsko poravnanje ili sa njima Zakonom o izvršnom postupku izjednačene isprave u pogledu izvršnosti, ulazi u imovinu poverioca. Stoga, nesprovođenje izvršenja u osporenom postupku predstavlja povredu prava na mirno uživanje imovine zajemčenog odredbom člana 58. stav 1. Ustava.
S obzirom na sve navedeno, Ustavni sud je, u skladu sa odredbama člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, usvojio ustavnu žalbu.
7. Saglasno odredbi člana 45. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, Sud je doneo Odluku kao u izreci.
PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA
dr Dragiša Slijepčević