Odluka Ustavnog suda o povredi prava zbog nesprovođenja izvršnog postupka

Kratak pregled

Ustavni sud usvojio je žalbu, utvrdivši povredu prava na suđenje u razumnom roku i prava na imovinu. Višegodišnje nesprovođenje izvršenja, uz gubitak spisa od strane suda, predstavlja povredu prava poverioca na mirno uživanje imovine stečene potraživanjem.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud , Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda dr Dragiša B. Slijepčević , predsednik Veća i sudije Vesna Ilić Prelić, Katarina Manojlović Andrić, dr Olivera Vučić, dr Goran Ilić, Sabahudin Tahirović, dr Dragan Stojanović i mr Milan Marković, članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi Svetozara Stojanovića iz sela Ćenovac, Bošnjace, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 8. novembra 2012. godine, doneo je

O D L U K U

1. Usvaja se ustavna žalba Svetozara Stojanovića i utvrđuje da su u izvršnom postupku koji se vodio pred Opštinskim sudom u Lebanu u predmetu I. 1531/03, povređena prava podnosioca ustavne žalbe na suđenje u razumnom roku i na imovinu, zajemčena odredbama člana 32. stav 1. i člana 58. stav 1. Ustava Republike Srbije.

2. Nalaže se Osnovnom sudu u Leskovcu da preduzme sve neophodne mere kako bi se izvršni postupak iz tačke 1. okončao u najkraćem roku.

O b r a z l o ž e nj e

1. Svetozar Stojanović iz sela Ćenovac, Bošnjace, je 4. februara 2010. godine podneo Ustavno m sudu ustavnu žalbu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku iz člana 32. stav 1. Ustava i prav a na imovinu iz člana 58. Ustava , u izvršnom postupku koji se vodio pred Opštinskim sudom u Lebanu u predmetu I.1531/03.

Podnosilac ustavne žalbe je naveo da je predlog za izvršenje, radi naplate podneo Opštinskom sudu u Lebanu 12. decembra 2003. godine i da je sud dozvolio izvršenje rešenjem I.1531/03 od 15 . decembra 2003. godine, a kako se izvršni dužnik preregistrovao kod Agencije za privredne registre, sud je zatražio od podnosioca ustavne žalbe 14. novembra 2006. godine da dostavi novi predlog za izvršenje koji je on i dostavio 20. novembra 2006. godine. Podnosilac navodi da izvršni postupak dalje nije sproveden. Naknadu štete nije tražio.

2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga prava sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava uređuje zakonom.

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07 i 99/11) je po sadržini identična članu 170. Ustava. Odredbom člana 82. stav 2. Zakona propisano je da se ustavna žalba može izjaviti i ako nisu iscrpljena pravna sredstva, u slučaju kada je podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku.

U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama istaknutog zahteva, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.

3. Ustavni sud je u prethodnom postupku dopisom od 12. aprila 2012. godine tražio od Osnovnog suda u Leskovcu spise predmeta Opštinskog suda u Lebanu I.1531/03. Osnovni sud u Leskovcu je 11. maja 2012. godine obavestio Ustavni sud da nisu u mogućnosti da dostave tražene spis e jer se oni ne nalaze sa ostalim predmetima u kojima je izvršni dužnik "Perper agrar", i u vezi ustavne žalbe daju odgovor tako što navode: da je rešenjem Opštinskog suda u Lebanu I.1531/03 od 15. decembra 2003. godine usvojen predlog za izvršenje, da je 26. decembra 2003. godine uložen prigovor na doneto rešenje od strane izvršnog dužnika i da je 30. decembra 2003. godine izvršni postupak prekinut; da su spisi predmeta zavedeni na novi broj I-541/04, i da pod tim brojem nije sprovedeno izvršenje; da su predmeti u kojima se kao izvršni dužnik pojavljuje a.d. "Perper agrar" spojeni jer je u svim tim predmetima postupak izvršenja prekinut zbog stečajnog postupka; da tražene spise predmeta I. 1531/03 ne mogu da nađu.

Imajući u vidu da nadležni sud nije mogao da pronađe spise osporenog predmeta I.1531/03, a da podnosilac ustavne žalbe ne bi bio oštećen, Ustavni sud je nastavio postupak u smislu člana 34. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu. Iz priložene dokumentacije uz ustavnu žalbu utvrđene su sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje u ovim ustavnosudskom sporu:

Podnosilac ustavne žalbe je kao izvršni poverilac 12. decembra 2003. godine podneo Opštinskom sudu u Lebanu predlog za izvršenje protiv izvršnog dužnika Preduzeća "Perper agrar", radi naplate novčanog potraživanja . Sud je dozvolio izvršenje rešenjem I.1531/03 od 15. decembra 2003. godine. Predmet je zaveden pod brojem I.1531/03. Izvršni dužnik je 26. decembra 2003. godine podneo prigovor na rešenje o izvršenju I.1531/03 od 15. decembra 2003. godine. Rešenjem Opštinskog suda u Lebanu I. 1531/03 od 14. januara 2004. godine odbijen je kao neosnovan prigovor izvršnog dužnika na rešenje o izvršenju I. 1531/03 od 15. decembra 2003. godine. Podnosilac ustavne žalbe je 20. novembra 2006. godine podneo dopunu predloga za izvršenje zbog preregistracije izvršnog dužnika , i to postupajući po nalogu Opštinskog suda u Leb anu od 7. novembra 2006. godine. Dalje nema dokaza da je izvršni sud postupao u navedenom predmetu.

4. Odredbama Ustava na čiju se povredu ukazuje u ustavnoj žalbi, utvrđeno je: da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega (član 32. stav 1.); da se jemči mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona (član 58. stav 1.).

Zakonom o izvršnom postupku („Službeni glasnik RS", br. 28/2000, 73/2000 i 71/01), koji se primenjivao u vreme pokretanja postupka izvršenja, bilo je propisano: da se ovim zakonom određuju pravila po kojima sud postupa radi prinudnog izvršenja sudske odluke koja glasi na ispunjenje obaveze, kao i radi obezbeđenja potraživanja (član 1. stav 1.); da se postupak izvršenja i postupak obezbeđenja pokreću na predlog poverioca (član 2. stav 1.); da izvršenje i obezbeđenje određuje i sprovodi sud (član 3.); da je u postupku izvršenja i obezbeđenja sud dužan da postupa hitno (član 4. stav 1.).

Zakon o izvršenju i obezbeđenju („Službeni glasnik RS“, broj 31/11), koji se primenjuje od 17. septembra 2011. godine, u članu 358. stav 1. propisuje da će se postupak izvršenja i obezbeđenja u kojima je do dana početka primene ovog zakona započeto sprovođenje izvršenja okončati po odredbama ovog zakona. Takođe, i odredbom člana 6. stav 1. ovog Zakona propisano je da je postupak izvršenja i obezbeđenja hitan.

5. U pogledu perioda u odnosu na koji je Ustavni sud nadležan da ispituje povredu prava na suđenje u razumnom roku, Sud je utvrdio da je period u kome se građanima jemče prava i slobode utvrđene Ustavom i obezbeđuje ustavnosudska zaštita u postupku po ustavnoj žalbi počeo da teče 8. novembra 2006. godine, danom stupanja na snagu Ustava Republike Srbije. Međutim, s obzirom na to da sudski postupak predstavlja jedinstvenu celinu, Ustavni sud je stanovišta da ocena suđenja u razumnom roku mora da obuhvati celokupni period trajanja postupka od momenta podnošenja predloga za izvršenje 12. decembra 2003. godine.

Razumna dužina trajanja sudskog postupka je relativna kategorija, koja zavisi od niza činilaca, koji se moraju uzeti u obzir u svakom pojedinačnom slučaju prema njegovim specifičnim okolnostima. Složenost činjeničnih i pravnih pitanja u konkretnom predmetu, ponašanje podnosioca ustavne žalbe kao stranke u postupku, postupanje nadležnih sudova koji vode postupak, kao i priroda postavljenog zahteva, odnosno značaj raspravljanog prava za podnosioca ustavne žalbe su kriterijumi koji utiču na ocenu dužine trajanja postuka i određuju da li je postupak okončan u okviru razumnog roka ili ne.

Analizirajući dužinu trajanja osporenog sudskog postupka, Ustavni sud je utvrdio da navedeni izvršni postupak traje osam godina i pet meseci i nema dokaza da je okončan.

Na osnovu navedenog, kako je izvršni sud bio dužan da saglasno odredbi člana 4. stav 1. ranijeg Zakona o izvršnom postupku i odredbi člana 6. stav 1. važećeg Zakona o izvršenju i obezbeđenju postupa hitno, Ustavni sud nalazi da Opštinski sud u Lebanu a zatim Osnovni sud u Leskovcu nisu postupali efikasno, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima , da bi se izvršni postupak koji je po svojoj prirodi hitnog karaktera, okončao u najkraćem roku da bi se izvršni poverilac namirio. Naime, od donošenja rešenja o izvršenju 15. decembra 2003. godine, kojim se dozvoljava sprovođenje izvršenja nema dokaza da je izvršni postupak okončan , a nema ni dokaza da je postupak eventualno prekinut. Uvidom u priloženu dokumentaciju utvrđeno je da je navedeni izvršni postupak vođen pod brojem I. 1531/03, koje spise Osnovni sud u Leskovcu nije mogao da pronađe, a na osnovu naloga Opštinskog suda u Lebanu od 7. novembra 2006. godine, podnosilac je dopunio predlog za izvršenje zbog preregistracije dužnika i dalje u predmetu nema dokaza da je sud preduzeo bilo koju radnju u cilju sprovođenja osporenog izvršenja. Ustavni sud je ocenio da je nepostupanje prvo Opštinskog suda u Lebanu, a zatim i Osnovnog suda u Leskovcu u rokovima propisanim zakonom uticalo na neopravdano dugo trajanje osporenog izvršnog postupka. Posebno Ustavni sud ističe odgovornost nadležnog suda zbog nenalaženja spisa konkretnog predmeta.

Bitna karakteristika izvršnog postupka je njegov prinudni karakter koji određuje osnovna načela tog postupka. Jedno od tih načela je načelo oficijelnosti koje od suda zahteva aktivno ponašanje sve do okončanja izvršnog postupka, te je sud dužan hitno da preduzima sve radnje koje treba da dovedu do sprovođenja izvršenja i okončanja izvršnog postupka, što u konkretnoj situaciji nije bio slučaj. Osnovni razlog trajanja predmetnog izvršenja je neefikasno delovanje nadležnog suda, nepostupanje u rokovima propisanim zakonom i nekorišćenje svih procesnih ovlašćenja koja su sudu stajala na raspolaganju.

Na osnovu svega izloženog, Ustavni sud je utvrdio da su Opštinski sud u Lebanu i Osnovni sud u Leskovcu odgovorni za trajanje predmetnog izvršn og postupk a, te da je navedenim postupanjem nadležnog suda podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava, u izvršnom postupku koji se u predmetu I. 1531/03 vodio pred Opštinskim sudom u Lebanu.

Ustavni sud smatra da navedeni propust nadležnih sudova da sprovedu izvršenje u korist podnosioca ustavne žalbe predstavlja i povredu prava podnosioca na mirno uživanje imovine stečene potraživanjem utvrđenim izvršnom ispravom , koje je zajemčeno članom 58. stav 1. Ustava. S obzirom da prilikom odlučivanja u postupku po ustavnoj žalbi Ustavni sud uvažava i praksu međunarodnih institucija za zaštitu ljudskih prava, treba istaći i stav Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu po kome propust države da izvrši pravnosnažnu presudu ili drugu izvršnu ispravu izrečenu u korist podnosioca predstavke predstavlja mešanje u njegovo pravo na mirno uživanje imovine. Ustavni sud nalazi da svako novčano potraživanje na osnovu izvršne isprave ulazi u imovinu poverioca, te da, stoga, nesprovođenje izvršenja kojim je to potraživanje utvrđeno predstavlja povredu prava na mirno uživanje imovine garantovano odredbom člana 58. stav 1. Ustava.

Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je krećući se u granicama ustavne žalbe, saglasno odredbama člana 89. st. 1. i 2. Zakona o Ustavnom sudu ustavnu žalbu usvojio u tački 1. izreke, a u tački 2. izreke kao način otklanjanja štetnih posledica zbog utvrđene povrede ustavnih prava naložio nadležnom sudu da preduzme sve neophodne mere da se postupak iz tačke 1. okonča u najkraćem roku.

6. S obzirom na izneto, Ustavni sud je, na osnovu odredaba člana 42b stav 1 . tačka 1) i člana 45. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, doneo Odluku kao u izreci.

PREDSEDNIK VEĆA

dr Dragiša B. Slijepčević

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.