Odbačaj ustavne žalbe izjavljene protiv obaveštenja državnog organa

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu izjavljenu protiv obaveštenja Nacionalne službe za zapošljavanje. Sud je utvrdio da obaveštenje nije pojedinačni akt kojim se odlučuje o pravima i obavezama, te kao takvo ne može biti predmet ustavne žalbe.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-1159/2009
22.10.2009.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi M. V. iz V, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 22. oktobra 2009. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

Odbacuje se ustavna žalba M. V. izjavljena protiv obaveštenja Nacionalne službe za zapošljavanje, Filijala Valjevo, o nemogućnosti daljeg produženja isplate novčane naknade, broj 0700-10411-184/2007 od 4. juna 2009. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. M. V. iz V. je, preko punomoćnika P. M. V. iz V, 19. juna 2009. godine Ustavnom sudu podnela ustavnu žalbu protiv obaveštenja Nacionalne službe za zapošljavanje, Filijala Valjevo, o nemogućnosti daljeg produženja isplate novčane naknade, broj 0700-10411-184/2007 od 4. juna 2009. godine, zbog povrede prava na zaštitu svog fizičkog i psihičkog zdravlja, prava na socijalnu zaštitu i prava na naknadu zarade u slučaju privremene sprečenosti za rad, zagarantovanih članom 68. stav 1. i članom 69. st. 1. i 3. Ustava Republike Srbije.

Podnosilac ustavne žalbe traži i da Ustavni sud „poništi“ Zakon o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti („Službeni glasnik RS“, broj 36/09), u delu kojim se uskraćuje pravo na socijalnu zaštitu obustavom isplate naknade za vreme privremene sprečenosti za rad.

2. Ustavna žalba je kao pravno sredstvo ustanovljena Ustavom Republike Srbije, koji je stupio na snagu 8. novembra 2006. godine. Saglasno članu 170. Ustava, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje se zakonom.

Odredbom člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", broj 109/07), koji je stupio na snagu 6. decembra 2007. godine, propisano je da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva ili je zakonom isključeno pravo na njihovu sudsku zaštitu.

Iz navedenih odredaba Ustava i Zakona proizlazi da se ustavna žalba može izjaviti samo protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojim je odlučivano o nečijem pravu ili obavezi, jer se samo takvim aktom ili radnjom može povrediti ili uskratiti neko od Ustavom zajemčenih ljudskih prava ili sloboda.

3. Uvidom u osporeni dopis Nacionalne službe za zapošljavanje, Filijala Valjevo, Ustavni sud je utvrdio da je taj dopis - obaveštenje ovde podnosiocu ustavne žalbe o nemogućnosti daljeg produženja isplate novčane naknade po osnovu bolovanja, koju je do tada primala, jer je u međuvremenu stupio na snagu Zakon o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti („Službeni glasnik RS“, broj 36/2009), a kojim je propisano da se isplata novčane naknade posle prestanka osnovnog prava može nastaviti po osnovu privremene sprečenosti za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju, ali ne duže od 30 dana od dana nastanka privremene sprečenosti za rad, pa s obzirom da je u konkretnom slučaju privremena sprečenost nastala 15. oktobra 2006. godine, to po navedenom Zakonu ovde podnosilac ustavne žalbe više nema pravo na priznavanje prava na nastavljanje isplate novčane naknade. Ovim dopisom podnosilac se obaveštava i o tome da ukoliko želi da se donese rešenje o odbijanju zahteva za nastavljanje isplate novčane naknade, mora da podnese pismeni zahtev.

Iz navedenog sledi da osporeni akt Nacionalne službe za zapošljavanje, Filijala Valjevo nije pojedinačni akt kojim je odlučivano o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe, te da stoga taj akt ne predstavlja akt protiv koga se može izjaviti ustavna žalba.

4. Imajući u vidu da je ustavna žalba izjavljena protiv osporenog obaveštenja Nacionalne službe za zapošljavanje, Filijala Valjevo o nemogućnosti daljeg produženja isplate novčane naknade nedopuštena, Ustavni sud je ustavnu žalbu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu.

5. Povodom zahteva podnosioca ustavne žalbe da Ustavni sud „poništi“ Zakon o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti („Službeni glasnik RS“, broj 36/09), u delu kojim se uskraćuje pravo na socijalnu zaštitu obustavom isplate naknade za vreme privremene sprečenosti za rad, Ustavni sud je ocenio da, saglasno odredbama čl. 167. i 170. Ustava, nije nadležan da odlučuje o ovom zahtevu.

6. Polazeći od iznetog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

 

PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.