Povreda prava na suđenje u razumnom roku u izvršnom postupku

Kratak pregled

Ustavni sud usvaja ustavnu žalbu R. J. i utvrđuje povredu prava na suđenje u razumnom roku u izvršnom postupku. Postupak, koji je trajao tri godine i pet meseci, obeležen je značajnim periodima neaktivnosti izvršnog suda.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda Vesna Ilić Prelić, predsednik Veća i sudije dr Dragiša B. Slijepčević, dr Marija Draškić, dr Agneš Kartag Odri, dr Goran P. Ilić, Sabahudin Tahirović, dr Dragan Stojanović i mr Milan Marković, članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi R. J . iz B, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 21. maja 2014. godine, doneo je

O D L U K U

1. Usvaja se ustavna žalba R. J . i utvrđuje da je u postupku koji je vođen pred Opštinskim sudom u Vlasotincu u predmetu I. 224/09, a koji je okončan pred Osnovnim sud u Leskovcu - Sudska jedinica Vlasotince u predmetu I. 5179/10, povređeno pravo podnosioca ustavne žalbe na suđenje u razumnom roku, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.

2. Odbacuje se zahtev podnosioca ustavne žalbe za naknadu materijalne štete.

O b r a z l o ž e nj e

1. R. J . iz B . je 10. marta 2011. godine, podneo Ustavnom sudu ustavnu žalbu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, zajemčenog članom 32. stav 1. Ustava Republike Srbije, u izvršnom postupku koji je vođen pred Opštinskim sudom u Vlasotincu u predmetu I. 224/09.

Podnosilac ustavne žalbe je, između ostalog, naveo da je Opštinski sud u Vlasotincu rešenjem od 13. jula 2009. godine odredio izvršenje na pokretnim stvarima izvršnog dužnika S. C. iz Vlasotinca, ali da do podnošenja ustavne žalbe izvršenje nije sprovedeno i da on kao izvršni poverilac nije naplatio potraživanje dosuđeno pravnosnažnom presudom. Predložio je da Ustavni sud usvoji žalbu i da obaveže Republiku Srbiju da mu isplati novčani iznos od 27.750 dinara od „dana pravosnažnosti presude Opštinskog suda u Boljevcu P. 204/07 pa do isplate“, kao i da mu naknadi troškove izvršnog postupka, iz čega je Sud zaključio da podnosilac traži naknadu materijalne štete.

2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

Ukoliko se zbog trajanja postupka ističe povreda prava na suđenje u razumnom roku, prema odredbi člana 82. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07, 99/11 i 18/13 – Odluka US), kojim se uređuje postupak po ustavnoj žalbi, ustavna žalba se može izjaviti i ako nisu iscrpljena sva pravna sredstva, dakle pre nego što je postupak okončan.

U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama zahteva istaknutog u njoj, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.

3. Ustavni sud je u sprovedenom postupku izvršio uvid u spise izvršnog predmeta Osnovnog suda u Leskovcu - Sudska jedinica Vlasotince I. 5179/10 (ranije Opštinskog suda u Vlasotincu I. 224/09), i utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje:

Advokat R. J, ovde podnosilac ustavne žalbe, podneo je 13. jula 2009. godine, u svojstvu izvršnog poverioca, Opštinskom sudu u Vlasotincu predlog za izvršenje protiv izvršnog dužnika S. C. iz Vlasotinca, na osnovu pravnosnažne presude Opštinskog suda u Vlasotincu P. 204/07 od 6. februara 2008. godine i ugovora o prenosu potraživanja kojim su mu ustupljeni troškovi postupka dosuđeni navedenom pravnosnažnom i izvršnom presudom, tražeći da se izvršenje sprovede na pokretnim stvarima izvršnog dužnika.

Opštinski sud u Vlasotincu je rešenjem I. 224/09 od 13. jula 2009. godine usvojio podneti predlog za izvršenje, a rešenje o izvršenju je 1. decembra 2009. godine dostavio izvršnom dužniku.

Izvršni dužnik je 4. decembra 2009. godine izjavio prigovor protiv rešenja o izvršenju, koji je sud tek 18. aprila 2011. godine dostavio izvršnom poveriocu na odgovor.

Osnovni sud u Leskovcu – Sudska jedinica u Vlasotincu je rešenjem Ipv. 338/11 od 26. decembra 2011. godine odbio kao neosnovan prigovor izvršnog dužnika, a rešenje Osnovnog suda u Leskovcu – Sudska jedinica Vlasotince I. 224/09 od 13. jula 2009. godine potvrdio.

Sudski izvršitelj je 7. novembra 2011. godine izašao na lice mesta radi popisa pokretnih stvari izvršnog dužnika, ali izvršni dužnik i njegova supruga nisu dozvolili da se izvrši popis njihovih pokretnih stvari.

Supruga izvršnog dužnika je 19. novembra 2012. godine delimično isplatila predmetni dug i obećala da će najkasnije do 10. decembra 2012. godine isplatiti ostatak duga.

Osnovni sud u Leskovcu - Sudska jedinica Vlasotince je rešenjem I. 5179/10 od 17. decembra 2012. godine zaključio postupak izvršenja jer je utvrdio da su potraživanja izvršnog poverioca namirena u celini.

4. Odredbama Ustava, na čiju povredu se poziva podnosilac ustavne žalbe, utvrđeno je: da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega (član 32. stav 1.).

Zakonom o izvršnom postupku ("Službeni glasnik RS", broj 125/04), koji je bio na snazi u vreme pokretanja izvršnog postupka bilo je propisano da je u postupku izvršenja i obezbeđenja sud dužan da postupa hitno (član 5. stav 1.).

Zakonom o izvršenju i obezbeđenju („Službeni glasnik RS“, br. 31/2011 i 99/2011) propisano je da je postupak izvršenja i obezbeđenja hitan (član 6. stav 1.).

5. Razmatrajući navode i razloge ustavne žalbe sa stanovišta Ustavom zajemčenog prava na suđenje u razumnom roku, a polazeći od utvrđenih činjenica i okolnosti koje se odnose na osporeni sudski postupak, Ustavni sud je konstatovao da je predmetni izvršni postupak pokrenut 13. jula 2009. godine, podnošenjem predloga za izvršenje Opštinskom sudu u Vlasotincu i da je okončan rešenjem Osnovnog suda u Leskovcu – Sudska jedinica Vlasotince I. I. 5179/10 od 17. decembra 2012. godine, tako što je izvršni postupak zaključen namirenjem potraživanja izvršnog poverioca u celosti, iz čega proizlazi da je izvršni postupak ukupno trajao tri godine i pet meseci.

Polazeći od toga da je pojam razumnog trajanja sudskog postupka relativna kategorija koja zavisi od niza činilaca, a pre svega od složenosti činjeničnih i pravnih pitanja u konkretnom predmetu, ponašanja podnosioca ustavne žalbe kao stranke u postupku, postupanja nadležnih sudova koji vode postupak i prirode zahteva, odnosno značaja raspravljanog prava za podnosioca, Ustavni sud je ispitivao da li su i u kojoj meri navedeni kriterijumi uticali na dugo trajanje postupka.

U tom smislu, Ustavni sud je konstatovao da u ovom predmetu nije bilo složenih činjeničnih i pravnih pitanja koja bi se odrazila na dužinu trajanja postupka, jer je postupajući sud trebalo da odluči o predlogu za izvršenje i pristupi radnjama sprovođenja izvršenja, nakon donošenja rešenja o prinudnom izvršenju.

Ustavni sud smatra da je podnosilac ustavne žalbe imao legitiman interes da sud u kratkom roku okonča prinudno izvršenje, kao i da svojim ponašanjem nije doprineo produženju trajanja postupka izvršenja.

Ustavni sud je ocenio da je nedelotvorno postupanje izvršnog suda uticalo na neopravdano dugo trajanje predmetnog izvršnog postupka. Najpre, Opštinski sud u Vlasotincu je rešenje kojim je određeno izvršenje (I. 224/09 od 13. jula 2009. godine) dostavio izvršnom dužniku posle više od četiri meseca (1. decembra 2009. godine), a nakon što je izvršni dužnik izjavio prigovor protiv rešenja o izvršenju, isti je dostavio izvršnom poveriocu na odgovor posle više od godinu dana (tek 18. aprila 2011. godine). Nakon toga, posle šest meseci, Osnovni sud u Leskovcu – Sudska jedinica Vlasotince je rešenjem Ipv. 338/11 od 26. decembra 2011. godine odbio kao neosnovan prigovor izvršnog dužnika, a rešenje o izvršenju I. 224/09 od 13. jula 2009. godine potvrdio.

Imajući u vidu izneto, Ustavni sud je ocenio da je u konkretnom slučaju povređeno pravo podnosioca ustavne žalbe na suđenje u razumnom roku, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava, pa je usvojio ustavnu žalbu, saglasno odredbi člana 89. stav 1. Zakon o Ustavnom sudu i odlučio kao u tački 1. izreke.

6. Prilikom odlučivanja o zahtevu za naknadu materijalne štete Ustavni sud je imao u vidu da je podnosilac ustavne žalbe u celosti namirio potraživanje u osporenom izvršnom postupku, pa je ocenio da nema uslova za odlučivanje o ovom zahtevu, rešavajući kao u tački 2. izreke, saglasno članu 36. stav 1. tačka 7) Zakona o Ustavnom sudu.

7. Na osnovu navedenog i odredaba člana 42b stav 1. tačka 1), člana 45. tačka 9) i člana 4 7. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu, kao i člana 89. Poslovnika o radu Ustavnog suda („Službeni glasnik RS“, broj 103/13), Ustavni sud je doneo Odluku kao u izreci.

PREDSEDNIK VEĆA

Vesna Ilić Prelić, s.r.

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.