Odluka Ustavnog suda o povredi prava na pravično suđenje zbog odbacivanja prigovora za ubrzanje izvršnog postupka
Kratak pregled
Ustavni sud usvaja žalbu, poništava rešenje nižeg suda i utvrđuje povredu prava na pravično suđenje. Sud je pogrešno odbacio prigovor za ubrzanje postupka koji vodi javni izvršitelj, smatrajući da nije nadležan, što je ustavnopravno neprihvatljivo.
Tekst originalne odluke
Republika SrbijaUSTAVNI SUD
Už-11625/2021
28.03.2024.
Beograd
Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda Snežana Marković , predsednik Veća, i sudije Miroslav Nikolić, dr Tijana Šurlan, Tatjana Đurkić, Gordana Ajnšpiler Popović, dr Nataša Plavšić, dr Tamaš Korhec (Korhecz Tamás) i dr Dragana Kolarić, članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi D. S . iz Surdulice, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi sa članom 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 28. marta 2024. godine , doneo je,
O D L U K U
1. Usvaja se ustavna žalba D. S . i utvrđuje da je stavom drugim izreke rešenja Osnovnog suda u Surdulici R4I. 65/21 od 27. jula 2021. godine povređeno pravo podnosioca ustavne žalbe na pravično suđenje , zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije .
2. Poništava se stav drugi izreke rešenja Osnovnog suda u Surdulici R4I. 65/21 od 27. jula 2021. godine i određuje da isti sud donese novu odluku o prigovoru podnosioca ustavne žalbe radi ubrzavanja izvršnog postupka koji j e vođen u predmetu Osnovnog suda u Surdulici I.I. 785/18, a koji je ustupljen na sprovođenje javnom izvršitelju S. F . iz Vranja i koji se vodi u predmetu I.I. 228/19.
O b r a z l o ž e nj e
1. D. S . iz Surdulice podneo je Ustavnom sudu, 10. avgusta 2021. godine, preko punomoćnika M . S , advokata iz Surdulice , ustavnu žalbu protiv stava drugog izreke rešenja Osnovnog suda u Surdulici R4I. 65/21 od 27. jula 2021. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje i prava na imovinu, zajemčenih odredbama člana 32. stav 1. i člana 58. stav 1. Ustava Republike Srbije.
Ustavnom žalbom osporava se rešenje doneto u postupku radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, u delu kojim je odbačen kao nedozvoljen prigovor ovde podnosioca ustavne žalbe radi ubrzavanja izvršnog postupka koji je vođen u predmetu Osnovnog suda u Surdulici I.I. 785/18, a koji je ustupljen na sprovođenje javnom izvršitelju S. F . iz Vra nja i koji se vodi u predmetu I.I. 228/19.
Podnosilac ustavne žalbe je predl ožio Ustavnom sudu da usvoji ustavnu žalbu , utvrdi povredu označenih ustavnih prava i poništi osporeno rešenje.
2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.
U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama istaknutog zahteva, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njeno Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.
3. Ustavni sud je, u sprovedenom postupku, uvidom u spise predmeta Osnovnog suda u Surdulici R4I. 65/21 i dokumentaciju priloženu uz ustavnu žalbu, utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje u ovoj ustavnosudskoj stvari:
Osnovni sud u Surdulici je rešenjem R4I. 65/21 od 27. jula 2021. godine, u stavu prvom izreke, odbio kao neosnovan prigovor ovde podnosioca ustavne žalbe u delu u kome je tražio da se utvrdi da mu je povređeno pravo na suđenje u razumnom roku u predmetu Osnovnog suda u Surdulici I.I. 785/18, dok je, u osporenom stavu drugom izreke, odbacio kao nedozvoljen podnosiočev prigovor u delu u kome je tražio da se utvrdi da mu je povređeno pravo na suđenje u razumnom roku u predmetu koji je ustupljen na sprovođenje javnom izvršitelju S. F . iz Vranja i koji se vodi pod brojem I.I. 228/19, a, u stavu trećem izreke, odbio je kao neosnovan podnosiočev zahtev za naknadu troškova postupka. U obrazloženju osporenog rešenja je, između ostalog, navedeno: da je sud (do ustupanja predmeta javnom izvršitelju) postupao u skladu sa svojim ovlašćenjima u rokovima koji se ne mogu smatrati nerazumnim, zbog čega je prigovor u tom delu neosnovan, dok je u preostalom (ustavnom žalbom osporenom) delu, koji se odnosi na postupanje javnog izvršitelja , prigovor ocenjen kao nedozvoljen, sa obrazloženjem da Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku nije propisano postupanje suda kada se radi o predmetima izvršenja koja sprovodi javni izvršitelj, zbog čega sud u takvim predmetima ne može utvrđivati povredu prava na suđenje u razumnom roku, pre svega iz razloga što nadzor nad radom javnog izvršitelja vrši nadleženo ministarstvo.
Podnosilac ustavne žalbe je 9. avgusta 2021. godine izjavio žalbu protiv stavova prvog i trećeg izreke navedenog prvostepenog rešenja, koja je rešenjem Višeg sud a u Vranju Ržg. 142/21 od 26. avgusta 2021. godine odbijena kao neosnovana i potvrđeno rešenje Osnovnog suda u Surdulici R4I. 65/21 od 27. jula 2021. godine.
Podnosilac nije proširio ustavnu žalbu i na navedeno rešenje Višeg suda u Vranju.
4. Odredbom člana 32. stav 1. Ustava utvrđeno je da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega.
Odredbama Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“, broj 40/15) propisano je: da pravo na suđenje u razumnom roku ima svaka stranka u sudskom postupku, što uključuje i izvršni postupak, svaki učesnik po zakonu kojim se uređuje vanparnični postupak, a oštećeni u krivičnom postupku, privatni tužilac i oštećeni kao tužilac samo ako su istakli imovinsko-pravni zahtev (u daljem tekstu: stranka) (član 2. stav 1.); da su pravna sredstva kojima se štiti pravo na suđenje u razumnom roku prigovor radi ubrzavanja postupka (u daljem tekstu: prigovor), žalba i zahtev za pravično zadovoljenje (član 3. stav 1.); da se prigovor i žalba mogu podneti dok se postupak ne okonča (član 5. stav 1.); da stranka podnosi prigovor sudu koji vodi postupak ili sudu pred kojim se vodi postupak ako smatra da je javni tužilac povredio njeno pravo (član 7. stav 1.); da predsednik suda rešenjem odbacuje ili odbija prigovor bez ispitnog postupka, ili vodi ispitni postupak (član 8. stav 1.); da stranka ima pravo na žalbu ako je njen prigovor odbijen ili ako predsednik suda o njemu ne odluči u roku od dva meseca od dana prijema prigovora (član 14. stav 1.).
5. Razmatrajući navode ustavne žalbe sa stanovišta istaknute povrede prava na pravično suđenje, Ustavni sud podseća da u postupku po ustavnoj žalbi nije nadležan da ocenjuje pravilnost činjeničnih zaključaka redovnih sudova, jer bi u tom slučaju, postupajući kao instancioni sud, izašao iz granica svojih ovlašćenja. Jedini izuzetak od navedenog pravila postoji u situaciji kada su zaključci redovnih sudova očigledno proizvoljni i arbitrerni u toj meri da za posledicu imaju povredu ustavnih prava i sloboda. S tim u vezi, Ustavni sud ukazuje i na stav Evropskog suda za ljudska prava prema kojem greška u primeni prava ili utvrđivanju činjenica učinjena od strane suda, koja je tako primetna da se može okarakterisati kao „očigledna greška“, može narušiti pravičnost postupka (videti presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Bochan protiv Ukrajine, od 5. februara 2015. godine, broj predstavke 22251/08, stav 62.).
Ustavna žalba je podneta protiv stava drugog izreke rešenja Osnovnog suda u Surdulici R4I. 65/21 od 27. jula 2021. godine kojim je odbačen podnosiočev prigovor u delu koji se odnosi na postupanje javnog izvršitelja S. F . iz Vranja u predmetu I.I. 228/19, dok je stavom prvi m izreke osporenog rešenja , koji je potvrđen rešenjem Višeg suda u Vranju Ržg. 142/21 od 26. avgusta 2021. godine i nije osporen ustavnom žalbom, podnosiočev prigovor odbijen kao neosnovan u delu koji se odnosi na postupanje suda u istom izvršnom postupku.
U vezi sa navedenim, Ustavni sud najpre ukazuje da je odredbom člana 128. stav 1. Zakona o izvršenju i obezbeđenju („Službeni glasnik RS“, br. 106/15, 106/16-autentično tumačenje i 113/17-autentično tumačenje), koji se primenjuje u konkretnom izvršnom postupku, bilo propisano da se izvršni postupak okončava obustavom ili zaključenjem. Ustavni sud i u ovom predmetu ukazuje da se faza sprovođenja izvršenja pred javnim izvršiteljem smatra sastavnim delom izvršnog postupka i da trajanje postupka pred javnim izvršiteljem može biti obuhvaćeno pravnim sredstvima iz Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku (videti o tome Odluku Ustavnog suda Už-7451/2016 od 25. oktobra 2018 godine, dostupna na internet stranici Ustavnog suda: www.ustavni.sud.rs).
Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je ocenio da je pravno stanovište koje je zauzeto u osporenom rešenju da je prigovor radi ubrzavanja predmetnog izvršnog postupka u delu koji se odnosi na postupanje javnog izvršitelja nedozvoljen, jer Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku nije propisano postupanje suda kada se radi o predmetima izvršenja koja sprovodi javni izvršitelj, zbog čega sud u takvim predmetima ne može utvrđivati povredu prava na suđenje u razumnom roku, pre svega iz razloga što nadzor nad radom javnog izvršitelja vrši nadleženo ministarstvo, ustavnopravno neprihvatljivo.
Polazeći od izloženog, saglasno odredbi člana 89. stav. 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07, 99/11, 18/13-Odluka US, 40/15-dr. zakon, 103/15, 10/23 i 92/23), Ustavni sud je ustavnu žalbu usvoj io, te je utvrdio da je stavom drugim izreke rešenja Osnovnog suda u Surdulici R4I. 65/21 od 27. jula 2021. godine podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na pravično suđenje , zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava, odlučujući kao u tački 1. izreke.
Ustavni sud je ocenio da se štetne posledice utvrđene povre de navedenog ustavnog prava, u konkretnom slučaju, mogu otkloniti poništajem stava drugog izreke osporenog rešenja i određenjem da isti sud donese novu odluku o prigovoru podnosioca ustavne žalbe radi ubrzavanja izvršnog postupka koji je vođen u predmetu Osnovnog suda u Surdulici I.I. 785/18, a koji je ustupljen na sprovođenje javnom izvršitelju S. F . iz Vranja i koji se vodi u predmetu I.I. 228/19 , saglasno odredbi člana 89. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu, odlučujući kao u tački 2. izreke.
6. S obzirom na to da je Ustavni sud poništio osporeno rešenje i naložio otklanjanje štetnih posledica utvrđene povrede prava na pravično suđenje , to se nije posebno bavio pitanjem povrede prava na imovinu, i z člana 58. stav 1. Ustava .
7. Polazeći od svega iznetog, Ustavni sud je, na osnovu odre daba člana 42b stav 1. tačka 1) i člana 45. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, doneo Odluku kao u izreci.
PREDSEDNIK VEĆA
Snežana Marković, s.r.
Slični dokumenti
- Už 8206/2020: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na pravično suđenje u izvršnom postupku
- Už 11623/2021: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na pravično suđenje u izvršnom postupku
- Už 10262/2021: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na pravično suđenje
- Už 9331/2021: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na pravično suđenje u izvršnom postupku
- Už 1373/2022: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na pravično suđenje u postupku za ubrzanje izvršenja
- Už 5407/2020: Ustavna žalba: Povreda prava na pravično suđenje u izvršnom postupku pred javnim izvršiteljem
- Už 7859/2019: Povreda prava na pravično suđenje odbacivanjem prigovora radi ubrzavanja izvršenja