Odbacivanje ustavne žalbe protiv rešenja prekršajnog suda zbog nedostatka ustavnopravnih razloga

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu izjavljenu protiv rešenja Veća za prekršaje. Utvrđeno je da žalba ne sadrži ustavnopravne razloge, već ponavlja navode iz redovnog pravnog leka, te da nisu ispunjene pretpostavke za vođenje postupka.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragiša Slijepčević, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Roberta Rašovića iz Podgorice, Republika Crna Gora, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 1. jula 2010. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Roberta Rašovića izjavljena protiv rešenja Veća za prekršaje u Užicu Vp. 2548/09 od 2. decembra 2009. godine.

 

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Robert Rašović iz Podgorice, Republika Crna Gora, podneo je Ustavnom sudu 7. januara 2010. godine, preko punomoćnika Olivere Jovanić, advokata iz Subotice, ustavnu žalbu protiv rešenja Veća za prekršaje u Zaječaru Vp. 2548/09 od 2. decembra 2009. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje, posebnih prava okrivljenog, prava na rehabilitaciju i naknadu štete i prava na jednaku zaštitu prava i na pravno sredstvo iz člana 32. stav 1, čl. 33, 35. i 36. Ustava Republike Srbije.

2. Odredbom člana 170. Ustava Republike Srbije utvrđeno je da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07) je po svojoj sadržini istovetna sadržini člana 170. Ustava.

3. U sprovedenom prethodnom postupku Ustavni sud je utvrdio da je osporenim rešenjem Opštinskog organa za prekršaje u Užicu Up. 5321/09 od 21. novembra 2009. godine, okrivljeni Robert Rašović, ovde podnosilac ustavne žalbe, oglašen odgovornim zbog učinjenog prekrašaja iz člana 226. stav 1. tačka 36) u vezi sa stavom 2. Zakona o osnovama bezbednosti saobraćaja na putevima. Ovim rešenjem podnosilac ustavne žalbe je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 10.000 dinara, izrečena mu je zaštitna mera zabrane korišćenja vozačke dozvole na teritoriji Republike Srbije i obavezan je da plati troškove postupka.

Osporenim rešenjem Veća za prekršaje u Užicu Vp. 2548/09 od 2. decembra 2009. godine odbijena je kao neosnovana žalba podnosioca i potvrđeno je prvostepeno rešenje. U obrazloženju osporenog rešenja, Veće za prekršaje u Užicu se detaljno izjasnilo o svim navodima žalbe.

4. Ustavni sud je utvrdio da se u ustavnoj žalbi ponavljaju razlozi žalbe podnete protiv prvostepenog rešenja o prekršaju. Iz sadržine osporenog drugostepenog rešenja proizlazi da je Veće za prekršaje u Užicu detaljno i pojedinačno ocenilo sve navode žalbe koji su istaknuti i dalo razloge zbog kojih žalbene navode nije prihvatilo. Po oceni Ustavnog suda, navodima iznetim u ustavnoj žalbi nisu dovedeni u sumnju zaključci drugostepenog organa za prekršaje iz osporenog rešenja u pogledu njihove osnovanosti, niti ovi navodi ukazuju na eventualnu proizvoljnost, odnosno arbitrernost u odlučivanju odrgana za prekršaje. Podnosilac ustavne žalbe ne navodi ustavnopravne razloge koji bi ukazivali na postojanje povreda Ustavom zajemčenih prava podnosioca koja su u žalbi označena, već ponavlja i parafrazira razloge iznete u žalbi podnetoj Veću za prekršaje u Užicu protiv prvostepenog rešenja.

Ustavni sud konstatuje da se ustavna žalba ne može smatrati pravnim sredstvom kojim se ispituje zakonitost odluka organa za prekršaje. U postupku ustavnosudske zaštite Ustavom zajemčenih ljudskih i manjinskih prava i sloboda, Ustavni sud utvrđuje da li je pojedinačnim aktom ili radnjom državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje došlo do povrede ili uskraćivanja prava i sloboda zajemčenih Ustavom. Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je postupak koji je prethodio podnošenju ustavne žalbe u celini bio pravičan na način utvrđen članom 32. stav 1. Ustava, kao i da li su osporenim pojedinačnim aktima podnosiocu ustavne žalbe uskraćena druga ustavna prava, u konkretnom slučaju - prava na odbranu, na rehabilitaciju i naknadu štete i na jednaku zaštitu prava i na pravno sredstvo. U vezi sa tim, Ustavni sud konstatuje da u ustavnoj žalbi nisu navedeni razlozi koji bi se mogli dovesti u vezu sa tvrdnjom podnosioca ustavne žalbe da su mu osporenim aktom organa Veća za prekršaje u Užicu povređena navedena Ustavom zajemčena prava.

Imajući u vidu da ustavna žalba ne sadrži ustavnopravne razloge koji su propisani za njeno podnošenje, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, ustavnu žalbu odbacio, jer nisu ispunjene pretpostavke utvrđene Ustavom i Zakonom za vođenje postupka i odlučivanje.


5. Na osnovu svega iznetog i odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, Sud je rešio kao u izreci.

 

 

 

 

PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

 

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.