Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe u imovinskom sporu

Kratak pregled

Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu izjavljenu protiv presuda Okružnog suda u Kraljevu i Vrhovnog suda Srbije. Deo podnosilaca nije aktivno legitimisan, dok se za ostale navodi svode na osporavanje činjeničnog stanja i primene prava, što nije nadležnost Ustavnog suda.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša Slijepčević i sudije dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Ljubodraga Popčića, Žarka Popčića, Zorana Popčića, svi iz Vrnjačke Banje, kao i Marije Mosurović iz Beograda, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 10. marta 2011. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Ljubodraga Popčića, Žarka Popčića, Zorana Popčića i Marije Mosurović izjavljena protiv presude Okružnog suda u Kraljevu Gž. 322/07 od 16. juna 2007. godine i presude Vrhovnog suda Srbije Rev. 3558/07 od 7. maja 2008. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Ljubodrag Popčić, Žarko Popčić, Zoran Popčić, svi iz Vrnjačke Banje, kao i Marija Mosurović iz Beograda su 1. oktobra 2008. godine, preko punomoćnika Milorada Župca, advokata iz Vrnjačke Banje, izjavili ustavnu žalbu Ustavnom sudu protiv presuda navedenih u izreci, zbog povrede prava na imovinu zajemčenog odredbom člana 58. stav 1. Ustava Republike Srbije.

Podnosioci ustavne žalbe navode da su osporene presude donete suprotno materijalnim i procesnim propisima, pored ostalog, i zbog toga što je drugostepeni sud preinačio prvostepenu presudu bez održavanja rasprave, kao i zbog činjenice da je taj sud svoju presudu zasnovao samo na „tumačenju zapisnika o nacionalizaciji od 28. 4. 48. g.“, iako sa prvostepena i revizijska presuda zasnivaju na većem broju isprava i drugih dokaza. Kao razloge osporavanja presuda navode i pristrasno suđenje drugostepenog i revizijskog suda. Zbog svega navedenog podnosioci smatraju da im je povređeno pravo na imovinu zajemčenog odredbom člana 58. stav 1. Ustava.

2. Odredbom člana 170. Ustava Republike Srbije je utvrđeno da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07) je po svojoj sadržini istovetna odredbi člana 170. Ustava.

Iz navedenih odredaba Ustava i Zakona proizlazi da je Ustavni sud u postupku po ustavnoj žalbi nadležan samo da utvrđuje postojanje povrede ili uskraćivanja ustavnih prava i sloboda, a ne i da kao instancioni sud preispituje zakonitost pojedinačnih akata koji se ustavnom žalbom osporavaju. Stoga se i navodi ustavne žalbe moraju zasnivati na ustavnopravnim razlozima kojima se, sa stanovišta Ustavom utvrđene sadržine prava označenih u ustavnoj žalbi, ukazuje na njihovu povredu ili uskraćivanje. Takođe, sledi i da je jedna od pretpostavki za dopuštenost ustavne žalbe da je izjavljena protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj su poverena javna ovlašćenja, a kojima je odlučivano o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe.

3. U sprovedenom prethodnom postupku Ustavni sud je ocenio da se, u smislu odredaba člana 170. Ustava i člana 82. Zakona o Ustavnom sudu, osporenim presudama nije odlučivalo o pravima i obavezama Žarka Popčića i Zorana Popčića, te da stoga ne postoji njihova aktivna legitimacija za podnošenje ustavne žalbe, dok su Ljubodrag Popčić i Marija Mosurović aktivno legitimisani za podnošenje ustavne žalbe, budući da je osporenim presudama odlučivano o njihovim pravima.

Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je u odnosu na Žarka Popčića i Zorana Popčića, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, ustavnu žalbu odbacio, jer ne postoje pretpostavke utvrđene Ustavom i Zakonom za vođenje postupka.

4. U odnosu na navode podnosioca ustavne žalbe Ljubodraga Popčića i Mariju Mosurović, Ustavni sud je utvrdio sledeće.

Odredbom člana 58. stav 1. Ustava je utvrđeno da se jemči mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona.

Polazeći od garancije koje Ustav predviđa u članu 58. stav 1. i sadržine ustavne žalbe, Ustavni sud je ocenio da navodi ustavne žalbe ne predstavljaju ustavnopravne razloge kojima bi bile potkrepljene tvrdnje o povredi prava na imovinu podnosioca ustavne žalbe, budući da se, u konkretnom slučaju, ne radi o oduzimanju i ograničenju imovine, već o parničnom postupku koji je vođen kako bi se utvrdila određena svojinska i imovinska ovlašćenja podnosioca ustavne žalbe. Podnosilac od Ustavnog suda u suštini zahteva da još jednom kao instancioni sud ispita pravilnost postupka donošenja osporenih presuda, kao i utvrđenog činjeničnog stanja i ocenu dokaza redovnih sudova koji su odlučivali u postupku koji je prethodio podnošenju ustavne žalbe.

Ustavni sud i u ovom predmetu ukazuje na to da u postupku pružanja ustavnosudske zaštite Ustavom zajemčenih ljudskih i manjinskih prava i sloboda, ovaj sud nije nadležan da preispituje pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i ocenjuje valjanost zaključaka o izvedenim dokazima u postupku pred redovnim sudovima, niti da vrši instancionu kontrolu zakonitosti donetih sudskih odluka. Otuda formalno pozivanje na povredu Ustavom zajemčenih prava, bez navođenja ustavnopravnih razloga kojima se sa stanovišta sadržine zajemčenog prava potvrđuju navodi ustavne žalbe, ne čini samo po sebi ustavnu žalbu dopuštenim pravnim sredstvom.

S obzirom na izneto, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, i u ovom delu ustavnu žalbu odbacio, jer ne postoje Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka i odlučivanje.

5. Polazeći od izloženog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA

dr Dragiša Slijepčević

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.